Politika Evropske unije prema zemljama zapadnog Balkana je definisana u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP) koji je Evropska komisija pokrenula u maju 1999. godine. Na Zagrebačkom samitu u novembru 2000. godine, na sastanku vođa iz EU i iz zemalja zapadnog Balkana, potvrđeno je jasna posvećenost Procesu stabilizacije i pridruživanja.
Odgovarajući na ponudu EU u smislu perspektive za članstvo, te pomoći da se to i postigne, BiH se obavezala da će ispoštovati dogovorene političke i ekonomske kriterije. Uslove poznate kao Kopenhagenški kriteriji je usaglasio Savjet EU u Kopenhagenu 1993. godine i oni podrazumijevaju:
• Političke kriterije: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, ljudska prava i poštivanje/zaštitu manjina;
• Ekonomske kriterije: funkcionalna tržišna ekonomija sposobna da se nosi sa konkurencijom i tržišnim snagama u EU;
• Kapacitete za preuzimanje obaveza koje sa sobom nosi članstvo u EU, uključujući i poštivanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.
U svojoj suštini, PSP služi kao okvir za pregovore između EU i zemalja zapadnog Balkana sve do njihovog eventualnog pridruživanja. Kao takav, PSP ima tri cilja:
• stablizovanje zemalja i ohrabrivanje njihove tranzicije u tržišnu ekonomiju;
• promovisanje regionalne saradnje;
• pripremanje države za članstvo u EU.
Snažno se ohrabruje bliskija saradnja između zemalja u regionu, naročito u vidu sklapanja sporazuma o slobodnom trgovanju i intenzivnijem sarađivanju na pitanjima sadržanim u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), naročito onima koji su od zajedničkog interesa.
PSP je progresivno partnerstvo u kome EU svakoj zemlji nudi mješavinu trgovinskih koncesija, ekonomske i finansijske pomoći i ugovornih odnosa.
Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju
Napredak u procesu stabilizacije i pridruživanja dovodi do uspostavljanja ugovornog odnosa između zemlje i EU poznatog kao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). SSP je sredstvo koje pruža formalne mehanizme i vremenske okvire za reforme koje će BiH približiti standardima EU.
Od potpisivanja SSP-a institucije BiH su pod obavezom da postojeće zakone i buduće zakonodavstvo postepeno usklade za propisima EU. Institucije BiH su također obavezne pobrinuti se za potpunu primjenu postojećeg i budućeg zakonodavstva.
Sljedeća tijela EU-BiH uspostavljena su kako bi se osigurala ispravna implementacija SSP-a:
– Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje – forum zastupnika iz Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.
– Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje – čine ga članovi Vijeća EU i članovi Evropske komisije zajedno sa predstavnicima Vijeća Ministara BiH, a odgovorno je za nadzor nad implementacijom SSP-a;
– Odbor za stabilizaciju i pridruživanje – tijelo na tehničkom nivou koje pomaže Vijeću za SiP u izvršenju svojih dužnosti.
– Odbor za stabilizaciju i pridruživanje može osnovati pododbore u svrhu odgovarajuće implementacije obaveza.
U ranim fazama provođenja SSP-a pravno usklađivanje treba se fokusirati na osnovne elemente pravne stečevine za Unutrašnje tržište, kao i na druga trgovinska pitanja. Proces pravnog usklađivanja mora se provoditi na osnovu programa koji usaglase Evropska komisija i BiH. Ovaj ključni dokument jasno definira odgovornosti i obaveze svakog nivoa vlasti u odnosu na cijeli proces.
Izrada takvog programa u BiH još uvijek se očekuje.
Osnovni elementi SSP-a tiču se ‘četiri slobode’ i mjera za primjenu i provedbu standarda i normi EU u svim područjima:
- Promocija integracije BiH u zajednicu demokratskih zemalja;
- Poštivanje principa međunarodnog prava i vladavine zakona;
- Poštivanje demokratskih principa, ljudskih prava i slobode medija;
- Razvijanje tržišne ekonomije;
- Gajenje regionalne saradnje;
- Promocija slobodnog protoka roba;
- Unapređenje ekonomskog rasta i konkurentnosti;
- Uspostavljanje učinkovitih institucija; Smanjenje kriminala i korupcije;
- Unapređenje kvaliteta života građana;
- Promocija boljeg obrazovanja i stvaranje novih radnih mjesta;
- Unapređenje regionalne energetske i transportne infrastrukture.
Mehanizmi SSP-a reforme redaju po prioritetu, oblikuju ih prema najboljoj praksi EU, pomažu u rješavanju problema i nadgledaju sveukupnu implementaciju.
Potpuna i učinkovita implementacija SSP-a je preduslov za svaku dalju ocjenu EU o perspektivi pristupanja zemlje.
‘Trenutna situacija’
Nakon što je Bosna i Hercegovina 2015. podržala Pismenu izjavu, a u skladu sa Zaključcima Vijeća od 15. decembra 2014., postignuti su potrebni uslovi za stupanje na snagu SSP-a 1. juna 2015. godine. SSP je zamijenio Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, koji je bio na snazi od 1. jula 2008.
Očekuje se da će vlasti u Bosni i Hercegovini početi sa implementacijom Reformske agende usaglašene 2015. godine. Bosna i Hercegovina je 15. februara 2016. podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.