Europski izabrani regionalni i lokalni predstavnici upozorili su protiv zatvaranje vrata EU za zemlje koje se teže priključiti dok, istovremeno, čvrsto zahtijevaju dalje reforme na terenu. Prihvatanjem dva mišljenja o blokovskoj strategiji proširenja, članice Odbora regiona EU, susrećući se na svojoj dvomjesečnoj plenarnoj sjednici 17. i 18. juna, takođe su poslale snažnu poruku o decentralizaciji zemljama kandidatima za EU s nadom: kako su lokalne i regionalne vlasti implementirale ogroman broj propisa, one su od ključne važnosti za stvaranje „EU-spremne” zemlje. Esencijalna uloga podnacionalnih aktera u procesu pristupanja mora biti prepoznata, a shodno tome ojačane i njihove mogućnosti.
Mišljenje Odbora regiona o strategiji proširenja za zemlje kandidate je koncipirala Jasmina Vidmar (SI/ALDE), članica Gradskog vijeća Maribora i generalni sekretar Udruženja opština i gradova Slovenije. Pet godina nakon pristupa njene matične zemlje EU, Vidmar ističe „važnost procesa proširenja za stabilan i demokratski razvoj zemalja kandidata”. Dok u potpunosti podržava mjere i reforme koje su uvele zemlje kandidati kako bi ispunile kriterije za članstvo, mišljenje Vidmarove ocrtava potrebu za budućim reformama na putu za članstvo u Uniju. Regionalne i lokalne vlasti moraju odigrati ključnu ulogu u ovom procesu: „Mi moramo uključiti lokalne i regionalne vlasti i njihove zajednice u proces pridruživanja već u ranoj fazi. S njihovim znanjem i iskustvom one mogu priložiti novu i dodatnu vrijednost procesu pristupanja”. Proces dekoncentracije vlasti mora se ubrzati i potaći financijskim i administrativnim sredstvima.
Zahtjev Odbora regiona zemljama kandidatima
Odbor regiona zahtijeva da zemlje kandidati za EU žustro krenu dalje sa prenošenjem zakona EU u svoje vlastite pravne sisteme. Odbor posebno insistira da sve zemlje kandidati što prije preuzmu Propis EU 1082/2006 o „Europskom grupisanju” radi teritorijalne saradnje (European Grouping for Territorial Cooperation – EGTC). Ovo bi omogućilo ojačavanje prekogranične saradnje između regiona i lokalnih vlasti u EU, i zemalja kandidata. Odbor regiona naglašava da bi ova saradnja imala direktan pozitivan uticaj na različite procese pristupanja.
Hrvatska
Odbor regiona pozdravlja generalni progres koji je načinila Hrvatska u implementiranju reformi, ali takođe ističe potrebu na ova zemlja kandidat intenzivira svoje napore u reformisanju pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, osigura prava manjina povećanjem financijskih resursa i pružanjem administrativne podrške za mjere integracije na lokalnom i regionalnom nivou, podrži povratak izbjeglica i nastavi sarađivati sa Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija
Odbor isto tako naglašava pomanjkanje napora Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije da udovolji političkim kriterijima za članstvo u EU. Odbor regiona naročito podvlači nedostatak daljnjeg napretka u vezi s pravima romske zajednice i ističe ponovljene slučajeve diskriminacije Roma. Što se tiče jednakosti polova, Odbor regiona pozdravlja uvođenje komisija za ravnopravne mogućnosti u brojnim lokalnim vlastima. To, međutim, poziva na dalje napore u borbi protiv korupcije, sprječavanju porodičnog i polnog nasilja, smanjivanju diskriminacije i garantovanju ravnopravnijeg učešća na izborima.
Turska
U pogledu Turske, Odbor regiona očekuje efikasne političke i konstitucionalne reforme koje će zemlju privući bliže međunarodnim i Europskim standardima i naglašava da je napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala prilično ograničen. Najvažnije, Odbor regiona žali što standardi EU o kulturnoj i vjerskoj raznolikosti, poštovanju i zaštiti manjina, kao i o ravnopravnosti žena, u praktičnoj stvarnosti političkog života nisu u potpunosti ispoštovani, pa se i dalje moraju poduzimati pravni i praktični koraci ka ostvarenju.
Što se tiče uloge lokalnih i regionalnih vlasti, Odbor regiona pozdravlja činjenicu da su financijski kapaciteti opština nedavno povećani, ali takođe vjeruje da veći i manji gradovi moraju biti osnaženi kako bi efikasnije djelovali kao platforme za uključivanje javnosti u donošenju odluka lokalne vlade.
Na kraju, Odbor insistira da razumno rješenje pitanja Kipra, utemeljeno na rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a i na principima na kojima je osnovana Europska unija ostane uvjet za pristupanje Turske u EU.
Odbor regiona požuruje Zapadni Balkan da prihvati europske vrijednosti
Plenarna sjednica Odbora regiona takođe je usvojila svoje dopunsko mišljenje o strategiji proširenja za zemlje potencijalne kandidate, koje je pripremio Gordon Keymer, član Okružnog vijeća Tandridgea (UK/EPP – video poruka). Keymer iznosi opaske o kontradiktornosti između propagiranja kontakata ljudi-ljudi i primjenu striktnih viznih režima EU, te „poziva Europsku komisiju da brže radi u pravcu ukidanja viznog režima za zemlje koje su nedavno napravile pomake u ispunjavanju traženih kriterija definiranih u svojim mapama puta”. On poziva „sve zemlje, kojih se to tiče, da načine dodatne napore prema prihvatanju europskih vrijednosti i reformi, i prihvate dijalog kao sredstvo pomirenja”. Tražeći od zemalja potencijalnih kandidata da riješe preostala bilateralna pitanja, uključujući pogranične sporove i omogućavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica, on naglašava ulogu podnacionalnih aktera: „Lokalne i regionalne vlasti su najbolje pozicionirane sfere vlasti za implementiranje takvih promjena”.
Zahtjevi Odbora regiona za zemlje potencijalne kandidate Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo
Odbor regiona smatra da postoji hitna potreba za daljnjom izgradnjom kapaciteta lokalnih vlasti, lokalnih vladinih udruga i nacionalnog Odjela javne uprave u Albaniji. Još određenije, izvještaj podcrtava da se funkcioniranje opštinskih financijskih usluga mora pažljivo pogledati za vrijeme predstojeće decentralizacije fiskalizacije jer je prikupljanje lokalnih poreza i prihoda veoma ograničeno. Prema izvještaju Odbora regiona, vlada Crne Gore takođe hitno mora ispitati ograničeni upravni kapacitet lokalnih vlasti i njihovih udruga.
U vezi s Bosnom i Hercegovinom, izvještaj izražava žaljenje zbog pomanjkanja komunikacije između entitetskih vlada ove države o aspektima pristupanja EU, što je imalo negativan uticaj na brzinu reformi, a i sprječava pravilan tok informacija do lokalnih vlasti. Odbor regiona požuruje Srbiju da nastavi rad na dekoncentraciji vlasti. Što je najvažnije, Skupština europskih regija i lokalnih vlasti zahtijeva da se problem prava opštinske imovine mora riješiti. Trenutno, lokalne vlasti u Srbiji ne posjeduju svoju imovinu. Za Kosovo, po Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, Odbor regiona predlaže pojačavanje aktivnosti na izgradnji povjerenja između različitih etničkih grupa i poticanje učešća u procesima donošenja odluka na lokalnom nivou.
Napomene urednicima:
Odbor regiona nadgleda napredak zemalja učesnica u proširenju i asistira lokalnim i regionalnim vlastima u procesu pristupanja putem nekoliko radnih grupa i tijela: – Radna grupa za Zapadni Balkan, predsjedava Jos Chabert (BE/EPP) – Radna grupa za Hrvatsku, predsjedava Isidoro Gottardo (IT/EPP) – video poruka – Radna grupa za odnose s Turskom, predsjedava Karl-Heinz Klär (DE/PES) – video poruka – Zajednički savjetodavni odbor sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, kopredsjedava Dimitar Buzlevski, gradonačelnik Resena, i Bødker Andersen (DK/PES) – video poruka
Posjetite web stranicu Odbora regiona: www.cor.europa.eu
Odbor regiona
Lokalne i regionalne vlasti zemalja članica su implementirale oko dvije trećine propisa EU. Odbor regiona je nastao 1994. godine kako bi predstavnicima lokalnih vlasti dao mogućnost da izraze svoje mišljenje o sadržaju ovih zakona. Odbor regiona organizuje pet plenarnih sjednica godišnje, gdje 344 njena člana glasaju o mišljenjima datim kao odgovor na predložene propise. Europska komisija, koja inicira zakone EU, te Vijeće ministara, koje utvrđuje konačni sadržaj propisa (obično zajedno sa Europskim parlamentom) imaju obavezu posavjetovati se s Odborom regiona unutar širokih granica područja politike, uključujući ekologiju, zapošljavanje i transport. Lisabonski sporazum će još više ojačati poziciju Odbora regiona. U budućnosti, Europski parlament će se morati posavjetovati sa Odborom o svim pitanjima od važnosti za regione i opštine. Odbor se takođe može obratiti Europskom sudu pravde ako su mu povrijeđena prava ili vjeruje da zakon EU krši načelo supsidijarnosti, ili ne ispoštuje regionalne ili lokalne ovlasti.
Za više informacije molimo kontaktirajte:
Michael Alfons Tel.: +32 (0)2 546 85 59 Michael.Alfons@cor.europa.eu
Chris Jones Tel.: + 32 (0)2 546 87 51 christopher.jones@cor.europa.eu
Athénais Cazalis de Fondouce Tel.: + 32 (0)2 282 24 47 Athenais.CazalisDeFondouce@cor.europa.eu
Da pročitate prethodne izvještaje za štampu kliknite ovdje.