U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine 22.jula prezentiran je Prvi polugodišnji izvještaj za 2009.godinu u sklopu projekta “Monitoring procesa evropskih integracija BiH”, koji je objavila Vanjskopolitička inicijativa Bosne i Hercegovine.

Jedan od osnovnih nalaza ovog Izvještaja je da je zabilježen određeni napredak u ispunjavanju uslova u oblastima vanjske trgovine, pravde i sigurnosti, odnosno liberalizacije viznog režima. Također, pomaci su uočeni u prihvatanju međunarodnih obaveza u oblasti kontrole i uništavanja oružja za masovno uništavanje i sitnog naoružanja, te pristupanju instrumentima za zaštitu intelektualnog vlasništva. Istaknuto je i da je započeo proces korištenja potencijala prekograničnih IPA fondova, kao i da u oblasti tekućih plaćanja i finansijske saradnje BiH izvršava svoje obaveze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

U panel diskusiji učestvovao je ambasador Dimitris Kourkoulas, šef Delegacije Evropske komisije u BiH, koji je izjavio:

 „Mi još uvijek vjerujemo da BiH ima dovoljno vremena kako bi stigla na vrijeme ispuniti i dostaviti svu dokumentaciju koja je potrebna za izvršenje obaveze prema  Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Još uvijek vjerujemo da vi možete iskorititi momenat evropskih integracija za dalji pozitivni razvoj. Ne vjerujem da probleme, s kojima se suočava ova vlada, treba iskoristiti kako bi se izbjegli napori da se nešto pokrene i promjeni u ovoj zemlji”.

Gospodin Kourkulas je kazao da “ustavna reforma nije uslov za prijem u članstvo Evropske unije, ali mi vjerujemo da je ta reforma neophodan dio ovog procesa”.

“Svi znamo da je ustavni problem u ovoj zemlji veoma kompleksan i zato će EU pojačati svoje prisustvo nakon tranzicije OHR-a. U međuvremenu, uvjeren sam da se puno stvari može postići ako postoji dobra politička volja. Mi već imamo u vidu šta je sve postignuto u posljednjih nekoliko mjeseci kroz konsenzus, unatoč teškoćama u Ustavu BiH. Da navedem primjer, kada je u pitanju proces liberalizacje viznog režima, određeni broj zakona koji su zbog političkih blokada bili na čekanju dugi vremenski period, su brzo usvojeni jer su se odgovorni ministri na državnom i entitetskom nivou sastali, razgovarali o njima i usaglasili ih. Promjene su moguće,”, izjavio je gospodin Kourkoulas.

Na žalost, zakašnjeli pomak u oblasti liberalizacije viznog režima nije postigao željeni rezultat i BiH je ostala izvan bijele Šengen liste. Gospodin Kourkoulas se također osvrnuo i na ovo pitanje.

„Vaša zemlja riskira da bude jedina u regiji koja nema riješeno pitanje liberalizacije viznog režima i zato su mnogi ovu situaciju iskoristili kako bi optužili Evropsku komisiju da nije podržala ovaj program. U posljednjih šest godina uložili smo više od 40 miliona eura, novca evropskih poreznih obveznika, da bi se pomoglo ovoj zemlji da ispuni uvjete za liberalizaciju viznog režima. Shvatamo ovo pitanje veoma ozbiljno i zato smo uložili dosta novca i napora. Čim sistem biometrijskih pasoša profunkcionira, Evropska komisija je spremna da izvrši još jednu provjeru i nakon te provjere, paralelno sa provjerom ispunjenja preostalih uslova, biće nam zadovoljstvo da damo novi prijedlog za ukidanje viznog režima i za Bosnu i Hercegovinu ”, kazao je Dimitris Kourkoulas, šef Delegacije Evropske komisije u BiH.

Gospodin Bosse Hedberg, Ambasador Kraljevine Švedske u BiH, u ime švedskog predsjedavanja EU, naglasio je da u slučaju da ovakvo stanje u BiH potraje, Bošnjaci će, nažalost, ostati bez mogućnosti slobodnog putovanja.

„Zakoni o državljanstvu Srbije, Hrvatske i BiH dozvoljavaju ljudima da imaju više pasoša. Negativna posljedica je da jedan dio stanovništva ovdje ne može dobiti te pasoše. Ali to nije odluka Evropske unije ili Evropske komisije, nego posljedica postojećih zakona. To je dio situacije koju ljudi trebaju razumjeti. To nema veze s religijom i rasizmom. To je posljedica zakona u tim zemljama”, kazao je ambasador Hedberg.

Tokom rasprave o izvještaju prisutnima su se obratili i Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, Denisa Sarajlić-Maglić iz VPI BH, te Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Gospodin Komšić smatra da BiH ne može ostati izvan procesa evropskih integracija, ako želi društveni i ekonomski napredak i bolji standard za svoje građane.

„Da bi BiH postala članica EU, nebitno kada, mora usaglasiti svoje zakone, propise i praksu rada sa standardima koji važe u EU. Nosioci tog posla usaglašavanja propisa i standarda su ne samo institucije BiH već i entiteta, kantona, Brčko Distrikta, pa sve do općinskog nivoa vlasti. Zbog toga je bitno da nadležne institucije počnu raditi svoj posao, ispunjavati obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i kreirati europsko okruženje u BiH.

BiH mora učiniti više na izbalansiranom ekonomskom razvoju zapostavljenih regiona. U današnje vrijeme ekonomske krize to ne možemo sami. Što prije počnemo da uspostavljamo sistem u našem društvu i usvajamo standarde EU to ćemo bliži biti članstvu u EU. Ne smijemo shvatati proces europskih integracija kao nešto što radimo zbog stranaca, nego kao nešto što radimo zbog sebe i budućnosti svoje djece“, kazao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.