Danas su na ceremoniji koja je održana u Briselu potpisani sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji između, na strani Evropske unije, potpredsjednika Evropske komisije Franca Frattinia (u ime Evropske komisije), ministra vanjskih poslova Rui Carlos Pereire (u ime Portugala kao zemlje koja predsjedava Evropskom unijom) i predstavnika zemalja Zapadnog Balkana, ministara unutrašnjih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije.

Potpredsjednik Frattini je rekao: “Potpisivanje sporazuma je važna politička odluka i korak ka tješnjoj saradnji između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana u osjetljivim sektorima migracija i kretanja ljudi. Nesmetana provedba ovih sporazuma će, zajedno sa konkretnim rezultatima u osnovnim područjima pravosuđa, slobode i sigurnosti omogućiti Evropskoj komisiji da započne struktuirani dijalog o mogućem ukidanju viznog režima za građane zemalja Zapadnog Balkana u budućnosti.

Komesar za proširenje Olli Rehn je dodao: “Srdačno pozdravljam potpisivanje ovih važnih sporazuma. Oni su od velikog značaja za građane zemalja Zapadnog Balkana i pomoći će poboljšanju kontakata među građanima Evropske unije i regije. Oni nanovo potvđuju opredjeljenje Evropske unije za evropsku perspektivu zemalja iz regije. Sada očekujemo pravilnu primjenu oba sporazuma kako bi se napravio put ka dijalogu o bezviznom režimu i uslovima koje zemlje regije za to trebaju ispuniti.

Nakon što je od Evropskog vijeća dobila mandat 13. novembra 2006. godine, Evropska komisija je 30. novembra započela pregovore o potpisivanju 9 sporazuma Zajednice i uspjela privesti kraju cjelokupni process i parafiranje nacrta sporazuma sa zemljama Zapadnog Balkana u aprilu i maju 2007. godine.

Sveukupno, ovim sporazumima će se olakšati putovanja za građane zemalja Zapadnog Balkana, posebno onih koji često putuju, dobijanje viza kratkog boravka za zemlje EU, i istovremeno uvesti jasna pravila o sprečavanju ilegalnih migracija. Sporazumom o viznim olakšicama se omogućava zadržavanje troška za izdavanje vize za sve građane Zapadnog Balkana u iznosu od 35 € umjesto 60 € dok se za određene kategorije aplikanata omogućava besplatna viza. Nadalje, za određene kategorije stanovništva, kao što su poslovni ljudi, studenti ii novinari, pojednostavljena je procedura izdavanja vize i dostavljanja neophodnih dokumenata. Za određene kategorije stanovništva koji često putuju, omogućiti će se izdavanje višekratnih viza na duži vremenski period. Konačno, vlasnici diplomatskih pasoša biće oslobođeni viznog režima.

Sporazum o readmisiji određuje jasne obaveze i procedure za vlasti i zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije, koje se tiču uslova kada i na koji način će se vraćati i preuzimati osobe koje nelegalno borave na teritorijama zemalja koja su pokrivene ovim sporazumima. Sporazumi će se ticati ne samo državljana obje strane koje ilegalno borave nego i državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva koji su u neregularnoj situaciji s tim da je neophodno da postoji jasna veza sa jednom od zemalja iz sporazuma (npr. odobrena viza ili boravišna dozvola). U primjeni Sporazuma o readmisiji se garantuje potpuno poštivanje ljudskih prava kao što je to predviđeno Evropskom poveljom o ljudskim pravima.

Građani zemalja Evropske unije su izuzeti od viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana.

Zavisno od mišljenja Evropskog parlamenta, potpisivanje sporazuma o viznim olakšicama i readmisiji je predviđeno za novembar 2007. godine. Završetak procesa ratifikacije i primjena sporazuma do 1. januara 2008. godine će se uklopiti u vrlo tijesan vremenski rok kojeg je postavila odluka Evropskog vijeća 2006/440 i zadržati iznos troška za izdavanja vize za građane zemalja Zapadnog Balkana u iznosu od 35 €.

Djelotvorna primjena sporazuma o viznim olakšicama će osigurati bolje upravljanje usljed pritiska uzrokovanog migracijama i omogućiti struktuirani dijalog kojeg je odredio program iz Soluna sa ciljem uspostavljanja bezviznog režima za zemlje Zapadnog Balkana. U ovom kontekstu, od zemalja Zapadnog Balkana se očekuje da ubrzaju sa provođenjem relevantnih reformi u osnovnim  područjima pravosuđa, slobode i sigurnosti, kao što su jačanje vladavine prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, i ojačaju svoje administrativne kapacitete za kontrolu granica i sigurnost dokumenata uvođenjem biometrijskih podataka.