Šef Delegacije Evropske komisije u BiH, NJ. E. ambasador Dimitris Kourkoulas i visoki predstavnik/specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, NJ.E. ambasador Miroslav Lajčak predali su danas u Sarajevu dokument Politika Evropske unije u BiH: put naprijed predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, dr. Nikoli Špiriću.
Ambasador Lajčak je objasnio da su gospodin Javier Solana, visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, generalni sekretar Vijeća Evropske unije i gospodin Olli Rehn, komesar Evropske unije za proširenje, pripremili ovaj Izvještaj nakon sastanka sa ministrima vanjskih poslova i odbrane država članica EU koji se juče održao u Briselu. On je informisao da su ministri izrazili svoju zabrinutost u vezi sa zaostatkom reformskog procesa, nacionalističkom retorikom i unilateralnim aktivnostima, koje su udaljile BiH od njenog puta ka Evropskoj uniji. Iako su ministri pohvalili politički sporazum koji je postignut između lidera tri najjače političke partije u subotu, 8. novembra 2008. godine, oni sada očekuju da vide njegovu konkretizaciju. Ambasador Lajčak je takođe informisao da je dogovoreno da EUFOR ostane sve dok politička odluka o njegovoj budućoj traniziciji ne bude donesena. „Evropska unija je poslala poruku da je spremna da igra aktivnu ulogu u BiH nakon zatvaranja OHR-a, i nije zadovoljna činjenicom da politički lideri u BiH ne rade ono na šta su se obavezali.“, zaključio je ambasador Lajčak.
„U ime Vijeća ministara, smatram da ovaj dokument treba da bude poziv vlastima BiH da preuzmu odgovornosti i ojačaju svoje napore kako bi osigurali nastavak započetog procesa reformi i osigurali napredak BiH prema Evropskoj uniji.“, rekao je predsjedavajući Špirić.
Naglašavajući neophodnost stvaranja pozitivnih vijesti iz BiH, predsjedavajući Špirić je izrazio vjerovanje da je to jedino moguće kroz otvoreni dijalog i razgovor o otvorenim pitanjima. „Uvjeravam vas da će Vijeće ministara BiH ostati posvećeno ispunjavanju svih svojih dužnosti i odgovornosti u vezi sa ovim.“, zaključio je predsjedavajući Špirić.
Strategija Evropske unije
Cilj međunarodne zajednice i Evropske unije u BiH je da nastavi osiguravati stabilnu, mirnu i multietničku zemlju na nepovratnom putu ka članstvu u EU. Opsežan pristup EU-e uključujući elemente Zajednice i Zajedničke vanjske i sigurnosne politike / Evropske sigurnosne i odbrambene politike (CFSP/ESDP) će biti ključni kako bi se osigurala stabilnost BiH i nastavio napredak u ključnim reformama. Ovaj pristup je utemeljen na sljedećim tačkama, potcrtanim u dokumentu:
• Ojačan angažman EU u BiH: Evropske integracije predstavljaju političku oblast u kojoj se svi lideri u BiH slažu. Ova daje Evropskoj uniji jedinstven uticaj i odgovornost.
• Planiranje ojačanog prisustva EU: Mandat i Ured specijalnog predstavnika Evropske unije (EUSR) trebaju biti ažurirani i ojačani kako bi mogli odražavati situaciju na terenu i potrebe tranzicije. EU treba biti spremna za ovo do sredine 2009. godine.
• Nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a: Bit će potrebna kako se bi se okončao mandat OHR-a i visokog predstavnika i kako bi se domaće vlasti bavile pitanjima nastalim iz Dejtonsko/Pariškog sporazuma.
• Održavanje snažnog angažmana međunarodne zajednice u cilju podrške budućnosti BiH: Široko učešće međunarodne zajednice u BiH se dokazalo važnim, i treba se nastaviti i nakon OHR-a.
• Aktivno i sveobuhvatno korištenje svih dostupnih sredstava i mehanizama Evropske unije: Sveobuhvatni pristup EU treba mobilizirati sve moguće instrumente EU na konzistentan i posvećen način. Evropsko partnerstvo i realizacija SSP-a trebaju biti pokretači reformi. Evolucija operacija Evropske sigurnosne i odbrambene politike treba uzeti u obzir politički razvoj događaja.
• Jasnoća pozicije EU u vezi sa ustavnom evolucijom: Ustavne reforme nisu niti zahtjev da se zatvori OHR niti zahtjev u vezi sa daljim kretanjem BiH prema EU. Ipak, ustavni okvir se mora razviti kako bi se osigurala djelotvorna državna struktura sposobna da odgovori na zahtjeve evropskih integracija, uključujući i zahtjev da se govori jednim glasom. EU može podržati ustavne reforme kroz stručne savjete i fondove, ali proces mora voditi BiH.