Europska komisija i visoka predstavnica danas su donijeli Zajednički okvir kako bi se suprotstavilo hibridnim prijetnjama te ojačala otpornost EU, njenih država članica i partnerskih zemalja te istodobno osnažila suradnja s NATO-om u borbi protiv tih prijetnji.
Zadnjih su godina EU i države članice sve više izložene hibridnim prijetnjama, odnosno neprijateljskim aktivnostima kojima je cilj destabilizirati regiju ili državu. Europska komisija i visoka predstavnica danas su donijeli Zajednički okvir kako bi se suprotstavilo hibridnim prijetnjama te ojačala otpornost EU, njenih država članica i partnerskih zemalja te istodobno osnažila suradnja s NATO-om u borbi protiv tih prijetnji.
Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izjavila je: “Zadnjih se godina sigurnosno okruženje drastično izmijenilo. Povećao se broj hibridnih prijetnji na granicama EU. Od EU se odlučno zahtijeva da se prilagodi te da poveća svoje mogućnosti pružanja sigurnosti. Treba dodatno osnažiti vezu između vanjske i unutarnje sigurnosti. Ovim novim prijedlozima želimo povećati svoje mogućnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji. U tom smislu dodatno jačamo suradnju i koordinaciju s NATO-om“.
Povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove Elżbieta Bieńkowska rekla je: “EU mora postati pružatelj sigurnosti koji se zna prilagoditi na promjenjive prijetnje s kojima se suočavamo te koji ih zna predvidjeti i reagirati na njih. To znači da moramo postati otporniji i osnažiti sigurnost iznutra te istodobno povećati svoje mogućnosti za borbu protiv nadolazećih vanjskih prijetnji. S pomoću ovog Okvira zajedničkim snagama želimo suzbiti zajedničke hibridne prijetnje. Dajemo konkretne prijedloge Uniji i državama članicama u pogledu jače suradnje na sigurnosti i obrani, veće otpornosti, uklanjanja strateških nedostataka i pripremanja koordiniranog odgovora“.
U Zajedničkom okviru daje se opći pristup za poboljšanje zajedničkog odgovora na izazove koje hibridne prijetnje predstavljaju za države članice, građane i kolektivnu sigurnost Europe. Njime su obuhvaćeni svi relevantni dionici, politike i instrumenti kako bi se suzbio i ublažio učinak hibridnih prijetnji koordiniranijim pristupom. Konkretno, nadovezuje se na Europski program sigurnosti koji je Komisija donijela u travnju 2015., a i na sektorske strategije kao što su Strategija EU za kibernetičku sigurnost, Europska strategija energetske sigurnosti i Strategija Europske unije za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu.
U Zajedničkom okviru obuhvaćene su postojeće politike te se predlažu 22 operativne mjere kojima je cilj:
- podizanje svijesti uspostavom namjenskih mehanizama za razmjenu informacija između država članica i koordiniranjem mjera EU-a za stratešku komunikaciju,
- jačanje otpornosti radom na mogućim strateškim i kritičkim sektorima, kao što su kibernetička sigurnost, kritične infrastrukture (u području energetike, prometa, svemira), zaštita financijskog sustava i zaštita javnog zdravlja, te podupiranjem mjera za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije,
- prevencija, rješavanje krize i oporavak određivanjem sljedećih učinkovitih postupaka, ali i preispitivanjem primjenjivosti i praktičnih implikacija klauzule solidarnosti (članak 222. UFEU-a) i klauzule o uzajamnoj obrani (članak 42. stavak 7. UEU-u) ako dođe do ozbiljnog hibridnog napada širokih razmjera,
- jačanje suradnje između EU-a i NATO-a, a i drugih partnerskih organizacija, kako bi se zajedničkim snagama suzbile hibridne prijetnje te istodobno poštovala načela uključivosti i autonomije postupka svake organizacije u pogledu donošenja odluka.
Okvir je osmišljen kako bi omogućio čvrste temelje za podupiranje država članica u zajedničkoj borbi protiv hibridnih prijetnji, što je potpomognuto nizom instrumenata i inicijativa EU-a te iskorištavanjem svih mogućnosti Ugovora.
Kontekst
Hibridne prijetnje odnose se na raznolike radnje prilikom čije se izvedbe kombiniraju konvencionalne metode s nekonvencionalnim metodama kojima se države i nedržavni čimbenici mogu koordinirano koristiti, a da i dalje nisu na razini službeno proglašenog ratnog stanja. Njihov cilj nije samo prouzročiti izravnu štetu i okoristiti se ranjivim točkama, nego i destabilizirati društva i stvoriti prepreke pri donošenju odluka.
Suzbijanje hibridnih prijetnji uglavnom je u nadležnosti države, a primarnu odgovornost imaju države članice. Međutim, cilj je Zajedničkog okvira koji su danas podnijeli visoka predstavnica i Europska komisija pomoći državama članicama i njihovim partnerima da suzbiju hibridne prijetnje i postanu otporniji u njihovu rješavanju učinkovitije kombinirajući europske i nacionalne instrumente nego što su to dosad činili. Štoviše, mnoge države članice EU-a suočavaju se sa zajedničkim prijetnjama kojima cilj mogu biti prekogranične mreže ili infrastrukture. Okvir se nadovezuje na Političke smjernice predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera koji je ukazao na potrebu da se „radi na snažnijoj Europi kada je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane”. Osim toga, Okvir je odgovor na poziv Vijeća za vanjske poslove od 18. svibnja 2015. da se podnesu prijedlozi o mjerama za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Sljedeći koraci
Okvir će se podnijeti Vijeću Europske unije.
Dodatne informacije:
