Dan ljudskih prava fokusiran je na nediskriminaciju pod motom „Prigrlimo različitost, prestanimo s diskriminacijom”. Dok Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima utvrđuje da „ sva ljudska bića su rođena slobodna i s istim dostojanstvom i pravima”, milioni ljudi širom svijeta žrtve su diskriminacije u svakodnevnom životu. Diskriminacija na temelju pola, rasne pripadnosti ili etničkog porijekla, religije i vjeroispovijesti, invaliditeta, pola ili seksualne orijentacije nije u skladu sa osnovnim principima na kojima se temelji Evropska unija. Zabrana diskriminacije brižljivo se čuva u Povelji o temeljnim pravima. Evropska unija je predana u borbi protiv svih oblika diskriminacije kako u EU tako i u svijetu.

Catherine Ashton, visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku izjavila je: „Evropska unija i Ured visokog predstavnika za ljudska prava ujedinjeni su u svojoj volji i naporima da diskriminacija postane stvar prošlosti. Komisija je jedan od najvažnijih donatora u dobrovoljni budžet Ureda visokog predstavnika za ljudska prava kroz Instrument za demokraciju i ljudska prava. Time je jasno iskazana naša odlučnost da udružimo snage s Uredom visokog predstavnika za ljudska prava u borbi protiv diskriminacije kako u EU tako i u svijetu.”

Potpredsjednik Jacques Barrot, komesar za pravdu, slobodu i sigurnost je izjavio: „Rasizam i ksenofobija predstavljaju kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda, što su principi na kojima se temelji Evropska unija i zajednički su državama članicama EU. Rasizmu i ksenofobiji nije mjesto u Evropi; a ne bi trebalo biti nigdje u svijetu. Dijalogom i razumijevanjem trebalo bi prevladati mržnju i provokaciju.”

Vladimír Špidla, komesar za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti dodao je: „Diskriminacija predstavlja gubljenje talenta i poricanje temeljnih prava. Jednakost i nediskriminacija nisu luksuz rezervisan za vremena ekonomskog rasta. S porastom nezaposlenosti i povećanom opasnošću od siromaštva i isključenosti u vrijeme recesije, EU i države članice moraju više nego ikad ojačati svoju predanost prema jednakim mogućnostima. Rješavanje svih oblika diskriminacije prioritet je ove Komisije i moj lični”.

Informacije o temi:

Diskriminacija baš kao i rasizam i ksenofobija, te srodne pojave netolerancije, problemi su s kojima se suočavaju sva društva u svim zemljama svijeta. Borba protiv rasizma i diskriminacije prioritet je Evropske unije (EU).

Ugovor o funkcionisanju EU daje pravnu osnovu za djelovanje protiv diskriminacije. Preciznije, pored zakona o jednakom odnosu prema ženama i muškarcima, Evropska unija je uspostavila zakonodavstvo kojim se osigurava minimalna zaštita od diskriminacije za sve koji žive i rade u Evropi.

Tim se zakonima osigurava jednak odnos neovisno o rasi ili etničkoj pripadnosti, religiji i vjeroispovijesti, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji i polu. Tim je zakonima cilj osigurati jednak odnos u mnogim aspektima svakodnevnog života: ovisno o osnovi diskriminacije oni pokrivaju područje zapošljavanja i profesije, ali i obrazovanje, socijalnu sigurnost i zdravstvenu zaštitu, te pristup robama i uslugama dostupnima javnosti. Evropska unija je također usvojila zakone kojima se zabranjuje javno poticanje na nasilno ponašanje i mržnju prema skupini ljudi ili pojedinim pripadnicima skupine ljudi koju definiše rasa, boja kože, vjera, porijeklo ili nacionalna i etnička pripadnost. Sve države članice EU moraju primijeniti te zakone do kraja 2010. Evropska unija je također usvojila zakone kojima se zabranjuje poticanje mržnje na temelju rase, polne pripadnosti, vjere ili nacionalnosti u televizijskim emisijama ili video uslugama na zahtjev korisnika.

Evropska komisija poduzima i druge aktivnosti kako bi promovisala jednake mogućnosti i sprječavala rasizam, ksenofobiju i srodne oblike netolerancije. To uključuje aktivnosti na podizanju svijesti i promovisanje razmjene informacija i najboljih praksi u državama članicama EU-a, te druge relevantne aktivnosti na terenu. Nadalje, Komisija podržava aktivnosti na terenu kroz svoje financijske programe. Agencija za temeljna prava osnovana je 2007. godine kako bi prikupila, proučila i objavila podatke s ciljem pomaganja institucijama EU i državama članicama pri poduzimanju određenih mjera ili formuliranju tijeka djelovanja unutar svojih područja kompetencije.

Evropska unija je itekako svjesna problema s kojima se susreće naša vlastita regija. Romi, kao jedna od najvećih etničkih manjina u EU zakonski je zaštićena protiv diskriminacije, pa ipak mnogi od njih je još uvijek doživljavaju. Evropska komisija radi zajedno s državama članicama kako bi riješila pitanje diskriminacije i unaprijedila socijalne i ekonomske prilike te zajednice. Unaprijeđivanje uključenosti te zajednice u obrazovni sistem i tržište rada, istovremeno s prevencijom nasilja nad njima, prioriteti su koje je identificirao Stockholmski program i koje će usvojiti Evropsko vijeće koje zasjeda 10. i 11. decembra 2009. Taj program stavlja građane i temeljna prava u središte politike pravde i unutrašnjih poslova za sljedećih 5 godina.

Ista plata za isti posao jedan je temeljnih principa EU. Ipak razlika u plati prema polu još uvijek iznosi u prosjeku 17.5% u EU-u odražavajući diskriminaciju i nejednakost na tržištu rada koje se u praksi uglavnom odnose na žene. Evropska komisija pokrenula je 2009.godine informativnu kampanju u svim državama EU o razlici u plati prema polu. Cilj kampanje jest podići svijest građana, poslodavaca i radnika o razlici u plati između muškaraca i žena i ponuditi način na koji se to može riješiti.

Evropska unija također značajno pridonosi borbi protiv diskriminacije, rasizma i ksenofobije u svijetu. EU često dotiče ta pitanja u svom dijalogu s trećim zemljama. EU također aktivno sarađuje s UN na rješavanju pitanja rasizma i diskriminacije, te podupire mandat posebnog izvjestitelja UN-a o savremenim oblicima rasizma, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije.

Osobe s invaliditetom posebno su osjetljive na diskriminaciju. Evropska zajednica je zajedno sa svim državama članicama potpisala Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom. Proces zaključivanja je dobro odmakao. To je jasan znak za Evropu jer po prvi puta u istoriji Evropska unija postaje stranka jedne sveobuhvne Konvenciji o ljudskim pravima UN.

Borba protiv diskriminacije, rasizma i ksenofobije također je dobila prominentno mjesto u strategijama o saradnji. Primjerice, u sklopu akcijskih planova evropske politike susjedstva, zemlje partneri obvezuju se na saradnju u borbi protiv svih oblika diskriminacije, vjerske netolerancije, rasizma i ksenofobije. Osim toga, kroz svoj Evropski instrument za demokraciju i ljudska prava, EU podržava Ured visokog povjerenika za ljudska prava UN, a kroz program PROGRESS i program o temeljnim pravima i državljanstvu EU pruža podršku evropskom nevladinom sektoru i drugim interesnim grupama u njihovim radu u borbi protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije.

Dodatne informacije o politikama EU za ljudska prava dostupne su na:

Ljudska prava u svijetu http://ec.europa.eu/external_relations/human_rights/index_en.htm Različitost i nediskriminacija http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=781 Temeljna prava http://ec.europa.eu/justice_home/fsj/rights/fsj_rights_intro_en.htm Europski instrument za demokraciju i ljudska prava http://ec.europa.eu/europeaid/how/finance/eidhr_en.htm

Kontakt:

Lutz Güllner +32 498 964641 Michael Jennings +32 498 986880 Concha Fernandez de la Puente +32 2952999 Anja Fiedler +32 2980385