Ovaj autorski tekst zamjenika šefa delegacije EU u BiH dr Renza Daviddija originalno je objavljen u dnevniku Nezavisne novine
Ove godine obilježavaju se dvije decenije od potpisivanja Parisko-dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan užasni rat u Bosni i Hercegovini. Ovo je prilika da se osvrne na postignuto u Bosni i Hercegovini i razmotre budući koraci. Vjerujem da stanovništvo Bosne i Hercegovine želi mogućnost da u budućnost gleda s optimizmom.
Napredak postignut u Bosni i Hercegovini u posljednje dvije decenije jeste važan. Međutim, još uvijek postoji potreba za provođenjem suštinskih reformi, koje su trenutačno predmet razmatranja između bh. vlasti i Europske unije. Domaći lideri i institucije trebaju provoditi konstruktivne politike i istinske socioekonomske reforme u interesu građana. Takav pristup će im osigurati partnerstvo i spremnost Europske unije da pomogne.
Nesumnjivo, Bosna i Hercegovina jeste europska zemlja i njeno konačno „odredište“ je Europska unija. Svih 28 zemalja članica posvećeno je i uvjereno da ova zemlja ima mogućnosti da dođe do cilja potpune integracije u Europsku uniju.
Često nam postavljaju pitanje da li Parisko-dejtonski mirovni sporazum predstavlja prepreku na europskom putu zemlje? Uistinu, ovaj Sporazum stvara neučinkovitost, na primjer, više razina vlasti s nejasnom podjelom nadležnosti, tri premijera, 147 ministara i tako dalje. Istovremeno, BiH funkcionira na svoj način.
Ključno je, kao što smo mogli vidjeti u nekim slučajevima, da ukoliko postoji politička volja nadležnih vlasti, ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne sprječava ih da zajednički rade na reformama koje donose koristi za sve građane. Ove reforme jesu suština europskih integracija. To su reforme kojima se unapređuje privreda, sistem obrazovanja i životna sredina, iskorjenjuje korupcija a vlasti postaju učinkovitije i odgovornije prema građanima.
Da bi proces pristupanja Europskoj uniji bio objektivan i transparentan, zemlje članice su utvrdile niz pravila i kriterija koji pomažu u ocjeni da li je zemlja kandidatkinja spremna za ulazak i članstvo u Uniji. Ovi kriteriji su jasni: stabilnost institucija koje garantiraju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava, zaštitu manjina (tzv. politički kriteriji); postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost za tržišnu utrku s konkurencijom i tržišnim snagama u EU (tzv. ekonomski kriteriji) te sposobnost preuzimanja obaveza iz članstva (na primjer, primjena zakonodavstva EU).
Kako ispuniti ove kriterije? Odgovor je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji će se u cijelosti stupiti na snagu 1. juna 2015. godine jeste prvi pravi korak naprijed za BiH na njenom europskom putu. SSP približava BiH i EU. Kroz Sporazum produbljujemo i gradimo bolje ekonomske, institucionalne i političke odnose. Privremeni sporazum koji je na snazi od 2008. godine pripremio je BiH.
SSP-om se aktivira obavezujući plan provođenja suštinskih reformi koje, kako iskustvo pokazuje, unapređuju kvalitetu života ljudi i približavaju zemlju članstvu u Europskoj uniji. Naredni korak je podnošenje i prihvaćanje kredibilne aplikacije za članstvo u EU. Za to je potreban stvarni napredak u reformama, što je i fokus novog pristupa EU u zemlji.
Nadalje, SSP utvrđuje pravila za sveobuhvatno partnerstvo u slobodnoj trgovini između BiH i EU u korist obje strane. Slobodan protok roba između EU i BiH koji se uspostavlja SSP-om omogućuje domaćim poslovnim kompanijama pristup unutrašnjem tržištu EU-a sa oko 500 miliona potrošača, za pružanje usluga u cijeloj EU i učešće u procedurama javnih nabavki. I građani BiH će imati koristi od kvalitete proizvoda u EU i zdravstvenih i sigurnosnih standarda koji će biti izravno primjenjivi u BiH. SSP osigurava dostupnost kvalitetnije i sigurnije robe.
Vjerujem da se ovi napori isplate. Članstvo u EU nosi mnogo toga sa sobom. Na primjer, građani BiH bi se pridružili društvu sa više od 500 miliona drugih stanovnika, što je treća najveća svjetska populacija nakon Kine i Indije. Sa samo 7% svjetske populacije, trgovina EU s ostatkom svijeta iznosi oko 20% globalnog izvoza i uvoza.
A Europska unija je mnogo više od jedinstvenog tržišta ili unije zemalja koje međusobno trguju bez ograničenja ili carina.
Unija predstavlja viziju mira i prosperiteta na europskom kontinentu, predstavlja vrijednosti i ideale mira, demokratije, poštivanja ljudskih prava i vladavine prava. Te vrijednosti i ideali su zajednički na cijelom kontinentu, kojeg, istovremeno, definiranju sve raznolikosti njegovih kultura, tradicija i jezika.
Sa svakim novim proširenjem, EU je mogla proširiti svoje prednosti na veći broj građana. I njen obim djelovanja raste s različitim interesima koje zemlje pristupnice Uniji donose sa sobom ili koje kreiraju okolnosti, poput vanjskog djelovanja, životne sredine, regionalnih politika, te uspostavljanja jedinstvenog tržišta roba i usluga.
Bosna i Hercegovina je prešla dalek put od 1995. godine, i uz, između ostalog, međunarodnu pomoć.
Zemlja je ostvarila značajan napredak u protekle dvije decenije. Ipak, više se može i mora učiniti. Perspektiva pristupanja EU koju čvrsto podržava svih 28 zemalja članica, uključujući reforme koje su potrebne da bi pristupanje postalo stvarnost, jeste od ključne važnosti za dalje unaprjeđenje funkcionalnosti institucija na svim razinama vlasti.
Znamo da je ekonomija oblast u kojoj građani i europska perspektiva zahtijevaju najviše poboljšanja. Najveće zabrinutosti kod građana uključuju radna mjesta, bolju privredu, pravedniju socijalnu zaštitu, a ne vide da se političari u dovoljnoj mjeri bave ovim pitanjima. Sada je potrebno hitno djelovanje onih koje su građani ove zemlje izabrali da unaprijede njihove živote i krenu naprijed na putu ka EU.
Znamo da stanovništvo ove zemlje žele budućnost u EU. EU je spremna uraditi svoj dio posla. Sada je potrebno da vidimo postignuti konsenzus i ostvareni napredak od svih predstavnika vlasti, svih lidera i svih institucija. Najkraće rečeno, 20 godina nakon Parisko-dejtonskog sporazuma, došlo je vrijeme za rezultate. Vrijeme je da vlasti odgovore i preuzmu odgovornost za bolju budućnost.