Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednica Evropske komisije, potpredsjednik za energetsku uniju Maroš Šefčovič i Johannes Hahn, komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, predstavljaće Evropsku uniju na Samitu o zapadnom Balkanu u Beču, sutra 27. avgusta, čiji je domaćin austrijski savezni kancelar Werner Faymann.
Samit će se nadovezati na napredak postignut u periodu nakon Berlinskog samita koji je održan u augustu prošle godine, a njegov cilj je daljnji razvoj saradnje između 6 zemalja zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Srbije) u rješavanju zajedničkih izazova, posebno migracija – jednom od glavnih tema samita, koje osim toga uključuju regionalnu saradnju i vjerski dijalog te borbu protiv ekstremizma. Samit će biti podijeljen na tri segmenta – paralelne sastanke šefova vlada, ministara inostranih poslova i ministara ekonomije.
Na sastanku šefova vlada premijeri će raspravljati o trenutnoj ekonomskoj situaciji u regionu, mladima/stručnom obrazovanju i povezivanju. Na ovom sastanku učestvovaće visoka predstavnica/potpredsjednica Mogherini. Ona je tim povodom rekla: „Region zapadnog Balkana suočava se s mnogim izazovima, od hitne potrebe za rješavanjem pitanja koja se tiču sigurnosti i migracija do potrebe rješavanja ekonomskih i političkih teškoća u mnogim zemljama. Zapadnobalkanski samit u Beču će nam pružiti važnu priliku da razgovaramo ne samo o aktuelnim izazovima, nego i o našoj zajedničkoj budućnosti“.
Komesar Hahn i ministri inostranih poslova će razgovarati o aktuelnim prioritetnim pitanjima u regionalnoj saradnji kao i o trenutnim izazovima vezano za migracije. Komesar Hahn je tim povodom rekao: „Vidjeli smo da je od prošlogodišnjeg samita u Berlinu ostvaren značajan napredak kada je riječ o našem zajedničkom programu povezivanja, a sada smo identifikovali i konkretne prioritetne investicione projekte u regionu koji bi mogli biti podržani kroz Instrument za pretpristupnu pomoć“.
Potpredsjednik Šefčovič i ministri ekonomije će raspravljati o ekonomskim izgledima regiona, energetskoj i saobraćajnoj povezanosti te stručnom obrazovanju. Potpredsjednik Šefčovič je tim povodom rekao: „U našoj Strategiji za energetsku uniju jasno je navedeno da se Energetska unija ne zaustavlja na granicama Unije. Zato činimo sve što možemo kako bismo zapadni Balkan bolje uvezali s našim energetskim sistemima. To je poruka koju sam uputio prilikom moje nedavne posjete Srbiji, a to je ujedno i poruka koju upućujem na ovom samitu“.
1,5 miliona eura humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima na zapadnom Balkanu
Uoči samita Evropska komisija je danas obezbijedila dodatnih 1,5 miliona eura za potrebe pružanja humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima u Srbiji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji. Ovom pomoći biće pružena podrška humanitarnim partnerima u pružanju osnovnih hitnih usluga kao što su snabdijevanje pijaćom vodom, higijena, zdravstvena zaštita, privremeni smještaj i zaštita za izbjeglice i migrante, zatim u unapređenju prihvatnih centara te u koordinaciji i izvještavanju o pitanjima migracija u regionu. Tim povodom Christos Stylianides, komesar EU za humanitarnu pomoć i rješavanje kriza, rekao je sljedeće: „Zapadni Balkan se suočava s dosad nezabilježenim brojem izbjeglica i migranata u tranzitu. EU intenzivira aktivnosti na pružanju hitno potrebne humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima. Ovo predstavlja samu suštinu evropske solidarnosti“.
Evropska komisija je prethodno odobrila humanitarnu pomoć u vrijednosti više od 90.000 eura Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji (31.7.2015.) i 150.000 eura Srbiji (20.8.2015.) kao odgovor na ovu vanrednu situaciju. Sredstva su upućena direktno nacionalnim društvima Crvenog krsta dviju zemalja. Ukupna humanitarna pomoć EU za podršku ugroženim izbjeglicama i migrantima u Srbiji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji sada iznosi 1,74 miliona eura.
U svom Evropskom programu o migracijama, Evropska komisija je utvrdila sveobuhvatan pristup rješavanju izazova migracija za kratkoročni i dugoročni period. Saradnja i podrška trećih zemalja, naročito onih koje su u našoj neposrednoj blizini, predstavlja bitan element tog pristupa.
Pozadina
Domaćin samita će biti austrijski savezni kancelar Werner Faymann, koji je poziv na ovaj događaj uputio premijerima 6 zemalja zapadnog Balkana (Albanije, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Kosova, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine), kao i Njemačke, Francuske, Italije, Hrvatske i Slovenije.
Za više informacija
Zaključci Bečkog samita će biti dostupni na internet stranici Evropske komisije na ovom linku. Događaj će pratiti EbS.
Internet stranica Samita o zapadnom Balkanu u Beču 2015:http://www.bmeia.gv.at/en/european-foreign-policy/foreign-policy/western-balkans-summit-vienna-2015
Program za medije: http://www.bmeia.gv.at/fileadmin/user_upload/Zentrale/Aussenpolitik/Media_Timetable.pdf
Paket informativnih materijala za medije o Evropskom programu o migracijama:
http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/european-agenda-migration/background-information/index_en.htm