Šef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, NJ.E. ambasador Dimitris Kourkoulas predstavio je na konferenciji za predstavnike medija, održanoj 5. marta 2008. godine u Sarajevu, set novih inicijativa koje je usvojila Evropska komisija. Glavni cilj ovih inicijativa je da se osigura dodatna podrška za politički i ekonomski razvoj u zemljama Zapadnog Balkana na taj način im pomažući da ubrzaju svoj napredak na putu prema članstvu u EU.

Objašnjavajući da je u interesu EU i Evrope, kao cjeline, vidjeti da se regija Zapadnog Balkana treba kretati naprijed kada je riječ o političkim i ekonomskim reformama, pomirenju naroda, te napredovati prema EU, ambasador Kourkoulas je naglasio područja kojima će Komisija pružiti dodatnu finansijsku podršku.

Putovanja bez viza
U cilju uspostavljanja bezviznog režima putovanja u zemlje EU, usvajanje ovih inicijativa će voditi uspostavljanju Mape puta sa veoma konkretnim uslovima, koje će morati ispuniti svaka od zemalja Zapadnog Balkana. U vezi sa ovim, ambasador Kourkoulas je istakao: “Mogućnost putovanja bez viza će zavisiti od napretka svake zemlje u ispunjavanju ovih uslova”. 

Stipendije
Nova inicijativa Evropske komisije će dodatno povećati broj stipendija za studente iz zemalja Zapadnog Balkana koji žele studirati u EU, uključujući i studente iz Bosne i Hercegovine. Trenutni godišnji iznos za stipendije iznosi 10 miliona eura, a ambasador Kourkoulas je rekao da je namjera Evropske komisije da udvostruči ovaj iznos za 2009. i 2010. godinu.

Programi zajednice
Više programa Zajednice i agencija je otvoreno za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH. Dodatna podrška za programe Zajednice će rezultirati unaprijeđenjem saradnje u oblastima nauke, istraživačkog rada i obrazovanja. Međutim, ambasador Kourkoulas je izrazio žaljenje što BiH, za razliku od drugih zemalja u regiji, još uvijek nije dio Sedmog okvirnog programa (FP7). Ovaj program je kreiran da osigura mogućnost za brojne i različite učesnike: od univerziteta, preko javnih vlasti do malih i srednjih preduzeća i istraživača u zemljama u razvoju, koji rade u oblastima nauke, istraživanja i obrazovanja.

Građansko društvo
Brojne i različite organizacije građanskog društva već su dobile podršku EU, posebno u oblastima međuetničkih odnosa, smanjenja siromaštva, zaštite okoline i socijalnog razvoja, rekao je ambasador Kourkoulas i objasnio će se nova inicijativa za građansko društvo fokusirati na finansijsku podršku novinarima, mladim političarima, profesorima, liderima sindikata i drugima, kako bi učestvovali u različitim programima EU, lokalnim inicijativama i inicijativama za izgradnju kapaciteta usmjerenih na ojačavanje partnerstava između organizacija građanskog društva u BiH i istovrsnih partnera u EU.

Regionalna saradnja
Ambasador Kourkoulas je naglasio da EU snažno podržava regionalnu saradnju, potcrtavajući važnost uloge Vijeća za regionalnu saradnju sa Sekretarijatom u Sarajevu.
Ambasador Kourkoulas je takođe, još jednom, podsjetio na važnost CEFTA-e u razvoju regionalnih trgovinskih odnosa kao pripreme za ulazak kako na unutrašnje tržište EU tako i u članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Saradnja na prevenciji katastrofa, spremnost i odgovor
Veliki šumski požari koji su se desili u ljeto 2007. godine su naglasili važnost spremnosti kao i dobro koordinirane prekogranične akcije u slučaju katastrofa u regiji. Zemlje Zapadnog Balkana moraju izgraditi neophodne kapacitete i poboljšati regionalnu saradnju u oblasti civilne zaštite i sprečavanja katastrofa.
Evropska unija će, kroz Pretpristupni instrument pomoći (IPA) dati sredstva u iznosu od 2 miliona eura godišnje, za pokretanje Inicijative za smanjenje rizika od katastrofa, a koja će omogućiti izgradnju kapaciteta, zaštitu podataka, procesuiranje i ustupanje informacija kao i pripremu regionalne strategije.

Izražavajući nadu da će Bosna i Hercegovina imati prednosti od svih novousvojenih i unaprijeđenih postojećih inicijativa, ambasador Kourkoulas je podsjetio da će ovo biti moguće jedino ako BiH pokaže aktivniju ulogu u procesu evropskih integracija. Ambasador je zaključio da je „politička poruka usvojenih odluka ta da Evropa naglašava svoju posvećenost evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana – Strategija postoji, Mapa puta je poznata, sada je na svakoj zemlji da pomogne nama kako bismo mi pomogli vama.“

Finansijska podrška od 800 miliona eura godišnje za zemlje Zapadnog Balkana u periodu 2007.–2011. godina je najveći iznos po glavi stanovnika koji je EU osigurala bilo kojoj regiji u svijetu. U ovom periodu je predviđeno oko 440 miliona eura za finansijsku podršku Bosni i Hercegovini.  

Prijedlozi koje je 5. marta 2008. godine usvojila Komisija biće predstavljeni državama članicama EU na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU u Sloveniji, koji je zakazan za 28. i 29. mart.

Dokumente koji detaljno govore o ovim temama možete pronaći na ovom linku