Krajem 2010. godine, želeći da obezbijedi razvoj ogromnog privrednog potencijala Dunava, Evropska komisija je dala prijedlog opšte Strategije za Dunavski region, koja pored osam država članica EU obuhvata još šest evropskih zemalja. Ova Strategija se bavi konkretnim prioritetnim područjima djelovanja, kao što su: unapređenje plovnosti i kvaliteta vode, saradnja u oblasti bezbjednosti i turističkih potencijala. U svrhu realizacije Strategije na terenu, komesar za regionalnu politiku, Johan Han (Johannes Hahn), danas je u Budimpešti, zajedno sa ministrom inostranih poslova Mađarske, Janošem Martonjijem (Janos Martonyi), predstavio zemlje i regione koji će biti na čelu prioritetnih aktivnosti (vidjeti Dodatak 1). Izabrane zemlje realizovaće Strategiju na osnovu usaglašenog programa rada i utvrđenih izvora sredstava iz drugih obuhvaćenih zemalja i partnera (npr. nevladine organizacije). Utvrđeno je jedanaest prioritetnih područja. Cilj Strategije je jačanje saradnje između zemalja, što će omogućiti optimalno korišćenje svih raspoloživih sredstava EU, bez rezervisanja novih sredstava, uvođenja novih pravila i formiranja novih institucija.

Prije nego što je predstavio koordinatore za prioritetna područja, komesar Han izjavio je sljedeće: "Strategija otvara novu i ambicioznu dimenziju u oblasti saradnje u ovom regionu. Zadovoljstvo mi je što će svaka država članica predvoditi najmanje jedno područje rada i što će određeni broj zemalja koje nisu članice EU takođe imati aktivnu ulogu u ovom procesu. Koordinatori će odmah otpočeti sa pripremama za realizaciju Strategije kroz utvrđivanje direktnih aktivnosti koje će ovom regionu donijeti procvat i punu iskorišćenost privrednog potencijala. Uvjeren sam da će ova Strategija dati veliki doprinos izgradnji bolje budućnosti ovog dijela Evrope apostrofiranjem najbitnijih pitanja, kao što su: mobilnost, energija, zagađenje, inovacije, radna mjesta i bezbjednost”. 

Dunavski region proteže se od Njemačke, na zapadu, sve do Ukrajine, na istoku. Nalazi se pred mnogobrojnim izazovima: neiskorišćeni potencijali teretnog saobraćaja, drumskih i željezničkih komunikacija i neusklađene aktivnosti u oblasti školstva, istraživanja i inovacija.

Cilj ostvarivanja saradnje unutar ‘makro-regionalnog okvira’ jeste djelotvornija koordinacija. Ovakav pristup – koji je kao pionirski poduhvat uspješno primijenjen u regionu Baltičkog mora – ne podrazumijeva nova zakonska rješenja ili institucije, već jačanje veza između različitih politika i velikog broja nosilaca interesa.

Ovakav vid saradnje primjenjuje se u vanrednim situacijama, kao što su: iznenadne poplave, uništenje biološki raznovrsnih staništa i nezakonita trgovina. Pored toga, otvara i nove mogućnosti, na primjer kroz bolju plovnost rijeke i međusobno povezivanje tržišta energentima, čiji je cilj sprečavanje nestašice električne energije i goriva.

Premda Strategijom nisu predviđena dodatna sredstva EU, region na raspolaganju ima znatna sredstva iz različitih programa EU. Cilj je da se pomoć, u vidu raspoloživih sredstava – samo je kroz politiku kohezije obezbijeđeno € 100 milijardi (Evropski regionalni fond za razvoj, Fond za koheziju, Evropski socijalni fond) u periodu 2007. do 2013. – iskoriste za postizanje boljih efekata i iznalaženje načina na koji makro-regionalna saradnja može pomoći u rješavanju problema lokalnog karaktera. Nakon imenovanja koordinatora za prioritetna područja, Evropski savjet u junu mora da usvoji Strategiju.

Strategija sadrži detaljan akcioni plan koji počiva na četiri glavna stuba:

• povezivanje Dunavskog regiona (npr. unapređenje mobilnosti, podsticanje korišćenja održive energije i promovisanje kulturne baštine i turizma)
• zaštita životne sredine u Dunavskom regionu (npr. vraćanje kvaliteta vode, upravljanje ekološkim rizicima i očuvanje biološke raznovrsnosti)
• jačanje prosperiteta Dunavskog regiona (npr. razvoj istraživačkih kapaciteta, obrazovanja i informacionih tehnologija, podrška konkurentnosti preduzeća i investiranje u umijeća)
• jačanje Dunavskog regiona (npr. jačanje institucionalnih kapaciteta i unapređenje saradnje na suzbijanju organizovanog kriminaliteta)

Pored toga, Strategija obuhvata i niz ciljeva sa konkretnim rokovima, odnosno usmjerenih aktivnosti:

• do 2020. godine: razviti efikasne multimodalne terminale u dunavskim lukama radi povezivanja vodenih tokova iz unutrašnjosti sa drumskom i željezničkom mrežom;
• do 2021. godine: realizovati planove za saniranje rizika od poplava na Dunavu – rok za njihovu izradu je 2015. godina, u skladu sa Direktivom EU za poplave – što će znatno smanjiti rizik od poplave;
• do 2020. godine:, smanjiti nivo nutrijenata u vodi radi obnavljanja eko-sistema Crnog mora i njihovo vraćanje na nivo iz 1960. godine;
• do 2013. godine: svim građanima EU u regionu omogućiti pristup širokopojasnom brzom internetu; do 2020. godine: investirati 3% BDP-a u istraživanje i razvoj;

Među prve zadatke koordinatora za prioritetna područja spadaju usaglašavanje i preciziranje ovih ciljeva u saradnji sa zemljama koje su najviše angažovane u određenom području.

U svrhu postizanja ciljeva, u Strategiji se navodi i niz aktivnosti koje će znatno doprinijeti ostvarenju širih evropskih ciljeva do 2020. godine, usmjerenih ka održivom i uređenom razvoju.

Imenovane zemlje koordinatori navedene su u Dodatku.

Osnovne informacije:

Države obuhvaćene Strategijom EU za Dunavski region su: Njemačka (Baden-Virtemberg i Bavarska), Austrija, Mađarska, Češka Republika, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina. Na osnovu prijedloga navedenih zemalja, usaglašena je i lista koordinatora za prioritetne oblasti. Komisija je dala prijedlog Strategije na zahtjev Evropskog savjeta. Očekuje se njeno usvajanje od strane država članica mađarskog predsjedavanja EU, u prvoj polovini 2011. godine.

Dodatne informacije možete naći na: http://ec.europa.eu/regional_policy/cooperation/danube/index_en.htm

Ton Van Lierop +32 229 66565 Marie-Pierre Jouglain +32 229 84449

Dodatak STRATEGIJA EU ZA DUNAVSKI REGION Koordinacija prioritetnih područja

Bosna i Hercegovina i Crna Gora se takođe mogu uključiti prema potrebi.