Predstavljeni rezultati istraživanja “Socijalno isključeni danas, a sutra?”




U zgradi Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini  u Sarajevu 17. septembra prezentiran je uspješan završetak prve faze projekta "Socijalnom inkluzijom i integracijom ka aktivnom građanstvu" kojeg je finansirala Evropska unija. Projekat je počeo u decembru 2008. godine, u realizaciji Biroa za ljudska prava

Tuzla
i projekt partnera Helsinškog parlamenta građana iz Banja Luke.

Predstavljeni su rezultati istraživanja analize stanja socijalne isključenosti "Socijalno isključeni danas, a sutra?”, koje je provedeno u pet gradova u BiH: Banja Luci, Brčkom, Gračanici, Doboju i Tuzli. Kako bi dobili informacije o stanju socijalne isključenosti u BiH organizacije su provele istraživanje postojanja i manifestacija navedene pojave u našem društvu.

"U ovom istraživanju obuhvatili smo sedam ciljnih grupa, a to su: Romi, raseljena lica, nezaposlene osobe, samohrane majke, povratnici, osobe sa invaliditetom, mladi u dobi između 15 i 29 godina, te osobe starije od 65 godina. Empirijski podaci pokazali su da su ove marginalizirane grupe društva zaista socijalno isključene. Istraživanje, također, upozorava na negativne trendove, tj. na činjenicu da se društveni uslovi koje produciraju isključenost intenziviraju, a odnose se na sve kategorije obuhvaćene anketiranjem, ali i na širu populaciju građana BiH. Ovo istraživanje nam je omogućilo da ponudimo čitav niz preporuka na zakonodavnoj ravni što bi u narednom periodu moglo da pređe u operacionalizaciju tih preporuka", kazao je Ibrahim Prohić, ekspert za analizu podataka u istraživanju.

Provedeno istraživanje pružit će i statističke podatke neophodne za razumijevanje i dalju borbu protiv socijalne isključenosti u BiH. Istovremeno će se koristiti za kreiranje kampanje za izmjene i dopune zakona o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

"Naš prioritet, kada su u pitanju preporuke za izmjene zakona, je usklađivanje esencijalne liste lijekova koje se, kao što znate, razlikuju po kantonima. Mi želimo da to bude jedinstvena lista na nivou Federacije BiH, kako bi pacijenti mogli koristiti svoje pravo na liječenje bez obzira na njihovo mjesto boravka”, kazala je Lejla Hukić, projekt koordinatorica.

Pozitivni rezultat do kojeg je dovelo istraživanje o socijalnoj isključenosti je spoznaja da je bosanskohercegovačko društvo u velikoj mjeri sačuvalo humanističku orijentaciju, odnosno socijalnu osjetljivost. Uprkos svim pritiscima i turbulencijama u periodu tranzicije značajan broj građana u BiH sačuvao je humanistički potencijal.

Projekat je finansirala Evropska unija kroz program Evropske inicijative za demokratiju i ljudska prava .

 

Europa.ba