(kliknite ovdje kako bi otvorili Izvještaj o napretku za 2007.godinu na engleskom jeziku)

(kliknite ovdje kako bi otvorili Evropsko partnerstvo  na engleskom jeziku)

Dana 6 novembra 2007. godine Gdin. Jan Truszczynski, zamjenik direktora Evropske komisije za proširenje, održao je konferenciju za medije nakon što je uručio Izvještaj o napretku za 2007. godinu Dr. Nikoli Špiriċu, predsjedavajuċem Vijeċa ministara BiH.

Objasnio je da je Evropska Komisija usvojila godišnju strategiju za proširenje kao i izvještaje za sve zemlje uključene u proces proširenja, uključujuċi i nacrt dokumenata o pridruživanju i evropskom partnerstvu. Strategija proširenja uključuje obnovljeni konsenzus zemalja članica o proširenju, baziranu na “3 C”:

• Commitment – Predanost
• Conditionality – Uslovljenost
• Communication – Komunikaciju

Stalna implementacija ove obnovljene strategije je u ovom momentu važnija nego ikada ranije.

Dokument ukazuje da se mnoga dostignuċa u zemljama zapadnog Balkana trebaju konsolidovati a glavnim izazovima se treba odlučno posvetiti. Dio zemalja zapadnog Balkana pokazao je znake usporavanja a BiH nije izuzetak. Stoga, neophodno je fokusirati se na glavna pitanja. Prioriteti reforme su:

• Izgradnja države
• Bolje upravljanje državom
• Socijalno-ekonomske reforme

Evropska komisija ċe i nadalje podržavati reformske procese i raditi na osiguravanju javne podrške za evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana.

Izvještaj o napretku BiH ustanovljuje šta je bilo postignuto i daje činjeničnu prezentaciju baziranu na podacima sakupljenim od brojnih izvora (uključujuċi zemlje članice, medjunarodne organizacije, nevladine oraganizacije, itd.). Osvrċe se na ono što je postignuto, ne na planove, i daje objektivnu sliku napretka od poslijednjeg izvještaja. Također, uočava tačke kojima se treba više posvetiti, kao i one kojima je potrebna veċa politička pažnja ili  volja za riješavanje problema.

BiH ima nekoliko dobrih tačaka:

• Kooperacija sa međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu je napredovala do zadovoljavajuċe razine
• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju urađen je na profesionalan način
• Konstruktivna kooperacija u regionu
• Brzi ekonomski rast
• Sveukupno, održana je makro-ekonomska stabilnost

Kod evropskih standarda (uskladjivanje BiH zakona i politike sa EU zakonodavstvom) ustanovljen je napredak u anti-trastovskoj politici, obrazovanju, transportu, politici oko izdavanja viza i politici za pitanja azila.

  Pitanja koja zahtijevaju energičniju akciju obuhvataju:

• Ukupna neučinkovitost kod glavnih prioriteta za evropsko partnerstvo.
• Potrebno je postiċi značajan napredak u reformi policije.
• Daljnji napredak u javnom emitovanju kao i potreba za reformom javne administracije.
• Premda je kooperacija sa međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu zadovoljavajuċa, potrebno je postiċi potpunu kooperaciju. 

Reformski procesi su usporeni, vjerovatno zbog intenzivirane nacionalističke retorike, napete političke klime i nedostatka kooperacije na nivou države i entiteta.

Demokratske institucije su još uvijek neefikasne a BiH još uvijek nije uspjela preuzeti potpunu odgovornost za upravljanje državom. Tokom nekoliko godina  očigledno je da BiH neodložno trebaju ustavne reforme kako bi postigle dostupnu državnu upravu. Na ovom polju nije postignut nikakav progres.

BiH trebaju izgraditi jedinstven ekonomski prostor od kojeg ċe svi građani imati koristi, no uprkos svemu evidentan je uporni nedostatak saglasnosti oko glavnih ekonomskih pitanja. Područja na kojima je potrebno učiniti više na evropskim standardima uključuju:

• Slobodno kretanje roba
• Slobodno kretanje ljudi
• Slobodna ponuda usluga
• Potpora malim i srednjim preduzeċima
• Tržište rada i politika zapošljavanja
• Socijalna politika
• Energija
• Zaštita okoline
• Statistika

Veċa administrativna efikasnost i kapaciteti su potrebni u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i to na području:

• Politike trgovine
• Carine
• Intelektualnog vlasništva
• Javne nabave

Gdin. Truszczynski je dodao kako je podijelio svoja lična iskustva sa Gdinom. Špiriċem, o efektu “hladnog tuša” izazvanog izvještajem 98-99 godine za njegovu vlastitu zemlju, Poljsku, koja se pokazala korisnom jer su navedena mišljenja Komisije ukazala što je potrebno učiniti kako bi se ubrzali procesi, a mnogi ljudi na odgovornim položajima su iz toga izvukli neophodne zaključke  i smjernice za  akciju.