Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR)

Šta je EIDHR?

Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) je konkretan izraz opredijeljenosti Evropske unije podršci i promovisanju demokratije i ljudskih prava u trećim zemljama.

Nadovezujući se na program od 2007. do 2013. godine, 2014. godine je dogovoren doprinos postizanju politika Evropske unije u oblasti ljudskih prava i demokratije u zemljama koje nisu članice EU, uključujući ciljeve Strateškog okvira o ljudskim pravima i demokratiji koje je Vijeće usvojilo 25.06.2012. godine i novi Akcioni plan za period od 2015. do 2019. god.

Budžet za period od 2014. do 2020. godine iznosi 1,332,752,000 eura i uglavnom se usmjerava putem organizacija civilnog društva čiji se projekti biraju putem otvorenih javnih poziva (koje objavljuju Delegacije EU ili sjedište u Briselu). EIDHR je program koji je komplementaran ostalim instrumentima vanjske pomoći EU.

Koje aktivnosti obuhvata EIDHR?

Ključni ciljevi EIDHR-a su sljedeći:

Podrška, razvoj i konsolidovanje demokratije u trećim zemljama unapređenjem participativnih i reprezentativnih oblika demokratije, jačanjem cjelokupnog demokratskog ciklusa, osnažujući posebno aktivnu ulogu civilnog društva, vladavinu zakona, i poboljšavajući pouzdanost izbornog procesa, posebno putem izbornih posmatračkih misija EU;
Unapređenje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, proglašenih u Univerzalnoj deklaraciji UN-a o ljudskim pravima i u ostalim međunarodnim i regionalnim instrumentima ljudskih prava, te jačanje njihove zaštite, promocije, provedbe i nadzora, putem podrške relevantnim organizacijama civilnog društva, braniteljima ljudskih prava i žrtvama represije i zloupotrebe.

EIDHR predstavlja ključnu dodanu vrijednost alatima koji su na raspolaganju EU, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, mogućnosti pružanja pomoći neovisno o suglasnosti vlada i javnih vlasti od strane trećih zemalja, kao i kombiniranju tehnika zagovaranja i rada na terenu. Njegove intervencije se provode pod EIDHR Višegodišnjim indikativnim programom 2014-2017 i uzastopnim godišnjim i dvogodišnjim akcijskim planovima, i uklapaju se u:

• državne strategije o ljudskim pravima koje razrađuju Delegacije EU, a kojima se daju korisna usmjerenja za provedbu EIDHR pomoći na razini države;
• razne Smjernice EU o ljudskim pravima;
• “Tool-box: pristup temeljen na pravima, koji obuhvaća sva ljudska prava za razvojnu suradnju EU” i, u vezi s tim, zaključke Vijeća od 19. 5. 2014. godine;
• mehanizme koordinacije i konsultacije koji se odvijaju s velikim akterima (OHCHR i druge organizacije unutar UN-a, organizacije civilnog društva koje djeluju na području ljudskih prava i njihove mreže).

Što je novo u odnosu na 2007-2013 EIDHR?

U poređenju sa periodom od 2007. do 2013. godine, EIDHR 2014-2020 je prilagođen tako da odgovori na nove realnosti, strateški je u pogledu fokusa, te je proceduralno lakši za provedbu. Budžet EIDHR-a je uvećan omogućavajući tako Evropskoj uniji da obezbjedi više podrške razvoju civilnog društva i njegove specifične uloge ključnog aktera pozitivnih promjena u svrhu podrške ljudskim pravima i demokratiji. Ovo podrazumijeva povećanje kapaciteta EU da što ranije reaguje na slučajeve kršenja ljudskih prava, kao i veću podršku međunarodnim i regionalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava.

Podrška se također daje za poduzimanje izbornih posmatračkih misija, praćenje provedbe njihovih preporuka i poboljšanje demokratskih i izbornih procesa.

Također, specifični ciljevi EIDHR-a su bolje definisani s obzirom na zaštitu ljudskih prava i podršku demokratskim procesima, uključujući osobito:
• snažniji narativ o ulozi civilnog društva, uključujući posebni osvrt na suradnju između civilnog društva i lokalnih vlasti i relevantnih državnih institucija;
• jači naglasak na ranjive skupine (nacionalne, etničke, vjerske i jezičke manjine, žene, homoseksualne, biseksualne, transrodne i inter-spolne osobe (LGBTI), autohtono stanovništvo);
• jači naglasak na ekonomskim i socijalnim pravima.

Od 2014. do 2020. instrument ima snažniji fokus na najtežim zemalja i izvanrednim situacijama u kojima su ljudska prava i temeljne slobode najviše u opasnosti. U takvim situacijama, EU će biti u mogućnosti odgovoriti na fleksibilniji način i pravodobno kroz ad hoc potporu. To će posebno biti slučaj u situacijama kada manje brza rješenja mogu izložiti korisnike riziku od ozbiljnog zastrašivanja ili odmazde i kako bi se odgovorilo na hitne potrebe zaštite branitelja ljudskih prava na terenu.