Komisija je danas izvijestila o napretku mjera za rješavanje izbjegličke i migracijske krize u Italiji i Grčkoj te duž zapadnobalkanske rute. Europski migracijski program, predstavljen u svibnju 2015., sadržava niz mjera za suočavanje s migracijskom krizom. Komisija je u rujnu odredila prioritetne mjere Programa koje se moraju odmah provesti. Danas se ocjenjuje napredak sustava žarišnih točaka i programa premještanja u Italiji i Grčkoj te mjera poduzetih radi provedbe preuzetih obveza iz izjave čelnika s njihova sastanka o zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti održanog u listopadu 2015.
Napredak ostvaren u Grčkoj i Italiji
Posebni timovi Komisije već nekoliko mjeseci na terenu surađuju s grčkim i talijanskim nadležnim tijelima kako bi uspostavili žarišne točke te pojačali i znatno ubrzali postupke provjeravanja i identifikacije migranata te uzimanja njihovih otisaka prstiju radi lakšeg premještanja. Ti timovi za potporu upravljanju migracijama rade u posebnim objektima, i to 24 sata na dan svakoga dana u tjednu.
Grčka
Uspostava pet žarišnih točaka predviđenih na egejskim otocima (Lezbos, Hij, Samos, Leros i Kos) napreduje sporo, djelomično zbog toga što se grade „od nule” i uz prepreke u pogledu infrastrukture, zaposlenika i koordinacije. Trenutačno je samo jedna žarišna točka u potpunosti operativna (na Lezbosu), a u drugima su radovi u tijeku. Grčka vlada potražila je pomoć od grčke vojske kako bi se radovi završili do predviđenog roka sredinom veljače. U međuvremenu postupci identifikacije i registracije već se provode u privremenim objektima gdje je to moguće. Grčka nadležna tijela poboljšavaju funkcioniranje žarišnih točaka te su izradila standardne operativne postupke i nove postupke iskrcaja, čime su objekti u žarišnim točkama izravno povezani s osobama koje se iskrcavaju na otoke. Frontex je pokrenuo obalne patrole na Lezbosu, Hiju i Samosu i već su ostvareni pozitivni rezultati.
Udio migranata kojima su uzeti otisci prstiju znatno se popeo, s 8 % u rujnu 2015. na 78 % u siječnju 2016. Kad žarišne točke u Grčkoj budu u potpunosti operativne i opremljene, trebale bi imati ukupni kapacitet uzimanja otisaka prstiju od otprilike 11 000 osoba na dan, što je mnogo više od prosječnog broja dolazaka u siječnju. Frontex je na otoke poslao visoke stručnjake za dokumente, kojima je zadaća pronalaziti lažne dokumente.
Premještanje 66 400 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita iz Grčke, kako je dogovoreno među državama članicama, započelo je vrlo polako i dosad je premješteno samo 218 osoba. Samo je 15 država članica Grčkoj ponudilo mjesta za premještanje osoba, ukupno 1081 mjesto, a 16 država članica imenovalo je časnike za vezu kao podršku na terenu. Grčka nadležna tijela povećavaju svoje kapacitete za registraciju, a uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i UNHCR-a otvorila su drugi ured na Samosu u kojemu je već uspostavljena infrastruktura za smještaj i premještaj. U prosincu 2015. Komisija je odobrila program u vrijednosti od 80 milijuna EUR za potporu kapacitetima za prihvat u Grčkoj, uključujući mrežu od 20 000 mjesta za tražitelje azila kojom upravlja UNHCR, te potporu za uspostavu 7000 mjesta na područjima žarišnih točaka. U okviru tog programa trenutačno je slobodno 16 400 mjesta. Uz 7181 mjesto koje je trenutačno slobodno u objektima za privremeni i dugoročni boravak na istočnoegejskim otocima Grčka ima i 10 447 mjesta na kopnu. Stoga ukupni broj postojećih mjesta za prihvat u Grčkoj trenutačno iznosi 17 628. Međutim ona još ima 12 342 mjesta manje od 50 000 mjesta koja se obvezala osigurati u listopadu 2015.
Grčka je od početka 2015. provela 16 131 postupak prisilnog vraćanja te 3460 potpomognutih dobrovoljnih povrataka ekonomskih migranta koji nisu imali pravo na azil u Europi. To je i dalje nedovoljno uzme li se u obzir 800 000 dolazaka tijekom 2015.
Italija
Predviđena uspostava šest žarišnih područja koja su utvrdila talijanska nadležna tijela (na Lampedusi te u Pozzallu, Porto Empedocleu / Villi Sikaniji, Trapaniju, Augusti i Tarantu) napreduje sporo, djelomično zbog toga što se grade „od nule” i uz prepreke u pogledu infrastrukture, zaposlenika i koordinacije. Dvije žarišne točke u potpunosti su operativne (na Lampedusi i u Pozzallu), a treća (u Trapaniju) će biti kad se dovrše završni radovi obnove. Radovi u Tarantu brzo se privode kraju. Planove za žarišne točke u Augusti i Porto Empedocleu / Villi Sikaniji još treba dovršiti, a donošenje odluke u pogledu tih planova nužno je jer će se priljev migranata vjerojatno povećati tijekom ljeta.
Dvije operativne žarišne točke (na Lampedusi i u Pozzallu) ostvarile su stopu uzimanja otisaka prstiju od 100 % za nedavne iskrcaje. Udio migranata kojima su uzeti otisci prstiju znatno se popeo, s 36 % u rujnu 2015. na 87 % u siječnju 2016. Kad žarišne točke u Italiji budu u potpunosti operativne i opremljene, očekuje se da će imati ukupni kapacitet uzimanja otisaka prstiju od otprilike 2160 migranata na dan, što je mnogo više od prosječnog broja dolazaka u siječnju.
Unatoč tomu što je premještanje iz Italije započelo nekoliko tjedana prije nego iz Grčke, još je daleko od krajnjeg cilja da se u dvije godine premjesti 39 600 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Do danas je premješteno ukupno 279 podnositelja zahtjeva, a još 200 zahtjeva za premještanje poslanih drugim državama članicama nije riješeno. Do danas je samo 15 država članica osiguralo mjesta za premještanje osoba, ukupno 966 mjesta, a 20 država članica imenovalo je časnike za vezu kao podršku na terenu. Stopa provedbe niska je prvenstveno zbog toga što je na državno područje Italije stigao ograničen broj migranata koji imaju pravo na premještanje.
Italija je 2015. prisilno vratila 14 000 osoba koje nisu imale pravo na azil te je sudjelovala u 11 Frontexovih zajedničkih letova za vraćanje tražitelja azila iz drugih država članica kojima su odbijeni zahtjevi. To je i dalje nedovoljno s obzirom na 160 000 dolazaka tijekom 2015.
Sustav za prihvat u Italiji već je velikim dijelom dovoljan za potrebe njezina sustava azila, a određeni su i posebni objekti za osobe koje će se premjestiti. S druge strane postoje znatni nedostaci u pogledu smještaja prije premještanja jer je dostupno samo 420 mjesta, a planom djelovanja dostavljenim Europskoj komisiji predviđena su 1252 mjesta.
Osim toga, Komisija je jučer donijela odluku o izmjeni programa strukturnih fondova za razdoblje 2007. – 2013. „Sigurnost za razvoj” u Italiji, kojom se preusmjerava do 124 milijuna EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj za sufinanciranje mjera koje je poduzela Italija za spašavanje migranata na moru.
Napredak ostvaren na zapadnobalkanskoj ruti
Zbog dosad nezabilježenog priljeva izbjeglica i migranata koji je počeo krajem ljeta 2015., a vrhunac doživio ujesen, zapadnobalkanska ruta postala je žarište problema s kojim se suočava Europa. Tijekom 2015. u Grčku je iz Turske ušlo gotovo 880 000 ljudi, a većina ih je dalje otputovala preko zapadnog Balkana do središnje i sjeverne Europe.
Predsjednik Juncker sazvao je za 25. listopada 2015. sastanak čelnika o tokovima izbjeglica duž zapadnobalkanske rute, na kojemu je sporazumno utvrđen plan u 17 točaka za postupno, kontrolirano i uredno kretanje osoba duž zapadnobalkanske rute. Među ključnim pitanjima bio je nadzor državnih granica, kapacitet za prihvat te upravljanje migracijskim tokovima među zemljama koje su se u posljednjim mjesecima suočile s najvećim pritiskom.
Komisija organizira tjedne sastanke u cilju praćenja plana u 17 točaka utvrđenog na sastanku čelnika o tokovima izbjeglica duž zapadnobalkanske rute, kojemu je domaćin bio predsjednik Juncker. Došao je trenutak u kojemu komunikacija samo što nije prestala, stoga je ta koordinacija ključna za smanjenje rizika da jedna zemlja poduzme neočekivane mjere koje imaju utjecaj na druge zemlje. Uspostavljen je zajednički alat za razmjenu informacija te novi pristup suradnji i koordinaciji među zemljama duž rute. U tijeku je sveobuhvatna razmjena politika i praksi na državnim granicama između šefova policije, a poboljšana je i komunikacija i suradnja među tijelima nadležnima za državne granice.
Međutim redovito se događalo da pojedine zemlje unilateralno donose odluke koje zatim imaju domino-efekt na ostale zemlje duž rute. Danas je glavni prioritet Europske unije ponovno uspostaviti pravilno upravljanje granicama na istočnosredozemnoj/zapadnobalkanskoj ruti. Najvažnije je da se sve države članice obvežu da će prestati samo propuštati migrante te da će dosljedno provoditi pravila EU-a u pogledu azila i upravljanja granicama. Osobe koje dolaze u Uniju moraju znati da će dobiti zaštitu ako im je potrebna, ali nije na njima da odluče gdje će u Europskoj uniji to biti. Ako ne budu ispunjavale uvjete za zaštitu, bit će vraćene, a pri tome će se u potpunosti poštovati načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.
Kad je riječ o upravljanju granicama, 3. prosinca u suradnji s Frontexom utvrđen je operativni plan i ta agencija sad pomaže u registraciji na granici između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije. Tu suradnju sad bi trebalo pojačati i iskoristiti njezin maksimalni potencijal. Premda u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji nije moguće izravno provesti Frontexovu zajedničku operaciju, trenutačno su u pripremi alternativni načini Frontexove pomoći. Svaka dodatna mjera poduzeta na sjevernoj strani te granice trebala bi se provoditi u skladu s okvirom EU-a.
Srbija, Slovenija, Hrvatska i Grčka aktivirale su Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu te zatražile da im druge zemlje pošalju resurse za pomoć u humanitarnoj krizi s kojom se suočavaju na svojem području. Pomoć je ponudilo ukupno 15 zemalja i dostavile su predmete kao što su šatori, vreće za spavanje i posteljine, predmeti za osobnu zaštitu, oprema za grijanje i rasvjetu te električni generatori. Međutim velik broj zahtjeva za pomoć još nije ispunjen.
Zemlje na ruti dogovorile su se da će osigurati dodatnih 50 000 mjesta za prihvat. Međutim trenutačni kapaciteti još nisu dosegli taj cilj, tek je polovica tog broja mjesta dostupna ili je u izgradnji. Zemlje koje su sudjelovale na sastanku čelnika o zapadnobalkanskoj ruti bez odgađanja moraju ubrzati osiguravanje kapaciteta za prihvat.
Kontekst
Europska komisija predano i neprestano radi na usklađenom europskom odgovoru na problem izbjeglica i migracija.
Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je Dimitrisa Avramopoulosa, povjerenika s posebnom nadležnošću za migracije, da zajedno s drugim povjerenicima, pod koordinacijom prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa, pripremi novu migracijsku politiku kao jedan od 10 prioriteta političkih smjernica.
Komisija je 13. svibnja 2015. predstavila Europski migracijski program, u kojem se utvrđuje sveobuhvatan pristup za poboljšanje upravljanja svim aspektima migracija.
Već su donesena tri provedbena paketa u okviru tog Programa: 27. svibnja, 9. rujna te 15. prosinca 2015.
Dodatne informacije
INFORMATIVNI ČLANAK: Upravljanje izbjegličkom krizom – Grčka: izvješće o trenutačnom stanju
INFORMATIVNI ČLANAK: Upravljanje izbjegličkom krizom – Italija: izvješće o trenutačnom stanju
Izvješće o trenutačnom stanju u provedbi žarišnih točaka u Grčkoj
Izvješće o trenutačnom stanju u provedbi žarišnih točaka u Italiji
Komunikacija od 23. rujna 2015.: Upravljanje izbjegličkom krizom: hitne operativne, proračunske i pravne mjere Europskog migracijskog programa
Komunikacija od 14. listopada 2015.: Upravljanje izbjegličkom krizom: trenutačno stanje provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskoga migracijskog programa
Komunikacija od 15. prosinca: Europska granična i obalna straža te učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a
