Delegati u Domu naroda Bosne i Hercegovine u prilici su da pokažu opredjeljenje za bolju budućnost ove zemlje tako što će u ponedjeljak usvojiti Okvirni zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou.

Usvajanjem ovog zakona Bosna i Hercegovina prestaće biti jedina potpisnica bolonjskog procesa bez državnog zakona o visokom obrazovanju.

Okvirni zakon o visokom obrazovanju na državnom nivou uvjet je iz Evropskog partnerstva a istovremeno i obaveza koju je Bosna i Hercegovina preuzela nakon prijema u Vijeće Evrope. Njegovo usvajanje stvorilo bi zakonodavni okvir za reformu visokog obrazovanja u skladu sa principima bolonjskog procesa i uvjetima iz Lisabonske konvencije o priznavanju diploma u cijeloj Bosni i Hercegovini, uz poštivanje postojećih ustavnih odredbi i političke stvarnosti Bosne i Hercegovine.

Ovaj zakon uspostavlja zajedničke standarde čiji je cilj poboljšati kvalitet obrazovanja koje se pruža studentima; omogućiti njihovu mobilnost; te omogućiti priznavanje domaćih visokoškolskih diploma i titula unutar Evropskog područja visokog obrazovanja, i na taj način pružiti bolju perspektivu za obrazovanje i zaposlenje svim građanima koji steknu visokoškolsku diplomu.

Dalja odlaganja u donošenju ovog zakona naštetila bi interesima kako bosanskohercegovačkih studenata tako i univerziteta i dovela u pitanje napore Bosne i Hercegovine na postizanju napretka u procesu stabilizacije i pridruživanja.

Ovaj zakon je polazna osnova za reformu visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Dalje opredjeljenje organa vlasti i visokoškolskih institucija za njegovu punu provedbu također će biti neophodno kako bi studenti uistinu iskoristili prednosti koje im ovaj zakon donosi.

Konvenciju o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u Evropi odnosno Lisabonsku konvenciju izradili su Vijeće Evrope i UNESCO a usvojili predstavnici država koji su prisustvovali sastanku održanom u Lisbonu u aprilu 1997. godine. Njen je cilj osigurati da kvalifikacije iz jedne evropske zemlje budu priznate u drugima.