Gdin. Janez Potočnik, evropski Komesar za nauku i istraživanje posjetio je Sarajevo od 04. do 05. oktobra 2007. god. Tokom posjete sastao se sa predstavnicima vlasti BiH kako bi razgovarao o evropskoj perspektivi zemlje kao i o saradnji sa Evropskom unijom na naučnom i istraživačkom polju.
Dana 04. oktobra 2007 komesar Potočnik prisustvovao je okruglom stolu u Akademiji znanosti i umjetnosti BiH. U svom govoru naglasio je važnost istraživanja i vitalnu ulogu koju u tome ima naučna zajednica. Rekao je kako nije došao u BiH kako bi davao obećanja već da bi podijelio svoja iskustva kao komesar i kao profesionalac koji je bio duboko uključen na polju ekonomskih istraživanja. Istraživački rad je među prioritetima u planovina EU, a on je spreman pokazati put i način kako bi BiH mogla postići neophodnu snagu unutar akademskih krugova kao i poduzeti određene korake kako bi se potakla politička volja, jer, po njemu, u tome i leži najveći problem.
Već sama činjenica da se trenutno u BiH investira svega 0,05% BDP-a u naučno-istraživački rad, u odnosu na prosječnih 1,9% potrošenih u Evropskoj uniji ( sa zacrtanih 3% koje treba ostvariti do 2010. godine), govori sama za sebe. Glavni cilj je kako ovo stanje ispraviti i poboljšati.
EU nudi BiH pridruživanje Sedmom okvirnom programu (FP7) što bi obezbijedilo čitav niz novih mogućnosti, kao na primjer, mogućnost pristupa evropskim laboratorijima naučnicima iz BiH; finansiranje i podršku bh. naučnicima koji su proveli više od tri godine u inostranstvu a imaju želju da se vrate u BiH; finansiranje bh. istraživača bilo gdje u svijetu uz uslov da se nakon završenog istraživačkog rada vrate u BiH kako bi zemlja prosperirala od njihovog znanja. BiH još nije zatražila pristup ovim fondovima.
Tridesetšest zemalja su članice Sedmog okvirnog programa čiji budžet iznosi 54 milijarde eura i ta sredstva će biti potrošena u narednih sedam godina. Članovi su dvadesetsedam zemalja članica EU, koje participiraju u troškovima sa punom godišnjom članarinom, pridružene zemlje kao što su Švicarska, Norveška i Izrael i zemlje kandidati i potencijalni kandidati kao što su zemlje Zapadnog Balkana i Turska. Ovoj zadnjoj grupi zemalja komesar Potočnik je ponudio 80% popusta na članarinu za prvu godinu, 75% popusta za sljedeću godinu, sa kliznom skalom od 5% za svaku narednu godinu. BiH članarina može biti plaćena, u cijelosti ili djelomično, kroz IPA fondove.
Gdin. Božidar Matić, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH naglasio je da je uzrok zbog kojeg se znanstvena istraživačka zajednica našla u ovoj izuzetno teškoj situaciji u činjenici da u Dejtonskom sporazumu nigdje nije uključen niti jedan član koji bi govorio o znanstvenom radu, pa se, stoga, niti ne pojavljuje u političkoj volji da ga podrži. Dao je retrospektivni pregled situacije u kojoj je bila akademska zajednica prije i nakon rata i njegovu viziju i konkretne predloge kako obezbijediti fondove za istraživački rad i razvoj, kako ih podijeliti i upotrijebiti.
Dana 05. oktobra 2007 komesar Potočnik sastao se sa članovima Predsjedništva BiH, kako bi prodiskutirao mogućnosti ponuđene Sedmim okvirnim programom.
Na kraju, gdin. Potočnik održao je konferenciju za predstavnike sredstava informisanja gdje je naglasio želju EU da pomogne zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, na njihovom putu priključenja u EU. Osvrnuo se na pozitivna iskustva Slovenije, kao i na poteškoće koje je trebalo prevazići no koje su bile vrijedne uloženog truda. Naglasio je potrebu političkog konsenzusa u BiH u tom pogledu.
Objasnio je Sedmi okvirni program i implikacije koje sa sobom donosi kao i finansijske mogućnosti i dodao da promjene koje BiH mora napraviti nisu neophodne da bi zadovoljile EU već da bi BiH prosperirala u miru, stabilnosti i boljem životu svojih građana.
