MEMO/10

Brisel, 9.11.2010. godine

9.11.2010. godine, Komisija je usvojila svoj Paket proširenja za 2010. Ovaj paket sadrži Strateški dokument, Mišljenja o zahtjevima za članstvo Crne Gore i Albanije, te sedam Izvještaja o napretku drugih država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Zaključak o Bosni i Hercegovini je da nedostak zajedničke vizije među političkim liderima o pravcu u kom će se kretati država nastavlja blokirati ključne reforme i dalji napredak ka EU. Potrebno je preduzeti inicijalne korake da bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i unaprijedila efikasnost institucija. Potrebno je da zemlja bude u poziciji da usvaja, implementira i provodi zakone i propise EU da bi krenula ka postizanju svog strateškog cilja evropskih integracija.

Prije usvajanja Izvještaja, Komesar Füle je izjavio: "Veoma smo zabrinuti vezano za to koliko je malo napretka postignuto na planu evropskih integracija države. Pozivam sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da ostave podjele iz prošlosti tamo gdje one pripadaju – u prošlosti, i da ulože svoje energije i svoje resurse u svoju zajedničku viziju evropske budućnosti države".

Politički kriterij

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen progres u bavljenju političkim kriterijem. Opći izbori iz oktobra 2010. godine u širem smislu su zadovoljili međunarodne standarde u pogledu demokratskih izbora. Određeni napredak je postignut u oblasti vladavine zakona, posebice u oblastima poput upravljanja granicom i politike migracija, a isti je postignut kroz reforme koje su za cilj imale ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima. Administrativni kapacitet Parlamenta je unaprijeđen, ali koordinacija sa Vijećem ministara i entitetima ostaje slaba. Jedan Ombudsman na nivou države dobro funkcionira. Finansijski resursi za implementaciju Strategije za Rome su povećani.

Poduzeti su značajni koraci na promoviranju regionalnog pomirenja, posebno u oblasti podrške povratku izbjeglica i pravosudnoj saradnji sa susjednim zemljama. Mandati međunarodnih sudija i tužilaca koji se bave ratnim zločinima su produženi. Procesuiranje ratnih zločina od strane državnog suda (Sud BiH) nastavlja biti zadovoljavajuće, ali je neophodno unaprijediti isto u entitetima i kantonima. Agencija za borbu protiv korupcije je uspostavljena i vršilac dužnosti direktora je imenovan. Tokom posljednjih nekoliko godina, saradnja sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostaje na zadovoljavajućem nivou.

Država je postigla vrlo malo napretka ka ispunjavanju zahtjeva za zatvaranje OHR-a. U domaćoj političkoj klimi tokom predizbornog i izbornog perioda je preovladavala nacionalistička retorika. Uloga koju igra etnički identitet u politici nastavlja sprečavati funkcionisanje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, kao i sveukupno upravljanje državom. Proces promjene Ustava da bi se isti usaglasio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR) nije pokrenut. Zakon o popisu stanovništva na nivou države nije usvojen. Politički pritisak na sudstvo se nastavlja i broj zaostatka u predmeta ostaje visok. Implementiranje Strategije reforme pravosuđa i Državne strategije o ratnim zločinima je bilo nedostatno. Slučajevi zastrašivanja novinara su u porastu. Separacija djece u školama na etničkim osnovama ostaje nerješeno pitanje. Rasprostranjena korupcija nastavlja biti ozbiljan problem.

Ekonomski kriterij

Bosna i Hercegovina je postigla malo daljeg napretka ka funkcioniranju tržišne ekonomije. Znatni dalji napori na reformi su potrebni da se postignu odrednice koje će državi omogućiti da se dugoročno izbori sa pritiscima konkurentnosti i silama tržišta u okviru Unije. Implementacija stand-by aranžmana sa MMF-om je u širokom smislu zadovoljavajuća. Pouzdanost u domaće banke se vratila. Postignut je ograničeni napredak u poslovnom okruženju o kom se može izvjestiti, posebno u pogledu poslovne registracije.

Fiskalna situacija u Bosni i Hercegovini ostaje teška, posebno u Federaciji. Posvećenost dogovorenom fiskalnom prilagođavanju i mjerama strukturalnih reformi, kao i njihovoj provedbi, ostaje slaba. Privatizacija, restruktuiranje javnih poduzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu napredovali. Visoki i slabo usmjerni javni transferi smanjuju sklonost ka radu, što, nadalje, naglašava potrebu reformi sistema socijalne zaštite. Nezaposlenost je ostala veoma visoka i neformalni sektor predstavlja značajan izazov. Na poslovno okruženje utiču administrativne neefikasnosti i slaba vladavina zakona. Napredak ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora unutar zemlje je ostao veoma ograničen.

EU zakonodavstvo

Određeni napredak je postignut u usklađivanju zakonodavstva države, njenih politika i kapaciteta sa evropskim standardima u oblastima poput slobode kretanja kapitala, intelektualnom vlasništvu, obrazovanju i istraživanju, transportu, finansijskoj kontroli i nizu pitanja vezanih za pravosuđe, slobodu i sigurnost. Potrebno je da Bosna i Hercegovina pojača napore u implementaciji.

Napredak ostaje nedovoljan u drugim oblastima, poput slobodnog kretanja roba, osoba i usluga, carinama i porezima, konkurentnosti i državnoj pomoći, javnim nabavkama, zapošljavanju i socijalnim politikama, poljoprivredi i ribarstvu, okolišu, energiji i informacionom društvu i medijima. Takođe, održivi napori u oblastima poput borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala su takođe prioritet.

Više informacija na:

http://ec.europa.eu/enlargement/press_corner/key-documents/reports_nov_2010_en.htm

http://ec.europa.eu/enlargement/potential-candidates/bosnia_and_herzegovina/index_en.htm

Kontakt:

Angela Filote +32 229 51968

Anca Paduraru +32 229 66430