Intervju je izvorno objavljen na web portalu klix.ba, 12. augusta 2015. godine
Napreduje li Bosna i Hercegovina u procesu evropskih integracija?
Pozdravljamo činjenicu da su vlasti u BiH odobrile Reformsku agendu. To je korak naprijed. Vjerujemo da su reforme pravi odgovor kako bi se pomogao ekonomski rast BiH i smanjila nezaposlenost. Reforme će biti teške, ali će na koncu svima biti od koristi. Neki se protive ovim reformama u nastojanju da se održe na svojim privilegovanim pozicijama, ali došlo je vrijeme da svi imaju jednake mogućnosti i mi pozivamo građane da podrže napore ka reformama svojih izabranih vlada.
EU smatra da je došlo vrijeme da političke stranke stave po strani svoje razlike i da se okrenu općem dobru za sve. U februaru ove godine je svih 14 većih političkih stranaka, bez obzira na to da li su u vlasti ili ne, potpisalo izjavu o opredijeljenosti za EU u kojoj su se obavezali da će podržati proces reformi i kretati se naprijed ka bližoj integraciji sa EU.
Vijeće za vanjske poslove EU već je obećalo da bi mjerljivi napredak u implementaciji Reformske agende mogao voditi do sljedećeg koraka, a to je prihvatanje kandidature za članstvo.
Da li je Zakon o radu u Federaciji BiH u skladu s evropskim standardima?
Više je u skladu s evropskim principima od prethodnog zakona. Zakon o radu koji su prošle sedmice usvojili Vlada i Parlament FBiH sadrži 26 članova kojima se jačaju prava radnika, naprimjer kroz velikodušne naknade tokom porodiljskog i očinskog odsustva. Ali novi zakon će također omogućiti zaposlenicima i poslodavcima da se prilagode promjenjivim okolnostima, a to je veoma važno za promociju investicija.
Novi zakoni o radu i nove prakse će biti ključni element za unapređenje poslovnog okruženja u BiH. Potrebno je povećati fleksibilnost tržišta rada, a mogućnosti za pronalazak pristojnog zaposlenja, posebno za mlade ljude, moraju se dramatično unaprijediti. Jednak pristup mogućnostima zaposlenja za sve je osnovno ekonomsko i socijalno pravo garantirano mnogim međunarodnim konvencijama. Cilj novih zakona o radu je da zapošljavanje učine sigurnim i pravednim, a ne ekskluzivnim.
Hoće li liberalizacija tržišta u BiH smanjiti broj nezaposlenih u državi?
Kretanje ka poziciji iz koje BiH u izvjesnom trenutku može postati dio jedinstvenog slobodnog tržišta EU zapravo ima za cilj jačanje ekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta. Trenutna situacija je zabrinjavajuća. Sa svakom godinom Bosna i Hercegovina zaostaje za svojim susjedima u pogledu poslovnog okruženja i drugih politika potrebnih za ohrabrivanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta.
Prema posljednjim podacima Eurostata, BiH sada ima najniži GDP u paritetu kupovne moći u Evropi, a zaostaje i za uporedivim susjedima u regiji Zapadnog Balkana. Usljed toga više od jedne četvrtine sveukupne radne snage je nezaposleno, a stopa nezaposlenosti mladih je najviša u Evropi. Vrijeme je da počnemo preokretati taj trend i da svim građanima, bez obzira na njihovu političku ili etničku pripadnost, ponudimo stvarni pristup dobrim poslovima koji odgovaraju njihovim vještinama i kvalifikacijama.
Ne radi se samo o liberalizaciji. Riječ je i o jačanju veza između obrazovanja i tržišta rada, reformi poslovnog okruženja i o tome da se poreski sistemi i javne finansije učine održivim, kao i da se smanji veličina i uloga javnog sektora.
Prema Vašoj procjeni kada možemo očekivati dobijanje statusa države kandidatkinje za članstvo u EU?
To uglavnom zavisi od napretka koji postigne Bosna i Hercegovina. Što se brže budu provodile reforme i ispunjavali kriteriji EU, to će skorije biti moguće.
Kakav je Vaš stav u vezi s najavljenim referendumom o pravosuđu u entitetu Republika Srpska?
Održavanje referenduma u Republici Srpskoj o državnom pravosuđu dovelo bi u pitanje koheziju, suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, na koje su se u februaru 2015. godine obavezali čelnici svih političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, uključujući predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Održavanjem referenduma također se riskira podrivanje snažnijeg procesa evropskih integracija, što su svi politički lideri, također, isticali kao svoje opredjeljenje.
Inicijativa za održavanje referenduma odvlači pažnju od stvarnih socioekonomskih problema s kojima se građani ove zemlje svakodnevno suočavaju. Fokus bi sada trebao biti na stabilizaciji privrede i otvaranju novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, unapređenje vladavine prava i borbu protiv korupcije.
