Evropska komisija je danas predstavila svoj prijedlog Strategije EU za Dunavski region i njegovih 115 miliona stanovnika. Ova inicijativa je usmjerena na razvoj ogromnog privrednog potencijala i unapređenje ekoloških uslova u regionu. Uspostavljanjem okvira dugoročne saradnje na nizu pitanja, Strategija ima ključnu ulogu u unapređenju održivog saobraćaja, povezivanju energetskih sistema, zaštiti životne sredine, očuvanju vodenih resursa i stvaranje povoljnog privrednog ambijenta. Sa težištem na održivom rastu, Strategija znatno doprinosi i postizanju ciljeva iz Strategije Evropa 2020. Strategija donosi novu vrijednost kroz povezivanje različitih područja politika i bolju koordinaciju između zemalja učesnica. Iako za sprovođenje ove Strategije nisu predviđena nova sredstva, podrobnije usaglašavanje programa koje su usvojile dunavske zemlje trebalo bi da podrazumijeva postizanje većih efekata na osnovu raspoloživih sredstava u tekućem finansijskom periodu, koja iznose €100 milijardi. Strategijom se predlaže uspostavljanje tek drugog “makroregiona“ EU, po ugledu na makroregion EU u području Baltičkog mora.
Evropski komesar za regionalnu politiku Johan Han (Johannes Hahn) konstatovao je sljedeće: “Tokom konsultacija, dunavske zemlje pokazale su svoju opredijeljenost za stvaranje novog makroregiona na najvišem nivou. Predložena Strategija i Akcioni plan temelje se na 800 podnesaka iz samog regiona. Apostrofiranjem najbitnijih pitanja, kao što su mobilnost, energija, zagađenje, otvaranje novih radnih mjesta i bezbjednost, smatram da će Strategija predstavljati stvaran doprinos izgradnji bolje budućnosti ovog dijela Evrope. Ovaj makroregion EU, drugi po redu, imaće važnu ulogu u utiranju puta ovakvom vidu saradnje. Ubijeđen sam da makroregionalni pristup može da donese odlične rezultate, kao što smo mogli da vidimo na primjeru Baltičkog regiona.”
Dunavski region obuhvata 14 zemalja (od čega 8 zemalja članica EU), od Njemačke na zapadu do Ukrajine na istoku. Region je suočen sa izazovima kao što su: neiskorišćeni prevozni potencijal, nedovoljne putne i željezničke komunikacije, nekoordinisani napori u sektoru školstva, istraživanja i inovacija i ugrožavanje životne sredine. Nedavna katastrofa, izlijevanje toksičnog mulja u Mađarskoj, jasno ilustruje potrebu za prekograničnom saradnjom na sprečavanju širenja zagađenja i borbi protiv posljedica katastrofa takvih razmjera.
S obzirom na isprepletenost mnogih izazova, saradnja unutar ’makroregionalnog’ okvira usmjerena je na uspostavljanje djelotvornije saradnje. Ovaj pristup ne podrazumijeva donošenje novih zakona, niti uspostavljanje novih institucija, nego jačanje veza između različitih politika i širokog spektra nosilaca interesa. Njegov cilj je: služiti interesima regiona kao cjeline, uvažavajući njegove raznolikosti.
Premda Strategiju ne prate dodatna finansijska sredstva EU, značajan iznos je već dostupan regionu kroz mnogobrojne programe EU. Cilj je da se ova raspoloživa sredstva iskoriste; već je opredijeljena suma od €100 milijardi iz kohezione politike (Evropski regionalni razvojni fond, Kohezioni fond, Evropski socijalni fond) u periodu između 2007. i 2013. godine, da bi se ostvarili bolji rezultati i uvidjeli načini na na koje makroregionalna saradnja može da pomogne u rješavanju problema na lokalnom nivou.
Strategija sadrži detaljan akcioni plan koji počiva na četiri glavna stuba: – povezivanje Dunavskog regiona (npr. unapređenje mobilnosti, podsticanje korišćenja održive energije i promovisanje kulturne baštine i turizma) – zaštita životne sredine u Dunavskom regionu (npr. vraćanje kvaliteta vode, upravljanje ekološkim rizicima i očuvanje biološke raznovrsnosti) – jačanje prosperiteta Dunavskog regiona (npr. razvoj istraživačkih kapaciteta, obrazovanja i informacionih tehnologija, podrška konkurentnosti preduzeća i investiranje u ljudska umijeća) – jačanje Dunavskog regiona (npr. jačanje institucionalnih kapaciteta i unapređenje saradnje na suzbijanju organizovanog kriminaliteta)
Strategija je otvorena za mobilisanje napora, mada sadrži određeni broj vremenski definisanih ciljeva, kao na primjer: – povećanje obima teretnog saobraćaja na Dunavu za 20% do 2020. godine; – smanjenje nutrijenata radi obnavljanja eko-sistema Crnog mora i njihovo vraćanje na nivo iz 1960. do 2020. godine – širokopojasni brzi internet za sve sve građane EU u regionu do 2013. godine – održavanje populacije dunavske jesetre do 2020. godine.
U strategiji se navodi niz mjera usmjernih na ostvarenje zacrtanih ciljeva, koje će doprinijeti postizanju proširenih ciljeva iz Strategije Evropa 2020. koji se odnose na održiv i snažan rast. To su, na primjer: modernizacija riječne flote, izgradnja dva mosta između Rumunije i Bugarske, promovisanje Dunavskog regiona kao turističkog odredišta, izgradnja potrebnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, uspostavljanje zajedničkih istraživačkih centara i unapređenje uslova života romskih zajednica. Neki indikativni projekti iz Akcionog plana navedeni su u prilogu.
Pozadina: U projektu učestvuju zemlje Procesa saradnje na Dunavu (od kojih osam zemalja članica EU): Njemačka (posebno Baden-Virtemberg i Bavarska), Austrija, Mađarska, Češka Republika, Republika Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina.
Komisija predlaže Strategiju na zahtjev Evropskog savjeta. Zemlje članice tražile su od Evropske komisije da pomogne u izradi i realizaciji Strategije.
Današnji prijedlog predstavlja rezultat javnih konsultacija i razgovora na skupovima interesnih grupa, koje obuhvataju zemlje članice, lokalne vlasti i druge nosioce interesa. Zemlje članice će najvjerovatnije usvojiti Strategiju tokom perioda mađarskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2011. godine.
Dodatne informacije možete naći na internet stranici: http://ec.europa.eu/regional_policy/cooperation/danube/index_en.htm
Ton Van Lierop +32 229 66565 Prilog: Indikativni primjeri projekata iz Akcionog plana: – završetak prioritetnih projekata EU u sektoru saobraćaja (TEN-T) u cjelokupnom Dunavskom regionu, npr. magistralne željezničke ose koja povezuje Pariz i Budimpeštu preko Štutgarta, Ulma, Minhena, Beča i Bratislave, – promovisanje eko-tehnologija i zaštita biološke raznovrsnosti regiona (sliv rijeke Dunav je stanište za više od 300 vrsta ptica i neophodne su hitne mjere protiv ugrožavanja njihove egzistencije industrijskim i poljoprivrednim zagađivanjem), – izrada zajedničkih mapa plavnih područja duž cijelog Dunava uz učešće lokalnih, regionalnih i državnih interesnih grupa, – postizanje bolje plovnosti Dunava, uključujući razvoj riječnih luka, u skladu sa rezultatima opšte analize saobraćajnih i logističkih potreba, – razvoj obnovljivih energenata, npr. hidroenergije i geotermalne energije – modernizacija željezničkih komunikacija između većih gradova – realizacija projekta saradnje na plavom Dunavu u pogledu prečišćavanja gradskih otpadnih voda radi smanjenja rezidua farmaceutskih supstanci – uvođenje eko-efikasnih proizvodnih procesa u mala preduzeća – deminiranje sumnjivih minskih područja.