Komisija predstavlja akcijski plan za jačanje borbe protiv financiranja terorizma

Europska komisija danas predstavlja akcijski plan za jačanje borbe protiv financiranja terorizma.

Nedavni teroristički napadi u Europskoj uniji i izvan nje pokazali su potrebu za jakim koordiniranim odgovorom Europe u borbi protiv terorizma. U Europskom programu sigurnosti utvrđen je niz područja u kojima treba poboljšati borbu protiv financiranja terorizma. Današnji sveobuhvatni akcijski plan, koji se temelji na postojećim propisima EU-a i prema potrebi ih dopunjuje, omogućit će snažan i brz odgovor na sadašnje probleme. Konkretnim mjerama ti će se propisi prilagoditi novim prijetnjama ili će se u tu svrhu predložiti dodatni propisi.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: „Moramo presjeći pristup resursima kojima se teroristi koriste za izvršavanje gnusnih zločina. Otkrivanjem i uništavanjem načina na koji se financiraju terorističke mreže možemo smanjiti njihovu mogućnost putovanja, kupovine oružja i eksploziva, pripremanja napada te širenja mržnje i straha putem interneta. Komisija će idućih mjeseci ažurirati i razviti propise i alate EU-a dobro osmišljenim mjerama kojima će se rješavati novonastale prijetnje, a nacionalnim nadležnim tijelima pomoći u intenziviranju borbe protiv financiranja terorizma i boljoj koordinaciji, pri čemu će se u potpunosti poštovati temeljna prava. Ključno je da surađujemo na problemu financiranja terorizma ako želimo ostvariti rezultate i zaštititi sigurnost europskih građana.

Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Današnjim akcijskim planom nastojimo brzo suzbiti financiranje terorizma, a počet će se sa zakonodavnim prijedlozima u narednim mjesecima. Teroristima moramo presjeći pristup sredstvima, a nadležnim tijelima omogućiti bolje praćenje financijskih tokova kako bi se spriječili tragični napadi poput prošlogodišnjih napada u Parizu te osigurati da se pranje novca i financiranje terorizma sankcioniraju u svim državama članicama. Želimo poboljšati nadzor nad nizom financijskih sredstava kojima se teroristi koriste, od gotovine i kulturnih artefakata do virtualnih valuta i anonimnih kartica s opcijom plaćanja unaprijed, ali i izbjeći nepotrebne prepreke u funkcioniranju isplata i financijskih tržišta za obične građane koji se pridržavaju propisa.

Dva su glavna pravca djelovanja akcijskog plana:

  • pratiti financijska kretanja terorista i spriječiti ih u prebacivanju novca ili druge imovine
  • uništiti izvore prihoda koje upotrebljavaju terorističke organizacije ciljanjem na njihovu sposobnost da uopće prikupe sredstva.

Sprečavanje premještanja sredstava i identifikacija izvora financiranja terorizma

Kako bi mogli financirati teroristička djela teroristi su uključeni u niz legalnih i nelegalnih aktivnosti. Praćenje financijskih tokova može pomoći u identifikaciji i gonjenju terorističkih mreža. Novi financijski alati i metode plaćanja stvaraju nove slabe točke koje treba ukloniti. Zatvaranje putova za financiranje terorizma ključno je za sigurnost, no mjere u tom području mogu utjecati na živote i ekonomsku aktivnost građana i poduzeća u cijelom EU-u. U Komisijinim će prijedlozima stoga postojati ravnoteža između potrebe za većom sigurnošću i potrebe za zaštitom temeljnih prava, uključujući zaštitu podataka i gospodarske slobode.

Donošenje Četvrtog paketa za sprečavanje pranja novca u svibnju 2015. predstavljalo je važan korak u poboljšavanju djelotvornosti napora EU-a u borbi protiv pranja novca koji je potekao od kriminalnih aktivnosti i borbi protiv financiranja terorističkih aktivnosti. Države članice sad ga moraju brzo provesti. Komisija poziva države članice da se obvežu završiti provedbu do kraja 2016. U prosincu 2015. Komisija je predložila Direktivu o borbi protiv terorizma na temelju koje se financiranje terorizma te financiranje novačenja, obuke i putovanja u terorističke svrhe tretiraju kao kaznena djela. Komisija sad predlaže i druge načine za borbu protiv zlouporabe financijskog sustava u svrhu financiranja terorizma.

Najkasnije do kraja drugog tromjesečja 2016. predložit ćemo niz ciljanih izmjena Četvrte direktive za sprečavanje pranja novca i to u sljedećim područjima:

  • osiguravanju visoke razine zaštitnih mjera za financijske tokove iz trećih zemalja visokog rizika: Komisija će izmijeniti Direktivu radi uvrštavanja popisa svih obveznih provjera (mjere dubinske analize) koje bi financijske institucije trebale provoditi na financijskim tokovima iz zemalja sa strateškim nedostacima u svojim nacionalnim sustavima za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Primjenom istih mjera u svim državama članicama izbjeći će se rupe u europskim zakonima zahvaljujući kojima bi teroristi mogli vršiti operacije preko zemalja s nižim razinama zaštite
  • povećanju ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i olakšavanju njihove suradnje: financijsko-obavještajne jedinice dobit će pristup većem rasponu informacija, u skladu s najnovijim međunarodnim standardima
  • centraliziranim nacionalnim registrima bankovnih računa i računa za plaćanje ili centralnim sustavima za dohvat podataka u svim državama članicama: Direktiva će se izmijeniti kako bi financijsko-obavještajne jedinice imale lakši i brži pristup informacijama o vlasnicima bankovnih računa i računa za plaćanje
  • suzbijanju rizika financiranja terorizma povezanih s virtualnim valutama: kako bi se spriječila njihova zloupotreba u svrhe pranja novca i financiranja terorizma Komisija predlaže da se platforme za razmjenu virtualnih valuta obuhvate Direktivom za sprečavanje pranja novca zbog čega će te platforme morati vršiti temeljite provjere pri razmjeni virtualnih u stvarne valute i čime će se izgubiti anonimnost povezana s takvim razmjenama
  • suzbijanju rizika povezanih s anonimnim instrumentima s plaćanjem unaprijed (npr. kartice s opcijom plaćanja unaprijed): Komisija predlaže da se snize pragovi za identifikaciju i prošire zahtjevi za provjeru stranaka. U obzir će se uzeti proporcionalnost, osobito kad je riječ o ekonomski ugroženim građanima koji se koriste tim karticama.

Druge će mjere uključivati:

  • poboljšanje učinkovitosti prenošenja UN-ovih mjera zamrzavanja imovine u EU-u i poboljšanje dostupnosti popisa UN-a financijskim institucijama i gospodarskim subjektima u EU-u do kraja 2016. Usto, Komisija će procijeniti potrebu za posebnim mehanizmom EU-a za zamrzavanje imovine terorista
  • kriminalizaciju pranja novca: sveobuhvatnom zajedničkom definicijom kaznenih djela pranja novca i sankcija za ta djela u cijelom EU-u uklonit će se prepreke prekograničnoj pravosudnoj i policijskoj suradnji u borbi protiv pranja novca
  • ograničavanje rizika povezanih s gotovinskim plaćanjima: zakonodavnim prijedlogom o nezakonitim gotovinskim transakcijama Komisija će proširiti područje primjene postojećih propisa na gotovinu koja se otprema nekim prijevoznim sredstvom ili poštom, što će nadležnim tijelima omogućiti da reagiraju na manje iznose gotovine u slučaju sumnje na nezakonitu aktivnost
  • razmatranje dodatnih mjera za praćenje financiranja terorizma: Komisija će procijeniti postoji li potreba za dodatnim sustavom EU-a za praćenje financiranja terorizma, kojim bi se npr. obuhvatila plaćanja unutar EU-a koja nisu dio Programa EU-a i SAD-a za praćenje financiranja terorizma.

Uništavanje izvora prihoda terorističkih organizacija

Primarni izvor prihoda terorističkih organizacija trenutačno potječe od nezakonite trgovine na okupiranim područjima, što uključuje trgovinu kulturnim dobrima i nezakonitu trgovinu divljim vrstama. One mogu zarađivati i trgovinom legalnom robom. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje pružit će tehničku pomoć zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike u borbi protiv trgovine kulturnim dobrima te pružiti potporu trećim zemljama u usklađivanju s rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u tom području. Usto, zemlje Bliskog istoka, sjeverne Afrike i jugoistočne Azije dobit će potporu za kvalitetniju borbu protiv financiranja terorizma.

Komisija će 2017. iznijeti zakonodavni prijedlog za jačanje ovlasti carinskih tijela koji će se odnositi na problem financiranja terorizma putem trgovine robom, primjerice hvatanjem u koštac s ilegalnom zaradom nastalom prikrivanjem trgovinskih transakcija, lažnim prikazivanjem vrijednosti robe i fiktivnim fakturiranjem.

Drugi će se prijedlog odnositi na nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima kako bi se područje primjene postojećeg zakonodavstva proširilo na veći broj zemalja.

Sljedeći koraci

U akcijskom planu navodi se niz konkretnih mjera koje će Komisija odmah početi provoditi. Druge će uslijediti idućih mjeseci. Sve danas predstavljene mjere trebale bi biti provedene do kraja 2017. (vidjeti detaljan raspored u informativnom članku).

Kontekst

Europskim programom sigurnosti naglašena je potreba za mjerama kojima bi se na učinkovitiji i sveobuhvatniji način rješavalo pitanje financiranja terorizma. Među ostalim, prošle su godine putem prijedloga Direktive o borbi protiv terorizma uvedene kaznene sankcije za financiranje terorizma, a Europska unija potpisala je Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju terorizma. U zaključcima Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 20. studenoga te Vijeća za ekonomska i financijska pitanja od 8. prosinca, kao i Europskog vijeća od 18. prosinca 2015. istaknuta je potreba da se posveti dodatna pažnja tom području. Istovremeno, rezolucija koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo 17. prosinca 2015., a konkretno se odnosi na financiranje Da'esha i proširenje bivšeg sustava sankcija za „Al-Qaedu”, ukazuje na snažan globalni konsenzus o borbi protiv financiranja terorizma.

Dodatne informacije

INFORMATIVNI ČLANAK: Borba protiv financiranja terorizma

Akcijski plan Europske komisije za jačanje borbe protiv financiranja terorizma

Pitanja i odgovori

Europski program sigurnosti

Europa.ba