Danas konačno možemo pozdraviti nastavak isporuke plina Evropi. Ruska je strana jutros otvorila ventile, a ukrajinska dopustila protok plina. Naši posmatrači na terenu izvijestili su da plin teče normalno, u sistemu se stvara pritisak, i plin prelazi granicu Ukrajine sa Slovačkom. Možemo reći građanima da plin konačno stiže.
Tri smo sedmice danonoćno radili kako bismo ovo postigli. Vodio sam detaljne i redovne razgovore s ruskim predsjednikom Medvedovim i premijerom Putinom, te ukrajinskom premijerkom Timošenko. U toku svih razgovora sam im vrlo jasno dao do znanja da insistiramo na trenutnom nastavku isporuke plina.
Posebno bih se htio zahvaliti Andrisu Piebalgsu i njegovim službama koji su neumorno radili na ponovnoj uspostavi isporuke plina, te naravno premijeru Topolaneku i češkom predsjedništvu s kojima smo vrlo blisko sarađivali. Ovo je rezultat timskog rada i učinkovitog jedinstvenog glasa EU.
Smatramo da je bitno dati kratki sažetak aktivnosti Komisije.
Prije nešto više od sedam dana okupili smo tim posmatrača, što je bilo bitno za izgradnju povjerenja. Ali kada je postalo jasno da to neće biti dovoljno, Komisija je poduprla sporazum o mandatu posmatračke misije.
Na kraju, kada je postalo jasno da će biti potreban cjelovit ugovor za nastavak protoka plina, Andris i ja smo se čvrsto zauzeli za direktne, temeljite razgovore između stranaka na visokom političkom nivou. To je dovelo do direktnog rješenja spora.
Prema tome, ovo su dobrodošle vijesti. Ali u isto vrijeme, teško je pozdraviti nešto što se uopšte nije ni trebalo dogoditi. Bilo je apsolutno neprihvatljivo što su evropski potrošači plina bili taoci spora između Rusije i Ukrajine.
Ovaj će nam spor poslužiti kao lekcija. Zaista, smatram da sve strane moraju izvući svoje lekcije, no dopustite mi da se fokusiram na ključne stavove s našeg gledišta.
Kao prvo, postojala je solidarnost unutar Evropske unije kao i solidarnost s nama najbližim susjedima. Mjere za ublažavanje krize koje su poduzele kompanije iz EU i države članice omogućile su većini zemalja da uspješno prebrode ovu situaciju.
Kao drugo, ne smijemo sada dopustiti da se u budućnosti opet dovedemo u ovu situaciju. Nova Godina je vrijeme za vatromete i proslave, ne za plinske krize. Ovo ne smije postati događaj koji će se ponavljati svake godine. Jednostavno moramo prestati govoriti o energetskoj sigurnosti u Evropi i početi poduzimati konkretne korake. Ocjena energetske strategije Komisije od prošlog novembra sadrži niz preporuka koje ćemo sada pokušati što više pogurati.
– Posebno moramo promovisati brz razvoj insfrastrukture za energetske potrebe Evropske unije, te poticati raznolikost izvora energije i dobavljačkih putova. Želimo brz dogovor unutar Vijeća vezano za prijedlog Komisije o 5 milijardi eura nepotrošenih sredstava koje bi se utrošile za infrastrukturu, posebno u energetskom području.
– Moramo dovršiti treći paket jedinstvenog energetskog tržišta koji je trenutno u završnoj fazi. On će značiti veću transparentnost mreža, skladištenja i potražnje.
– Posljednje, ali ne i najmanje važno, moramo se bolje pripremiti za iduću krizu. Države članice moraju se pripremiti za iduću zimu. To znači brz dogovor o izmjenama direktive vezane za sigurnost isporuke plina. Komisija će čim je prije moguće iznijeti detaljne prijedloge.
Ali ne zaboravimo na cjelokupnu sliku. Ova bolna epizoda je podsjetnik da EU mora ozbiljno shvatiti energetsku sigurnost. No isto tako smo pokazali da će Evropa učiniti sve što je potrebno kako se naši građani ne bi smrzli. Energetska sigurnost počinje kod kuće.
Na kraju, podsjetimo se da će energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije, kao i svi načini smanjenja emisije ugljika u budućnosti biti sve važniji. Mjere za razvoj energetske sigurnosti i mjere za borbu protiv klimatskih promjena međusobno se potpomažu.
Poruka koju ću prenijeti Evropskom vijeću na sastanku u martu jest da moramo biti ozbiljni u pogledu raznolikosti i ulaganja u budućnost evropske energetske sigurnosti.
NAJNOVIJI TEHNIČKI IZVJEŠTAJ
Posmatrači EU su nadzirali prve protoke plina iz Rusije u Ukrajinu. Gazpromove današnje količine bile su 348,8mcm po danu za tranzit i 75mcm po danu za internu potrošnju Ukrajine. Naftogaz je navedeno prihvatio.
U 10:00 sati po kijevskom vremenu (GMT+2) u gradu Sudzhi na rusko-ukrajinskoj granici stizalo je 3,5mcm/h, dok je u 11:00 već iznosilo 6mcm/h. Stanica Valuiki u 11:00 sati primala je 1,4mcm/h s naznakom da će se količine povećavati. Na ukrajinsko-slovačkoj granici Uzhgorod planira početi s 30mcm/h, a promatrači EU su prve pristigle količine na slovačku stranu zabilježili sat vremena kasnije. Pisarevka je u rusko-ukrajinskoj granici počela primati 0,7mcm/h, uz daljnje povećanje pritiska. Ovo je informacija od 10:30 sati po srednjeevropskom vremenu. Detaljni podaci:
U Ukrajinu:
SudzhaI 244.8mcm/d
Sudzha II 20mcm/d
Valuiki 40mcm/d
Pisarevka 72mcm/d
Sokhranovka 40mcm/d
Platovo 7mcm/d
Iz Ukrajine
Uzhgorod 236.3mcm/d
Stanica Ushgorod potvrdila je dolazak plina u Slovačku.
Beregovo 34.5mcm/d
Tekovo 1.5mcm/d
Orlovka 62.6mcm/d
Na lokaciji Drozdowichi ništa nije zabilježeno.
Ukupno gledano, Gazpromovi kupci u Evropskoj uniji bi 20. januara trebali primiti otprilike 335mcm u toku plinskog dana (10:00 do 22:00).
G. Bekker, glavni inžinjer iz Ukrtransgaza, potvrdio je da su svi cjevovodi na ukrajinskoj strani otvoreni.
Prvi posmatrači Evropske unije doputovali su 9. januara. Idućeg su se dana rasporedili po nadzornim postajama, mjernim postajama i cjevovodnim postrojenjima u Ukrajini i Rusiji. Posmatrači EU su dobili i pristup otpremnim centrima u Moskvi i Kijevu kako bi pratili dogovaranje dnevnih količina, te pratili odakle dolaze upute postrojenjima na terenu. Posmatrači EU od tada prate stanje s plinom te učestvuju u razgovorima na tehničkom nivou između operatera plinskih cjevovoda koji upravljaju ulaznim/izlaznim tačkama.