Svjetski dan borbe protiv AIDS-a: Zajednička izjava visoke predstavnice Mogherini i komesara Andriukaitisa, Mimice i Moedasa

Uoči Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Komisije, Federica Mogherini, povjerenik za zdravstvo i sigurnost hrane, Vytenis Andriukaitis, povjerenik za međunarodnu saradnju i razvoj, Neven Mimica i povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, Carlos Moedas, u ime Komisije, izrazili su svoje opredjeljenje za održavanje zamaha u globalnoj borbi protiv HIV/AIDS-a i njihovu odlučnost da se postigne globalni cilj eliminiranja AIDS-a do 2030. godine.

„Niko ko se suočava sa AIDS-om ne treba biti prepušten sam sebi. Širom svijeta, još uvijek se svake godine dijagnosticira 2 miliona ljudi s HIV-om, od čega 1,4 milion u subsaharskoj Africi koja je najteže pogođena ovom bolešću. Danas, ukupno 36,9 miliona ljudi žive s HIV/AIDS-om. Užasavajuće je da smo svjedoci najvećeg broja novozaraženih HIV-om u 2014. godini u Europi. Međutim, ostvaren je napredak. Broj novozaraženih se smanjio za 35% od 2000. godine. Zabilježeno je smanjenje od 42% kod smrti uslijed AIDS-a u odnosu na najvišu stopu zabilježenu 2004. godine.

Danas 15,8 miliona ljudi koji žive s HIV-om ima pristup spasonosnim medicinskim tretmanima. Svijet je premašio ciljeve Milenijskog razvojnog cilja 6 za AIDS, odnosno zaustavljanje i smanjenje širenja HIV-a te teži da okonča epidemiju AIDS-a do 2030. godine, kao dio održivih razvojnih ciljeva koje je UN usvojio ove godine.

Rješavanje pitanja kršenja ljudskih prava, stigme i diskriminacije mora biti sastavni dio borbe protiv AIDS-a. U tom smislu, Akcijski plan EU za borbu protiv HIV/AIDS-a, nedavno je produžen do kraja 2016. godine, a nastoji poticati konkretne akcije kako bi se uklonili svi oblici stigme i diskriminacije osoba koje žive s HIV/AIDS-om. Suprotno postojećoj epidemiji koja je već uzela previše života i za koju još uvijek ne postoji lijek, Komisija ostaje na čelu borbe protiv HIV/AIDS-a kroz, na primjer:

  • Finansiranje istraživanja i inovacija: putem programa Horizon 2020 (2014. do 2020. godine), Europska komisija je obnovila svoju predanost podršci istraživanjima u oblasti HIV/AIDS-a. Tokom prve dvije godine programa već je uloženo 73 miliona eura. Istraživanje koje finansira EU nudi trostruke prednosti: promiče znanstvenu izvrsnost u Europi te pomaže razvoju novih ili unaprjeđenih preventivnih i terapijskih alata i unaprjeđuje europsku konkurentnost;
  • Podrška Globalnom fondu za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM). Do kraja 2014. godine, Europska komisija je dala 1,25 milijardi eura i obećala povećati taj iznos na 1,62 milijarde eura do 2016. godine. Zajedno, države članice EU i Europska komisija čine oko 50 posto ukupnih sredstava osiguranih za Globalni fond.
  • Sredstva za posebne projekte i zajedničke aktivnosti s državama članicama i zainteresiranim stranama za testiranje, prevenciju i koinfekcije, u okviru programa EU za zdravstvo – više od 15 miliona eura za razdoblje 2008. do 2013. godine, uz još veća sredstva planirana za razdoblje 2014. do 2020. godine.
  • Rad s državama članicama i drugim zainteresiranim stranama poput organizacija civilnog društva kako bi se smanjio broj novih infekcija, unaprijedio pristup prevenciji, liječenju i njezi te poboljšanje kvalitete života osoba koje žive s HIV/AIDS-om, ali i za podizanje svijesti, na primjer, o implikacijama ljudskih prava osoba s HIV/AIDS-om i za njihovo djelovanje na terenu.
  • Saradnja s zemljama članicama iz istočne Europe i susjednih zemalja; i
  • Podrška zemljama u razvoju u njihovim nastojanjima da kontroliraju HIV/AIDS i jačanje njihovih zdravstvenih sistema.“
Europa.ba