Što se tiče političkih kriterija, stranke iz Republike Srpske su bile blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou sve do proljeća 2022. godine, što je tokom tog perioda dovelo do skoro potpunog zastoja u reformskim procesima. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je ostala na vlasti od 2018. do 2022. godine u tehničkom mandatu. Tokom značajnog dijela perioda izvještavanja, Republika Srpska je nastojala da jednostrano preuzme nadležnosti od države (uključujući oporezivanje, pravosuđe, odbranu i sigurnost) i da rasformira državne institucije te time ugrozila perspektivu zemlje za pristupanje Evropskoj uniji navedenu u Mišljenju Komisije. Poduzeti su neki zakonodavni koraci da se entitet Republika Srpska povuče iz ključnih državnih tijela i da se uspostave paralelna tijela na entitetskom nivou. Ti zakoni su trenutno stavljeni van snage i razmatra ih Ustavni sud.

Uprkos intenzivnom posredovanju Evropske unije i SAD-a, parlamentarne stranke se nisu mogle dogovoriti o ustavnim i izbornim reformama kako bi Ustav bio u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te se tako ispoštovala presuda Sejdić-Finci i s njom povezane presude. Izmjene i dopune za unapređenje izbornih standarda su odbijene u Parlamentu. Veliki broj odluka Ustavnog suda još nije u potpunosti proveden.  Vijeće ministara nije poduzelo nijedan korak da se kreira državni program za usvajanje pravne stečevine EU. Ministarstvo finansija i trezora je zbog političke opstrukcije ometalo organizaciju oktobarskih izbora u 2022. jer je uskratilo neophodna finansijska sredstva.  Opšti izbori su se održali 2. oktobra. Prema preliminarnim nalazima OSCE/ODIHR-a, bili su općenito takmičarskog duha i dobro organizovani, ali obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom zasnovanom na etničkim podjelama.  Istog dana je Visoki predstavnik nametnuo značajne izmjene i dopune na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon Bosne i Hercegovine koje su bile usmjerene na rješavanje brojnih pitanja funkcionalnosti i blagovremenog formiranja vlasti.  Nije bilo napretka u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo.  Vlasti i stranke Republike Srpske su zagovarale neutralnost po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, osporavajući usklađivanje BiH sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije.   Predsjedništvo je ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući onaj o IPA III, Horizon i Kreativnoj Evropi, te Mehanizam EU za civilnu zaštitu.

Bosna Hercegovina je u ranoj fazi priprema i postigla je ograničen napredak u reformi javne uprave (RJU).  Naime, napravljeni su pozitivni koraci u oblasti upravljanja javnim finansijama: (i) usvojena je sveobuhvatna i cjelodržavna strategija za upravljanje javnim finansijama (UJF) koja se sad treba provesti; (ii) svaki nivo vlasti je počeo sa provedbom UJF strategija; (iii) državne institucije su unaprijedile stručni razvoj; i (iv) FBiH je izmijenila svoj upravni postupak. Međutim, nedostatak tijela koje može donositi političke odluke u upravljanju RJU-om i nedostatna provedba akcijskog plana i kapaciteta za promovisanje RJU-ove agende potkopava dobro funkcionisanje javne uprave na svim nivoima vlasti. Zakoni o državnoj službi nisu međusobno usklađeni i nisu zasnovani na principima zasluga, dok nadzor nad upravljanjem ljudskim resursima ne omogućava provjeru bilo kakvih nepravilnosti.  U skladu sa ključnim prioritetom 14 iz Mišljenja, BiH mora poduzeti ključne korake u reformi javne uprave tako što će osigurati profesionalnu i depolitiziranu državnu službu i imati koordiniran cjelodržavni pristup u kreiranju politika, te istovremeno uspostaviti tijelo koje može donositi političke odluke i upravljati RJU-om.

Bosna Hercegovina je u ranoj fazi priprema što se tiče pravosuđa.  Tokom perioda izvještavanja nije bilo napretka u ovoj oblasti. Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa se nije poboljšala. Izvršne i zakonodavne vlasti nisu usvojile dodatne mjere zaštite. Nedosljednost i preširoke diskrecione ovlasti i dalje postoje pri primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u službi i sukobu interesa sudija i tužilaca. Tokom perioda izvještavanja, glavni  tužilac Bosne i Hercegovine i glavni  tužilac Republike Srpske smijenjeni su s tih funkcija zbog disciplinskih povreda.  Parlament je odbio izmjene i dopune na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) kojim bi se zaštitio integritet pravosuđa, odnosno kojim bi se kreirao kredibilan i rigorozan sistem za provjeru imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija. Republika Srpska je pokrenula zakonodavnu inicijativu da uspostavi odvojeno sudsko i tužilačko vijeće na entitetskom nivou. U slučaju da bude usvojena, to bi značilo kršenje pravnog i ustavnog poretka.  Potrebne su hitne mjere kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosuđe i ojačao njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i slabo funkcionisanje pravosudnog sistema nastavlja da potkopava ostvarivanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Bosna Hercegovina je u ranoj fazi/dostigla je određeni nivo pripremljenosti u sprečavanju i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.  Tokom perioda izvještavanja nije bilo napretka u ovoj oblasti. Parlament je odbio da usvoji zakon o sukobu interesa.  Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjele da se iznesu s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova političke zarobljenosti.  Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima vlasti povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno ispraviti ovakvo stanje.  Iako je tokom izvještajnog perioda bilo nekih optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije (uključujući onu na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uticaja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala i to zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne saradnje i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koje su aktivne u BiH iskorištavaju pravne i administrativne nedostatke. Policija je podložna političkim uticajima.  Finansijske istrage i privremeno oduzimanje imovina su također u velikoj mjeri neefikasni. Proaktivni pristup je i dalje ključan u borbi protiv infiltracije kriminogenih grupa u politički, pravni i ekonomski sistem. Kontakt tačka za saradnju s Europolom još uvijek nije operativna – provode se pripremni koraci. Nema sistemske saradnje sa Eurojustom.  Bosna Hercegovina treba nastaviti sa svojim naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i unaprijediti svoje kapacitete u te svrhe. Treba hitno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU.

Iako u najvećoj mjeri postoji zakonodavni i institucionalni okvir za osnovna prava, ne postoji sveobuhvatni strateški okvir.  Usvajanje akcijskih planova za društvenu inkluziju Roma u aprilu 2022. godine i prava LGBTIQ osoba u julu 2022. godine predstavljaju pozitivne korake u tom smislu. Još uvijek su potrebne značajne reforme kojim bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i napuštanje prakse “dvije škole pod jednim krovom.” Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija tako što bi se novinari zaštitili od prijetnji i nasilja i osigurala finansijska održivost javnih emitera. I dalje postoje problemi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska.

Bosna Hercegovina je poduzela značajne korake da unaprijedi upravljanje migracijama. Ministarstvo sigurnosti je nastavilo sa svojim naporima da unaprijedi saradnju s lokalnim vlastima i poboljšalo međunarodnu saradnju. Međutim, i dalje su prisutni značajni nedostaci koji narušavaju pružanje neophodne pomoći. Bosna Hercegovina mora hitno usvojiti strategiju i akcijski plan za migracije, unaprijediti napore da osigura pristup azilu te ojačati upravljanje granicom.

Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.  Nivo saradnje i koordinacije između kreatora ekonomskih politika na državnom nivou i među entitetima još je više oslabio.  Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje je i dalje rascjepkano. Program ekonomske reforme u zemlji ne sadrži dovoljno kredibilne cjelodržavne mjere kojima se mogu riješiti veliki strukturalni ekonomski problemi. Ovo se odnosi na poslovno okruženje, neformalnu ekonomiju, javna preduzeća, zelenu i digitalnu tranziciju i nezaposlenost. Sve u svemu, ekonomski rezultati zemlje su i dalje ispod njenog potencijala jer je kreiranje politika otežano zbog političke pat pozicije, kratkoročne orijentacije i nepostojanja fokusa na političke mjere kako bi se potakao rast.

Bosna Hercegovina ostaje u ranoj fazi u pogledu sposobnosti suočavanja s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama u EU i nije postigla značajan napredak u ovoj oblasti.  Kvalitet obrazovanja je ostao na niskom nivou, a nije se poduzelo dovoljno da se unaprijedi transportna i energetska infrastruktura.  Trovački i transportni sektor su rasli u smislu njihove relativne ekonomske važnosti (u smislu dodane vrijednosti) kao odgovor na jaku vanjsku potražnju, dok je udio javnog sektora u ekonomiji bio malo manji prema istim mjerilima.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/dostigla je određeni nivo pripremljenosti u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji. BiH mora značajno unaprijediti usklađivanje sa pravnom stečevinom EU i implementirati neophodno zakonodavstvo. Tokom perioda izvještavanja ostvaren je ograničen ili nikakav napredak po različitim poglavljima pravne stečevine EU.

Bosna i Hercegovina je dostigla određeni nivo pripremljenosti i postigla određeni napredak u oblasti javnih nabavki nakon što je amandmanima usvojenim u avgustu zakonodavstvo dodatno usklađeno s pravnom stečevinom EU. To predstavlja prvi važan korak u ispunjavanju obaveza preuzetih 12. juna i doprinosi rješavanju ključnog prioriteta 7. U oblasti statistike postignut je ograničen napredak; u pripremama za sljedeći popis gotovo da nema pomaka, a izrada makroekonomskih statističkih podataka i dalje odstupa od pravne stečevine EU. Određeni napredak je postignut u pogledu unutrašnje kontrole javnih finansija, pri čemu su oba entiteta usvojila strategije.

Potrebni su značajni koraci kako bi se zakonodavni okvir u cijeloj zemlji uskladio s pravnom stečevinom EU o unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, zakon o privrednim društvima, intelektualno vlasništvo, politika konkurencije i finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja). Bosna i Hercegovina je u ovom klasteru ostvarila ograničen ili nikakav napredak. Neujednačene procedure i zakoni između entiteta predstavljaju prepreke konkurentnosti i rastu. Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati finansijsku stabilnost poboljšanjem koordinacije između svih nadležnih organa i osnivanjem fonda za finansijsku stabilnost kao dijela okvira za sanaciju banaka. Ovaj klaster je ključan za pripremljenost Bosne i Hercegovine za ispunjavanje zahtjeva jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta.

Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u većini oblasti koje se tiču konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura) te određeni napredak u oblasti carinske unije. Zemlja je nazadovala u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika), gdje je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti imaju značajne veze s Programom ekonomskih reformi BiH. Bosna i Hercegovina treba uvesti socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti (uključujući nisku konkurentnost i visoku stopu nezaposlenosti) kao i uticaj pandemije COVID-19.

Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničeni napredak u klasteru zelene agende i održive povezanosti, u kojem se nalazi u ranoj fazi u pogledu energije, okoliša i klimatskih promjena. Zemlja ima određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transevropskih mreža. Potrebni su daljnji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja s propisima o Transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i Transevropskim energetskim mrežama (TEN-E). Zelena tranzicija i održiva povezanost ključni su za ekonomsku integraciju unutar regiona i s EU. Potrebno je ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana^[1] i Zelene agende za Zapadni Balkan^[2]. Bosna i Hercegovina je u značajnoj mjeri unaprijedila sistem civilne zaštite i pokazala jasnu opredijeljenost u oblasti upravljanja katastrofama; u septembru 2022. godine zemlja je postala punopravna članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu (UCPM).

Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u oblastima koje se tiču resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo te finansijske i budžetske odredbe), te se uglavnom nalazi u ranoj fazi pripremljenosti. Zemlja mora intenzivirati napore u pravcu izrade i usvajanja cjelodržavne strategije ruralnog razvoja nakon 2021. godine, usklađivanja zakonodavstva o sigurnosti hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj politici te jačanja administrativnih kapaciteta. Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji cjelodržavna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Nadalje, Bosna i Hercegovina bi trebala početi pripremati cjelodržavnu strategiju regionalnog razvoja.

Bosna i Hercegovina je dostigla određeni nivo pripremljenosti i postigla određeni napredak u klasteru o vanjskim odnosima, posebno poboljšanjem usklađenosti s vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama EU, koja je do kraja avgusta 2022. godine porasla na 81%. Država treba provesti dodatne protokole uz Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i o trgovini i uslugama te brzo usvojiti dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

Bosna i Hercegovina je u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć za period 2021–2027. (IPA III) tokom 2021. godine dobila 73 miliona eura za podršku programima u oblasti migracija i upravljanja granicama, izbornog procesa, energetike, transporta, zapošljavanja i socijalne zaštite, kao i privatnom sektoru i regionalnom razvoju. Ovaj prvi skup programa, dopunjen paketom programa koji obuhvataju više zemalja, u značajnoj mjeri doprinosi pokretanju implementacije Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende. Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija i dalje ostaje ključni zahtjev kako bi Bosna i Hercegovina u budućnosti mogla u potpunosti koristiti sredstva iza IPA-e.

Ključni datumi

Juni 2003: Na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana u Solunu potvrđena perspektiva proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana.

Juni 2008: Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.

Decembar 2010: Bezvizni režim za šengenski prostor za državljane Bosne i Hercegovine.

Septembar 2011: Uspostavljena dvojna funkcija šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, čime je ojačana uloga EU u zemlji.

Juni 2015: Stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine.

Februar 2016: Bosna i Hercegovina predala zahtjev za članstvo u EU.

Septembar 2016: Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da iznese Mišljenje (Avis) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.

Maj 2018: Ponovo pokrenuti samiti EU i Zapadnog Balkana, od kojih je prvi bio samit u Sofiji, na kojem su lideri potvrdili evropsku perspektivu regiona i utvrdili niz konkretnih akcija za jačanje saradnje u oblastima povezivanja, sigurnosti i vladavine prava.

Februar 2018: Evropska komisija usvojila strategiju za „Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačanu saradnju EU sa Zapadnim Balkanom“.

Maj 2019: Evropska komisija usvojila Mišljenje o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine, koje uključuje 14 ključnih prioriteta.

Decembar 2019: Vijeće EU usvojilo zaključke o Mišljenju Komisije, kojima je podržala 14 ključnih prioriteta kao uslove koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.

Februar 2020: Komisija predstavila revidiranu metodologiju čiji je cilj pokretanje procesa proširenja uz snažnije političko usmjeravanje i na kredibilniji, predvidljiviji i dinamičniji način.

Oktobar 2020: Evropska komisija usvojila Ekonomski i investicioni plan za podršku i približavanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Juni 2022: Evropsko vijeće potvrdilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata i pozvalo Evropsku komisiju da izvještava o provođenju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju, s posebnim osvrtom na one koji predstavljaju suštinski skup reformi.

Više informacija dostupno na sljedećim linkovima

Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2022.

Komunikacija o politici proširenja EU 2022.

Informativni grafikon o Bosni i Hercegovini

[1]COM(2020) 641 final

[2]SWD(2020) 223 final

****

Tekst iznad je kurtoazni prevod – u slučaju nepoklapanja između originalnog teksta na engleskom jetiku i ovog prevoda, verzija na engleskom ima prednost.