Osigurati provođenje legislative o sigurnosti hrane u BiH kroz jačanje ljudskih resursa kako bi se osigurao visok stepen sigurnosti hrane i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda iz BiH na domaćem i EU tržištu, glavni je cilj projekta Evropske unije pod nazivom: “Podrška provedbi BiH zakona o hrani„ koji je zvanično prezentiran na početnoj Konferenciji projekta održanoj 29. oktobra 2009. godine u Sarajevu. Sredstva u iznosu od 985.292 € obezbijedila je Evropska unija putem IPA pretpristupnih fondova EU za 2007. godinu, a projekat će trajati 24 mjeseca.
Sistem sigurnosti hrane je ključna oblast u EU jer ima uticaja na zdravlje ljudi, ali od velike važnosti su i standardi koji se primjenjuju u sistemu sigurnosti hrane. Zato na putu ka približavanju EU, BiH mora usvojiti standarde EU o sigurnosti hrane– rekla je u uvodnom izlaganju Maria Farrar – Hockley, šefica Odjela za pravosuđe i unutrašnje poslove, upravnu reformu i civilno društvo pri Delegaciji Evropske komisije u BiH.
”Evropska komisija u svom Izvještaju o napretku BiH u 2009. godini je navela da zakoni o zvaničnoj kontroli hrane još nisu u potpunosti usvojeni, da je provedba spora i da nije u potpunosti u skladu sa EU standardima. Nije bilo napretka ni kada govorimo o agrokulturalnim institucijama. Zato je neophodno preduzeti sve mjere da se poboljša provedba i koordinacija svih relevantnih faktora u lancu sigurnosti hrane. Na primjer, treba ubrzati proces akreditacije laboratorija u skladu sa zahtjevima EU. Mora se donijeti politika sigurnosti hrane od “polja do stola„ ukoliko BiH želi napraviti radikalni napredak u ovoj oblasti. Ako Bosna i Hercegovina želi ostvariti veći napredak u oblasti sigurnosti hrane, mora pružiti garancije Evropskoj uniji da proizvodi koji dolaze iz BiH ispunjavaju sve standarde o sigurnosti hrane kao i proizvodi koji dolaze iz zemalja EU. BiH je potrebna lista prioriteta da bi se postigla bolja konkurentnost i da bi se zaštitili potrošači hrane. Potrebno je imati obučeno osoblje koje će se baviti usklađivanjem standarda. Privrednici moraju biti svjesni zahtjeva s kojima će se suočiti, a potrošači moraju biti dobro obaviješteni„- rekla je Farrar – Hockley.
Ona je naglasila da “Umjesto ad-hoc pristupa, BiH mora imati transparentan i sveobuhvatan državni sistem kontrole hrane, sa jasnom raspodjelom zadataka između državnih institucija i djelotvornom koordinacijom sa nižim upravnim nivoima, uključujući i organe inspekcije. Zato ovaj projekat treba pružiti BiH podršku kako bi se suočila sa izazovima„- rekla je u svom obraćanju Maria Farrar – Hockley.
Direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH, Sejad Mačkić je, dodjeljujući zahvalnice predstavnicima EK za kontinuiranu pomoć i podršku, zahvalio što EK ima razumijevanja i želju da pomogne ovakve projekte. Obrazlažući rad Agencije, Mačkić je nabrojao najbitnije komponente projekta:
“Utvrditi kapacitete Agencije za sigurnost hrane kako bi se poboljšala realizacija zadataka koji proizlaze iz legislative o hrani, posebno onih koji se odnose na procjenu rizika, upravljanje rizikom i komunikaciju sa svim zainteresiranim koji su uključeni u lanac sigurnosti hrane. Unaprijediti sigurnost hrane, higijene i kontrole kvalitete kroz jačanje kapaciteta inspekcijskih službi. Ojačati sustav laboratorija kako bi novi ovlašteni laboratoriji izvršavali specifične analize utemeljene na međunarodno priznatim metodama i procedurama. Uspostaviti registar preduzeća koja posluju s hranom u BiH. Poboljšati tržišnu poziciju proizvođača hrane i prehrambene industrije putem provođenja programa sigurnosti hrane i standarda samokontrole„ – naveo je Mačkić.
Na Konferenciji su govorili i eksperti EU u oblasti sigurnosti hrane. Direktor projekta, Claudio Bompart, je naglasio da “proces uklađivanja BiH standarda sa standardima EU, za BiH znači mogućnot otvaranja tržišta EU od 500.000.000 konzumenata. Zato se treba ojačati uloga Agencije za sigurnost hrane – kaže Bompart, te dodaje da je potrebna saradnja svih relevantnih institucija. On je potencirao da je frustrirajuće kad “na tržištu Balkana vidite malo ili ne vidite uopšte proizvode iz BiH, dok su vidljivo prisutni proizvodi sa drugih kontinenata. Zato se zakonski okvir što prije treba uobličiti, a zakoni primjenjivati„ zaključuje Bompart.
Ekpert za sigurnost hrane i tim lider projekta, Krystian Poplawski, kroz primjere je istakao nužnost od ispunjavanja uslova standardizacije. ”Ako pogledate proizvode koji se kupuju vidjećete da je svaki proizvod drugačije markiran„ kaže Poplawski aludirajući na jednu od nužnosti, a to je postavljanje jedinstvenog sistema markiranja.
Na kraju Konferencije, kratko se obratila i Vesna Grković iz Delegacije Evropske komisije u BiH: ”Koliko će projekat biti uspješan zavisi od učesnika. Potencijali su veliki, a BiH ima ljude koji dobro poznaju standarde EU„- zaključila je Grković.