Komisija je danas predstavila detaljan plan o konkretnim koracima koje je potrebno poduzeti kako bi se ponovno uspostavio red u upravljanju vanjskim i unutarnjim granicama EU-a. Od stvaranja schengenskog prostora bez unutarnjih granica europski građani i poduzeća imali su znatne koristi, no izbjeglička kriza posljednjih je mjeseci snažno uzdrmala taj sustav. Na sastanku 18. i 19. veljače Europsko vijeće dalo je jasan mandat za usklađenu ponovnu uspostavu normalnog funkcioniranja schengenskog prostora i pružilo potpunu potporu državama članicama koje se suočavaju s teškom situacijom.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Schengenski prostor jedno je od najdragocjenijih postignuća europske integracije i platili bismo preveliku cijenu kad bismo ga izgubili. Nastojimo ukinuti sve kontrole na unutarnjim granicama što je prije moguće, a najkasnije do prosinca 2016. U tu svrhu umjesto stanja u kojemu se donose brojne unilateralne odluke potreban nam je usklađeni europski pristup privremenim graničnim kontrolama u okviru schengenskih pravila. U međuvremenu moramo potpuno provesti mjere iz plana kako bismo pojačali nadzor vanjskih granica i poboljšali funkcioniranje sustava azila. Moramo i dalje surađivati s Turskom kako bismo potpuno proveli zajednički akcijski plan i znatno smanjili priljev osoba koje pristižu.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos dodao je: Ovim Planom predstavljamo sljedeće korake koje moramo zajedno poduzeti kako bismo, što je prije moguće, ponovno uspostavili normalno funkcioniranje schengenskog prostora, a za to je potrebno poduzeti niz važnih mjera. Prvo, sve se države članice moraju pridržavati propisa. Potrebno je prekinuti s pristupom „propuštanja”, a države članice moraju odobriti pristup tražiteljima azila, a odbiti ulazak onima kojima je cilj samo tranzit. Drugo, moramo ukloniti ozbiljne nedostatke na vanjskim granicama jer je unutarnje područje bez graničnih kontrola održivo samo ako strogo štitimo vanjske granice. Stoga, države članice moraju bez odgode donijeti prijedlog Komisije za uspostavu europske granične i obalne straže, podnesen u prosincu, kako bi služba mogla početi s radom već tijekom ljeta. Sada je pravi trenutak da države članice surađuju u zajedničkom interesu kako bi zaštitile jedno od najvećih postignuća Unije.

Troškovi ukidanja Schengena

Ne samo da ometaju slobodno kretanje osoba, nego privremene granične kontrole rezultiraju i znatnim financijskim troškovima. Komisija je procijenila da bi potpuna ponovna uspostava graničnih kontrola unutar schengenskog prostora stvorila neposredne izravne troškove od 5 do 18 milijardi eura godišnje (odnosno od 0,05 % do 0,13 % BDP-a). Ti bi se troškovi odnosili na određene dionike i regije, ali bi nedvojbeno imali učinak i na gospodarstvo EU-a u cjelini. Na primjer:

• države članice, kao npr. Poljska, Nizozemska ili Njemačka, imale bi više od 500 milijuna eura dodatnih troškova za cestovni promet robe kojom se trguje;
• poduzeća iz Španjolske ili Češke plaćala bi više od 200 milijuna eura za dodatne troškove;
• u pogledu izgubljenog vremena granične kontrole utjecale bi na 1,7 milijuna prekograničnih radnika, a troškovi za njihove poslodavce iznosili bi od 2,5 do 4,5 milijardi eura;
• najmanje 13 milijuna turističkih noćenja bilo bi ugroženo, što bi ukupno iznosilo 1,2 milijarde eura;
• vlade bi morale snositi administrativne troškove od najmanje 1,1 milijarde eura zbog potrebe za većim brojem osoblja za granične kontrole.

Osiguravanje zaštite vanjskih granica

Preduvjet za područje slobodnog kretanja je osiguravanje vanjskih granica EU-a i učinkovitih graničnih kontrola. Za to se mora snositi zajednička odgovornost. Komisija je u prosincu podnijela ambiciozni prijedlog za uspostavu europske granične i obalne straže. Od presudne je važnosti da Europski parlament i Vijeće donesu taj prijedlog najkasnije do lipnja kako bi tijekom ljeta postao operativan. Komisija danas poziva države članice i Frontex da odmah započnu s potrebnim pripremama za uvođenje novog sustava, pogotovo tako što će utvrditi potrebne ljudske i tehničke resurse. Komisija poziva države članice i na pružanje veće potpore operacijama Frontexa koje su u tijeku.

Izravna potpora Grčkoj

Golemi priljev migranata predstavljao bi izniman pritisak na nadzor vanjskih državnih granica bilo koje države članice. Na vanjskoj državnoj granici Grčke postoji ogroman pritisak i potrebno je hitno ukloniti postojeće nedostatke u pogledu upravljanja granicama. Sljedećih mjeseci treba poduzeti niz jasno utvrđenih koraka:

• stručnjaci Komisije u Grčkoj trebali bi i dalje surađivati s grčkim nadležnim tijelima te usklađivati mjere s drugim uključenim dionicima;
• trebala bi postojati potpuna identifikacija i registracija svih ulazaka (100 %), uključujući sustavne sigurnosne provjere u bazama podataka;
• Grčka bi trebala predstaviti akcijski plan za razmatranje preporuka u vezi sa schengenskom evaluacijom te ocjenu potreba kako bi države članice, agencije EU-a i Komisija mogle pravovremeno pružiti potporu;
• prema potrebi, Frontex bi odmah trebao pripremiti daljnje raspoređivanje timova europske granične straže te objaviti dodatne pozive za doprinose do 22. ožujka;
• druge bi države članice trebale preuzeti odgovornost i odgovoriti na te pozive u roku od deset dana pružanjem potpore u pogledu ljudskih resursa i tehničke opreme.

Nastavit će se i s provedbom zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske te dobrovoljnog humanitarnog programa prihvata s Turskom u cilju brzog smanjenja broja osoba koje pristižu u Grčku. Pritisak na Grčku trebao bi se smanjiti i učinkovitijom provedbom programa hitnog premještanja i većim brojem vraćanja u Tursku i matične zemlje.

U međuvremenu, s obzirom na to da su pooštrene granične kontrole duž zapadnobalkanske rute, a priljev migranata u Grčku ne jenjava, u Grčkoj je sve veći broj migranata. Stoga je još hitnije i potrebnije da države članice ubrzaju provedbu odluka o premještanju. Komisija će poduprijeti nastojanja da se premještanje ubrza te će svaki mjesec izvještavati o postignutom napretku. Početkom ovog tjedna Komisija je podnijela prijedloge za novi instrument za izvanredne situacije kako bi se u EU-u brže djelovalo u kriznim situacijama.

Primjena propisa i ukidanje pristupa propuštanja

Na sjednici 18. i 19. veljače Europsko vijeće jasno je zaključilo da trenutačni pristup propuštanja nije prihvatljiv ni u pravnom ni u političkom pogledu. Za sve zahtjeve koji se podnesu na njihovim granicama države članice moraju odobriti pristup postupcima za azil. Odluku o tome koja je država članica nadležna za razmatranje tog zahtjeva potom treba donijeti u skladu s pravom EU-a, a pogotovo u skladu s postojećim Dublinskim sustavom. To znači da mora postojati stvarna mogućnost da se tražitelji azila vrate u zemlju prvog ulaska. Komisija stoga predviđa da će prije sastanka Europskog vijeća u lipnju podnijeti svoju procjenu mogućnosti ponovne uspostave transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom.

Istodobno, države članice trebale bi na granici odbiti ulazak državljanima trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak navedene u Zakoniku o schengenskim granicama i koji nisu podnijeli zahtjev za azil iako su za to imali priliku. Treba imati na umu da u skladu s pravom EU-a tražitelji azila nemaju pravo izabrati državu članicu koja će im pružiti zaštitu. Odbijanje ulaska trebalo bi se primijeniti na vanjskim schengenskim granicama te na granicama država članica s privremenom kontrolom na unutarnjim granicama. Učinkovita primjena tih politika doprinijet će jačanju schengenskog i Dublinskog sustava te programa hitnog premještanja.

Kontrole na unutarnjim granicama: od unilateralnih odluka do usklađenog pristupa

Privremene granične kontrole na unutarnjim granicama trebale bi se provoditi u iznimnim situacijama te bi trebale biti usklađene s ciljem povratka u normalno stanje. Od rujna 2015. osam je država ponovno uvelo granične kontrole na unutarnjim granicama iz razloga povezanih s izbjegličkom krizom. Dosad se to radilo na temelju unilateralnih mjera u okviru Zakonika o schengenskim granicama (članci od 23. do 25.).

Ako trenutačni migracijski pritisci i ozbiljni nedostaci u nadzoru vanjskih granica potraju nakon 12. svibnja, Komisija bi trebala podnijeti prijedlog Vijeću u skladu s člankom 26. stavkom 2. Zakonika o schengenskim granicama u kojemu će preporučiti usklađeni pristup EU-a provedbi kontrola na unutarnjim granicama sve dok se ne otklone strukturni nedostaci. Komisija će biti spremna na tu mogućnost te će bez odgode djelovati i predložiti granične kontrole samo na dijelovima granice na kojima su one potrebne i proporcionalne.

Cilj bi bio ukidanje svih kontrola na unutarnjim granicama do prosinca kako bi se normalno funkcioniranje schengenskog prostora moglo uspostaviti do kraja 2016.

Dodatne informacije

Komunikacija: Povratak Schengenu – Plan

Prilozi: Povratak Schengenu – Plan

Izvješće o napretku provedbe žarišnih točaka u Grčkoj

Zajednički akcijski plan EU-a i Turske – Izvješće o provedbi

Priopćenje za tisak: Izvješće Komisije o napretku u pogledu viza: Turska postiže napredak u liberalizaciji viznog režima

INFORMATIVNI ČLANAK: Objašnjenje schengenskih pravila

INFORMATIVNI ČLANAK: Zajednički akcijski plan EU-a i Turske – Izvješće o provedbi

INFORMATIVNI ČLANAK: Grčka: Izvješće o napretku

PRILOG: PLAN

Plan za ponovno potpuno funkcioniranje schengenskog prostora uključuje sljedeće korake:

• 4. ožujka 2016. (i nakon toga svakog mjeseca): Grčka izvješćuje o svom napretku u provedbi mjera utvrđenih u Preporuci o ponovnoj uspostavi transfera u skladu s Dublinskom uredbom;
• najkasnije do 12. ožujka 2016.: Grčka donosi akcijski plan za provedbu preporuka Vijeća uz procjenu potreba;
• 16. ožujka 2016.: Komunikacija Komisije o reformi Dublinske uredbe u skladu s ciljevima u pogledu solidarnosti i pravedne podjele tereta među državama članicama;
• 16. ožujka 2016.: Komisija podnosi prvo izvješće o obvezama u pogledu premještanja i preseljenja;
• najkasnije do 22. ožujka 2016.: Frontex objavljuje dodatne pozive za doprinose radi daljnjeg raspoređivanja timova europske granične straže za potporu Grčkoj;
• najkasnije do 1. travnja 2016.: države članice odgovaraju na poziv Frontexa pružanjem potpore u pogledu ljudskih resursa i tehničke opreme;
• najkasnije do 12. travnja 2016.: Komisija podnosi procjenu prikladnosti akcijskog plana koji je sastavila Grčka;
• 16. travnja 2016.: Komisija podnosi drugo izvješće o obvezama u pogledu premještanja i preseljenja;
• 11. – 17. travnja 2016.: stručnjaci iz država članica i Komisije provest će schengensku evaluaciju zračnih, kopnenih i morskih granica Grčke;
• najkasnije do 12. svibnja 2016.: Grčka izvješćuje o provedbi preporuka Vijeća;
• 12. svibnja 2016.: ako potraju ozbiljni nedostaci u provedbi kontrola na vanjskim granicama, Komisija će podnijeti prijedlog na temelju članka 26. stavka 2. Zakonika o schengenskim granicama;
• 13. svibnja 2016.: ako potraju ozbiljni nedostaci u provedbi kontrola na vanjskim granicama, Vijeće bi trebalo na temelju članka 26. stavka 2. Zakonika o schengenskim granicama donijeti preporuku o usklađenom pristupu Unije privremenoj provedbi kontrola na unutarnjim granicama;
• 16. svibnja 2016.: Komisija podnosi treće izvješće o obvezama u pogledu premještanja i preseljenja;
• najkasnije u lipnju 2016.: suzakonodavci postižu politički dogovor o europskoj graničnoj i obalnoj straži te donose pravni akt;
• lipanj 2016.: Komisija podnosi procjenu mogućnosti ponovne uspostave transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom;
• najkasnije u kolovozu 2016.: europska granična i obalna straža je operativna;
• najkasnije u rujnu 2016.: europska granična i obalna straža potpuno je funkcionalna te je provela prve provjere ugroženosti kako bi se mogle poduzeti potrebne preventivne mjere;
• prosinac 2016.: ako opće stanje to dopušta, ciljni datum za ukidanje poduzetih izvanrednih zaštitnih mjera.