Uključiti civilno društvo u Bosni i Hercegovini u civilni dijalog na različitim nivoima vlasti opći je cilj projekta “Izgradnja kapaciteta civilnog društva za učešće u civilnom dijalogu  u BiH ”. Projekat čija vrijednost iznosi 1.5 miliona eura, finansira EU i trajat će dvije godine. Pokrenut je u skladu sa preporukama Europske unije i Strategije proširenja, u kojima se ističe kako „vlasti trebaju napraviti dodatne napore ka razvoju dijaloga sa sektorom civilnog društva i trebaju podržati njegov razvoj“. Povodom zvaničnog pokretanja projekta, 14. decembra 2009. u hotelu Bosnia u Sarajevo održana je njegova prezentacija.

„Kako smo došli do ideje za ovaj projekat? Na osnovu analiza i zaključaka o problemima sa kojima smo se susreli kada je civilno društvo u pitanju, a to je da nevladine organizacije ne polaze od stvarnih potreba na terenu, već od zahtjeva donatora; da postoji izostanak dijaloga između nevladinog sektora i vlasti u državi, ali i da postoji manjak transparentnosti kada je dodjela sredstava iz domaćih fondova u pitanju“ – rekao je u svom obraćanju voditelj projekta za civilno društvo Delegacije Evropske unije u BiH, Džemal Hodžić.

„Ono što smo zaključili jeste da neke od problema riješimo unutar IPA programa. To je rezultiralo sa prijedlogom o razvijanju dva projekata. Jedan od njih je upravo ovaj projekat: “Izgradnja kapaciteta civilnog društva za učešće u civilnom dijalogu u BiH”“ – rekao je Hodžić.

O samom projektu i njegovim aktivnostima govorila je Zelah Senior, vođa tima projekta. Ona je istaknula da projekat obuhvata dva aspekta: „Prvi je razvijanje i jačanje postojećeg pravnog i institucionalnog okvira za razvoj suradnje i dijaloga između institucija vlasti i organizacija civilnog društva, a drugi  je jačanje kapaciteta civilnog društva za sudjelovanje u strukturiranom civilnom dijalogu“.

Ranko Milanović-Blank, savjetnik za razvoj civilnog društva i Vanja Škorić, pravna savjetnica, govorili su o osnovnim crtama projekta, o pojmovima civilnog društva i civilnog dijaloga na kojima se projekat zasniva. Akcenat su stavili i na načine na koji će predstavnici institucija i organizacija civilnog društva biti uključeni u projekat.

Tokom  prezentacije istaknuto je kako organizacije civilnog društva mogu u procesu odlučivanja doprinijeti specifičnim znanjem i specifičnom stručnošću kada su  neposrednije upoznate s pitanjima i potrebama građana. Također, kvalitetni doprinosi organizacija civilnog društva u dobro strukturiranom civilnom dijalogu za rezultat imaju učinkovitije i relevantnije javne politike i zakone.

Projekat provodi konzorcij u sastavu Kronauer Consulting (BiH), COWI (Danska), ATOS Consulting (Velika Britanija) i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske (Hrvatska).