Obraćanje visokog predstavnika/specijanog predstavnika EU, Miroslava Lajčaka Pan-evropskoj uniji


Gospodine predsjedniče, Vaša uzoritosti, Vaše ekselencije, dragi gosti,


Htio bih se zahvaliti Pan-evropskoj uniji BiH na pozivu da vam se obratim.


Veoma mi je drago što ovdje vidim predstavnike bh. vlasti, brojne euro-entuzijaste i predstavnike vlada iz regiona.    


Svi mi razumijemo šta znači sigurnost i ekonomska stabilnost koju EU može ponuditi: kada su sredjeevropske zemlje pristupile Uniji 2004. godine, to je bio ogroman korak naprijed za cijeli kontinent. Svi smo ga pozdravili.


Sada je područje zapadnog Balkana jedini dio Evrope koji je izvan Unije.


Nakon skoro dvije decenije nestabilnosti, ovaj region se sada kreće prema EU.


Nakon čestih zastoja uzrokovanih nesaradnjom sa Međunarodnim krivičnim tribunalom u Hagu, Srbija je završila tehničke pregovore za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, i njeni dalji pomaci ovise o njenoj punoj saradnji sa Tribunalom. Crna Gora je u međuvremenu parafirala SSP 15. marta 2007. godine. Albanija je potpisala SSP u junu 2006. i nalazi se u fazi implementacije. BJRM (Makedonija) je postala zvanični kandidat za članstvo u EU u decembru 2005. godine, a Hrvatska kao zemlja kandidat napreduje u pregovorima za puno članstvo u EU.


Gdje se nalazi Bosna i Hercegovina?


Što se tiče EU, od 1999. godine EU pokazuje jasnu i nespornu opredjeljenost da BiH pristupi Evropskoj uniji. Evropska unija i dalje drži svoje obećanje o budućnosti ove zemlje u Evropskoj uniji.


Bosna i Hercegovina je također ostvarila pomake. Ona je okončala tehničke pregovore za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; dakle, svoj prvi ugovorni odnos sa EU.


Ono što nedostaje jeste jasna opredjeljenost političkih lidera za postizanje sporazuma o pitanju koje će unaprijediti sigurnost građana i zemlje: reforma policije.


To je reforma čiju provedbu su prihvatila sva tri parlamenta u Bosni i Hercegovini u oktobru 2005. godine kao preduslov za otpočinjanje pregovora o SSP-u sa Evropskom komisijom.


O tom pitanju se pregovara više od 3 godine i ništa novo se ne može dodati toj debati.


Politički lideri ove zemlje suočeni su sa jednostavnim izborom: integracija u EU, što ogromna većina građana želi, ili izolacija, koja nije ni u čijem interesu.


Zemlje koje su postale dio Evropske unije preuzele su ogromnu obavezu da osiguraju da će izvršiti sve zadatke koji su im postavljeni. Rezultat njihove političke volje bilo je usklađivanje struktura vlasti i ekonomskih sistema sa drugim članicama EU. Ni za jednu zemlju nije bilo lako. Znam to, budući da sam bio intenzivno uključen u pripreme moje zemlje za članstvo u EU.


Ovo je isprobana strategija razvoja – bila je uspješna za zemlje koje su postale članice EU 2004. godine; i nema apsolutno nikakvog razloga da ona ne funkcionira za BiH.


U svim zemljama koje su prošle kroz tranziciju, politički lideri morali su objašnjavati i uvjeravati svoje građane da integracija sa EU i potrebne reforme idu njima u prilog.


Izazov sa kojim se susrećemo u Bosni i Hercegovini je u tome što se čini da neki političari misle da treba da bude obrnuto – da Evropska unija treba da uvjerava njih i građane da je integracija pravi put!


Za 70% stanovništva BiH, za nas koji smo ovdje kako bi BiH ušla u EU, za one koji rade u institucijama EU u Briselu i za predstavnike 27 zemalja članica EU, ovo je jako čudno, čak i potpuno neshvatljivo.


Činjenica je da EU postoji i funkcionira bez BiH. Evropska unija ne može i neće promijeniti svoje principe i sisteme da bi se prilagodila BiH; zemlje koje teže članstvu u EU moraju se prilagoditi EU.


Na kraju, dopustite mi da još jednom ponovim: za BiH nema alternative evropskoj integraciji. Ova zemlja je istorijski i geografski dio Evrope i ekonomski je povezana sa Evropom.


Pitanje je koliko će još vremena građani izgubiti prije no što ovo postane jasno svima.


Poznato je kako je počasni predsjednik Panevropske unije, Dr. Otto von Habsburg – kog danas ovdje želim posebno pozdraviti – postavio praznu stolicu u salu za plenarne sjednice Evropskog parlamenta.


Svrha te prazne stolice bila je da predstavlja narode srednje i istočne Evrope. Ja se bojim da bi ona u budućnosti mogla predstavljati Bosnu i Hercegovinu.


Evropa nikad neće biti kompletna bez Bosne i Hercegovine. I zato svi mi koji smo danas ovdje imamo obavezu prema ovoj zemlji i njenim građanima da učinimo sve što možemo za evropsku budućnost ove zemlje.

Europa.ba