Mjere ublažavanja poduzete od strane europskih kompanija i zemalja članica omogućile su većini zemalja uspješno upravljanje situacijom na način koji u najmanjoj mjeri pogađa njihove korisnike. Bugarska je i dalje najviše pogođena zemlja, no predložene su određene mjere za dostavljanje plina iz Grčke u tu zemlju.

Nakon šoka zbog prekida isporuke 7. januara, međunarodno tržište plina uspjelo je nadoknaditi izgubljene zalihe u zemljama poput Slovačke, Austrije, Mađarske, Slovenije, Poljske i čak Hrvatske. Bugarska se i dalje nada djelomičnom rješenju koje bi uključivalo isporuku plina iz Grčke. To su glavni zaključci sastanka Koordinacijske grupe za plin koji se održao danas u Briselu s ciljem ocjenjivanja situacije u zemljama članicama pogođenim rusko-ukrajinskim sporom oko plina.

Svaka je pogođena zemlja pružila posljednje informacije o poduzetim mjerama za ublažavanje posljedica prekida isporuke plina, a predstavnici industrije potvrdili su brojne važne mjere poduzete nedavno s ciljem rješavanja situacije u većini pogođenih zemalja.

Grupa je pozdravila slijedeće mjere poduzete uglavnom u industrijskom sektoru:

• Plinska je industrija reagirala i prilagodila se promijenjenoj situaciji: za Slovačku je okrenut istočno-zapadni tok te je plin dostavljen iz Njemačke kroz Češku; njemačke su plinske kompanije dostavile dodatne količine plina kroz Austriju u Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu;
• veće povlačenje plina iz plinskih zaliha u zemljama koje imaju takva postrojenja, od kojih su neke i bile u mogućnosti pomoći susjednim zemljama (posebno Mađarska, koja je Srbiji osigurala plin iz svojih strateških zaliha)
• domaća proizvodnja plina unutar EU je povećana na najveću moguću razinu, a Ujedinjeno Kraljevstvo je povećalo izvoz na kontinent; određene količine plina iz Nizozemske i Danske također bi mogle biti brzo dostupne  i korištene kao prijenosni kapacitet u nadolazećim danima;
• mogućnost da Grčka u nadolazećim danima u određenoj mjeri pomaže Bugarskoj plinom iz svojeg LNG terminala;
• korištenje zaliha LNG-a, posebice u Grčkoj ali i u Belgiji.

Upravljanje potražnjom se široko koristilo, posebno tamo gdje su bili mogući prekidi ugovora, te se prelazi na druge vrste goriva. Neke su zemlje morale prekinuti isporuku industrijskim korisnicima budući da nemaju mogućnost promjene vrste goriva (npr. BJRM).

Kao rezultat ovih mjera, koje su ublažile situaciju u većini pogođenih zemalja, Bugarska i dalje ostaje najpogođenija zemlja. Sve ostale zemlje uspješno upravljaju situacijom na način koji u najmanjoj mjeri pogađa njihove korisnike.

Ukoliko se temperature ne spuste, a dodatne se zalihe plina uspiju održati, dotične bi zemlje, isključujući Bugarsku,  mogle održati trenutnu situaciju nekoliko tjedana, ako ne i čitavu zimu. Međutim, potrebne će prilagodbe njihovim industrijama zadati dodatne troškove.

Komisija će iduće srijede sazvati sastanak glavnih direktora za energiju 27 zemalja članica kako bi proučili situaciju sa šireg energetskog gledišta. Istovremeno, komesar Pieblags je večeras odlučio poslati zamjenika direktora u Općoj upravi Europske komisije za energetiku, Dominiquea Ristoria, u Bugarsku i Slovačku kako bi na terenu ocijenio situaciju i identificirao moguća rješenja. Također je poslao zamjenika glavnog direktora za energetiku Fabrizia Barbasa u posjet najpogođenijim zemljama članicama Energetske zajednice na Balkanu. Svoju će misiju započeti sutra ujutro u Hrvatskoj.

Situacija je i dalje zategnuta i niske temperature u nadolazećim danima mogle bi ju učiniti još kritičnijom, posebice ukoliko se kratkoročni ugovori dogovoreni na razini industrije neće moći produžiti. Komisija stoga zahtijeva što je brže moguću ponovnu uspostavu dostave plina iz Rusije kroz Ukrajinu.

Europska komisija bi željela zahvaliti zemljama partnerima EU – Norveškoj, Alžiru i Libiji – koje u ovom razdoblju krize Europskoj uniji osiguravaju stabilnu te čak povećanu dostavu prirodnog plina. Koordinacijska grupa za plin još nije odredila datum svog idućeg sastanka, no spremna je vratiti se iduće sedmice u Brisel ukoliko će situacija to zahtijevati.

Osnovne informacije

Koordinacijska grupa za plin je osnovana 2006. Direktivom 2004/67 koja se odnosi na mjere koje jamče sigurnost opskrbe prirodnim plinom. Grupom predsjedava Europska komisija, a sastoji  se stručnih predstavnika zemalja članica, europskih organizacija plinskog sektora i korisnika. Sastaje se redovno (najmanje 4 puta godišnje) kako bi izmijenila informacije i razvila kratkoročne i dugoročne konkretne mjere za jačanje sigurnosti opskrbe Europske unije prirodnim plinom.