Pismo predsjednika Barrosoa šefovima država i vlada zemalja članica EU o klimatskim promjenama

Predsjednik Barroso danas je poslao pismo šefovima država i vlada članica EU kojim ih je obavijestio o sljedećim koracima koje Evropska komisija treba poduzeti u svom djelovanju vezanom za klimatske promjene.

Predsjednik Barroso je naglasio da se međunarodni proces mora nastaviti gradeći na onome o čemu je u Kopenhagenu mogao biti postignut dogovor i pronalazeći nove načine ponovnog uspostavljanja povjerenja u proces. Izjavio je da je važan element strategije provedba ubrzanih mehanizama finansiranja zemalja u razvoju koji su dogovoreni u decembru.

U svom pismu predsjednik Barroso je izjavio da glavni cilj mora biti približavanje svih partnera ambicijama EU kao i angažman u pravcu multilateralnog sporazuma. Stoga je predsjednik Barroso zamolio komesarku Hedegaard da provede konsultacije s ključnim međunarodnim partnerima kako bi se iznašli novi načini osnaživanja međunarodnog procesa. Predsjednik Barroso će tu prvu ocjenu uključiti u rad proljetnog Evropskog vijeća a potom u potpunosti u pregovore na ministarskom nivou i junsko Evropsko vijeće.

Predsjednik Barroso razgovarat će s predsjednikom Evropskog vijeća Hermanom Van Rompuyem o tome kako najbolje pripremiti diskusiju u Evropskom vijeću te kako osigurati moćno i jedinstveno stajalište EU o tim za budućnost kritičnim pitanjima.

Navodimo cjeloviti tekst pisma predsjednika Barrosoa: “Raditi zajedno kako bismo održali svoje ambicije u pogledu klimatskih promjena i dalje će biti jedan od naših najvažnijih izazova za ovu godinu. Kako o tome nismo imali vremena razgovarati na našem prošlosedmičnom sastanku, želim s vama podijeliti neka razmišljanja o poslu koji se obavlja u Evropskoj komisiji budući da vjerujem da se trebamo dobro pripremiti za važne odluke pred nama.

Jer ukoliko Evropska unija ne preuzme inicijativu, može nam se dogoditi da nas vode inicijative drugih.

Većina nas bila je na sastanku u Kopenhagenu i mislim da niko od nas nije bio zadovoljan ishodom. Međutim, Kopenhagen je ipak bio susret sa stvarnošću. Nadali smo se da će to što dajemo primjer kao i naša obveza da povećamo napore za 30% biti doovoljni da pridobijemo i druge.  To se nije dogodilo.  Ali ovo nije vrijeme u kojem bi Evropska unija trebala početi dovoditi u pitanje svoje obveze. To bi bilo pogrešno.

Moramo pokazati da se nismo odrekli svojih ambicija iako je mnogim našim partnerima bilo lakše ograničiti se na najniži zajednički nazivnik.  Štaviše, trebali bismo pokazati našu odlučnost da ustrajemo – provedbom našeg klimatskog i energetskog paketa kojim pokazujemo da je rješavanje pitanja klimatskih promjena dinamičan element u strategiji rasta, otvaranjem novih radnih mjesta i poticanjem sigurnosti energije u sklopu pristupa projektu Evropa 2020 koji sam predstavio i o kojemu smo razgovarali prošle sedmice.

Osim unutrašnje dimenzije našeg posla, međunarodna fronta je kao i uvijek važna u bavljenju rizicima vezanim za klimatske promjene. Međunarodni proces se mora nastaviti gradeći na onome o čemu je postignut dogovor u Sporazumu iz Kopenhagena i nalazeći nove načine ponovnog uspostavljanja povjerenja u proces.

Važan element u toj strategiji trebala bi biti provedba mehanizama ubrzanog finansiranja dogovorenih prošlog decembra. Ne smijemo zaboraviti da su u Kopenhagenu s nama najuže sarađivale upravo zemlje u razvoju, osobito one najsiromašnije i najugroženije.

Ali naš glavni cilj mora biti približavanje svih partnera ambicijama EU i našim naporima u pravcu multilateralnog sporazuma. Kopenhagen nam je pokazao koliko će to biti teško postići. Stoga, ukoliko želimo napredovati, moramo ponovno razmotriti svoj pristup tim partnerima.

Zato sam zamolio Connie Hedegaard, komesarku za klimatsko djelovanje, da provede konsultacije s ključnim međunarodnim partnerima kako bi se iznašli novi načini osnaživanja međunarodnog procesa. Nadam se da ću neka prva razmišljanja imati već do proljetnog Evropskog vijeća a potom rezultate u potpunosti uključiti u pregovore na ministarskom nivou koje su najavili kancelarka Merkel i junsko Evropsko vijeće. Naravno, takođe se nadam da ćete ovom procesu pridonijeti i vi svojim promišljanjima o smjeru razmišljanja partnera.

Posao koji već obavljamo na rješavanju pitanja klimatskih promjena može djelovati kao snažna poluga u tome da nam se pridruže i drugi – ali to mora biti doživljeno kao istinski kolektivni pristup. U martu ću s Hermanom Van Rompuyem razgovarati o najboljem načinu bavljenja tim elementima kao i o tome kako osigurati moćno i jedinstveno stajalište EU o tim za budućnost kritičnim pitanjima.”

Europa.ba