Povećanje stepena zaštite ličnih podataka, posebno u sektoru policijskih snaga u Bosni i Hercegovini, glavni je cilj projekta pod nazivom “Podrška Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH” kojeg su 14. oktobra 2009. godine u prostorijama zgrade Parlamentarne skupštine BiH, predstavili predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević, šef Odjela operacija pri Delegaciji Evropske komisije u BiH Boris Iarochevitch, ambassador Njemačke u BiH Nj.E. Joachim Schmidt, te vođa projekta Tino Nauman, zamjenik direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka Saksonije.

U uvodnom izlaganju, Špirić je informirao novinare da projekat vrijedan 250.000 eura, podržava i finansira Evropska unija, da ga od 1. oktobra 2009. godine realizuje Agencija za zaštitu ličnih podataka Saksonije u saradnji sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka BiH i da će projekat trajati 6 mjeseci, do 31.marta 2010. godine.  Zahvaljujući EK na podršci, Špirić je rekao da „donoseći Zakon o zaštiti ličnih podataka”, BiH je pokazala da je opredijeljena za demokratske procese, a da će sam projekat pomoći BiH u procesu ispunjavanja obaveza koja je preuzela na putu ka evropskim integracijama“.

„Fundamentalno pravo svakog čovjeka je privatnost njegovog života, života njegove porodice i privatnost njegove korespodencije. Bilo kakvo uplitanje u privatni život čovjeka od strane vlasti treba biti ograničeno, osim u slučaju državne sigurnosti. Zato je i zaštita ličnih podataka jedno od temeljnih evropskih prava“, rekao je u svom obraćanju Boris Iarochevitch, šef Odjela operacija pri Delegaciji Evropske komisije u BiH. On je naglasio da je posebno danas, kada vlada informatičko društvo i kada je protok informacija znatno veći, potreban visok nivo zaštite ličnih podataka. Što se tiče same BiH, gdin Iarochevitch je naglasio:

„Ustav BiH pruža garancije za zaštitu građana u skladu sa evropskim standardima, a zakonski okvir je usklađen sa dijelom direktiva EK. BiH je preuzela obavezu da formira nezavisna tjela koja će nadgledati provedbu zakona o zaštiti ličnih podataka. Ali, iako su se još 2006. godine javne institucije obavezale na poštivanje zakona i stvaranje plana o zaštiti ličnih podataka, nivo stvarne usklađenosti na terenu je mali. Zato Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja je prekretnica u pogledu Mape puta, mora osigurati da javne institucije rade u skladu sa zakonom. Uvjeren sam da će projekat označiti napore saradnje između domaćih ali i međunarodnih institucija koji se bave zaštitom ličnih podataka, kao što je to na primjer EUROPOL, a s ciljem povećanja povjerenja građana u ove institucije. Ovaj projekat je upravo podrška BiH u sprovođenju sigurnosti i pravde“ – rekao je gdin Boris Iarochevitch.

Svoju punu podršku i podršku svoje vlade izrazio je i Nj.E. Joachim Schmidt, ambasador Njemačke u BiH. On je prisutnima, kroz konkretne primjere iz njemačkog zakonodavstva približio sliku o zaštiti ličnih podataka u Njemačkoj. „Bitnost je u tome kako javna vlast i privatna preduzeća tretiraju informacije o ljudima. Informacija je ustvari sirovina za komunikaciju sa drugim ljudima, ali i sirovina za  konkretne političke i ekonomske odnose. Ako imate uređeni sistem informacija takav će biti i sud o slobodama u jednoj državi. Njemački savezni ustavni sud je to ovako definisao: “zaštita podataka je elementarni funkcionalni uslov slobodnog i demokratskog društva koje se zasniva na sposobnosti djelovanja i sudjelovanja svojih građana” – rekao je Nj.E. Joachim Schmidt.

Punu operativnu, ali i tehničku pomoć ponudio je i Tino Nauman, vođa projekta i zamjenik direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka Saksonije.

Sam projekat sastoji se iz tri aktivnosti: analiza zakona i usklađivanje zakona koji se tiču zaštite ličnih podataka sa evropskim standardima; jačanje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH kako bi mogla ispunjavati svoje obaveze; i jačanje svijesti i kapaciteta  institucija koje se bave obrađivanjem ličnih podataka.