Komisija utvrdila put digitalizacije europske industrije

U okviru provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija je danas predstavila planove za pružanje potpore europskoj industriji, MSP-ovima, istraživačima i javnim tijelima u iskorištavanju punog potencijala novih tehnologija.

Europska komisija predstavila je danas niz mjera namijenjenih podupiranju i povezivanju nacionalnih inicijativa za digitalizaciju svih sektora industrije i povezanih usluga te poticanju ulaganja s pomoću strateških partnerstava i mreža. Komisija predlaže i konkretne mjere za brže utvrđivanje zajedničkih normi u prioritetnim područjima, kao što su komunikacijske mreže 5G i kibernetička sigurnost, te modernizaciju javnih usluga. U okviru danas predstavljenih planova Komisija je istaknula da namjerava uspostaviti „europski oblak”, kojemu će glavni cilj biti europskim istraživačima (kojih je 1,7 milijuna) i stručnjacima u području znanosti i tehnologije (kojih je 70 milijuna) omogućiti virtualno okruženje za pohranu, analizu i ponovnu upotrebu velikih količina istraživačkih podataka te upravljanje njima (priopćenje za tisak).

Potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip rekao je: „Današnja industrijska revolucija jest digitalna. Kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal tehnologija kao što su računalstvo u oblaku, znanost temeljena na podacima i internet svari, morali bismo djelovati na odgovarajućoj razini. Diljem jedinstvenog tržišta poduzeća već ulažu napore kako bi unaprijedila svoje poslovanje i prilagodila se današnjim potrebama. Kako bi se i javnim e-uslugama odgovorilo na te potrebe, one bi se morale temeljiti na digitalnom, otvorenom i prekograničnom poslovanju. Drugim riječima, digitalno doba zahtijeva djelovanje na razini EU-a.”

Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger izjavio je: „Europa raspolaže vrlo konkurentnim industrijskim temeljom i globalnim vodstvom u važnim sektorima. No kako bi zadržala vodeći položaj, Europa mora uspješno i brzo digitalizirati svoju industriju. To je i cilj naših prijedloga. Zato je potrebno uložiti zajedničke napore diljem Europe kako bi se privukla ulaganja potrebna za ostvarenje rasta digitalnoga gospodarstva.

Povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove Elżbieta Bieńkowska dodala je: „Granica između digitalnoga gospodarstva i stvarnoga gospodarstva sve je tanja. Potrebno nam je vodstvo i ulaganja u digitalne tehnologije u područjima kao što su napredna proizvodnja, pametna energija, automatizirana vožnja i e-zdravstvo.

Digitalizacija industrije

Iako su brojni sektori gospodarstva započeli s brzim uvođenjem digitalnih tehnologija i postupaka, europska industrija morala bi u potpunosti iskoristiti prednosti digitalnih tehnologija u svim sektorima i neovisno o veličini trgovačkog društva kako bi bila konkurentna na globalnoj razini. U digitalnoj transformaciji osobito zaostaju tradicionalni sektori (kao što su građevinski, poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni ili sektor čelika) i MSP-ovi. Prema procjenama nedavnih studija u sljedećih će pet godina digitalizacija proizvoda i usluga povećati godišnji prihod europskog industrijskog sektora za više od 110 milijardi EUR.

Nekoliko država članica EU-a već je pokrenulo strategije za potporu digitalizaciji industrije. No potreban je sveobuhvatni pristup na europskoj razini kako bi se izbjegla rascjepkana tržišta i iskoristile prednosti digitalnih novina, kao što je internet stvari.

U okviru tog pristupa Komisija namjerava poduzeti sljedeće:

  • poduprijeti koordinaciju nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije na temelju kontinuiranog dijaloga na razini EU-a uz sudjelovanje svih dionika. Uspostavit će se i okvir upravljanja u suradnji s državama članicama i industrijom.
  • usmjeriti ulaganja na javno-privatna partnerstva EU-a i snažno poticati iskorištavanje mogućnosti koje se pružaju u okviru plana ulaganja EU-ate europskih strukturnih i investicijskih fondova
  • uložiti 500 milijuna EUR u paneuropsku mrežu digitalnoinovacijskih središta (centara izvrsnosti u području tehnologije) u okviru koje će poduzeća moći zatražiti savjete i testirati digitalne inovacije
  • uspostaviti opsežne pilot-projekte za jačanje tehnologija kao što su internet stvari i napredna proizvodnja te tehnologija u područjima pametnih gradova i domova, povezanih automobila i usluga mobilnog zdravstva
  • donijeti propise koji su primjereni za budućnost i kojima će se poduprijeti slobodan protok podataka i razriješiti pitanje vlasništva podataka koje generiraju senzori i pametni uređaji. Komisija će preispitati i pravila o sigurnosti autonomnih sustava i preuzimanju odgovornosti povezane s njima.
  • predstaviti program vještina EU-a kako bi se građanima omogućilo stjecanje vještina potrebnih za poslove digitalnog doba.

Dio paketa je i inicijativa „Europski oblak” (priopćenje za tisak) kojoj je svrha Europi omogućiti globalno vodstvo u podatkovnom gospodarstvu.

U okviru danas izloženih planova trebalo bi se mobilizirati ukupno više od 50 milijardi EUR javnih i privatnih ulaganja za potporu digitalizaciji industrije.

Prioritetne norme za poticanje digitalnih inovacija

Jedinstveno digitalno tržište moralo bi omogućiti sigurnu i neometanu komunikaciju nebrojeno mnogo povezanih uređaja, uključujući telefone, računala i senzore, neovisno o proizvođaču, tehničkim pojedinostima ili državi podrijetla. Za tu je komunikaciju potreban zajednički jezik, tj. zajedničke norme.

Stoga Komisija predlaže konkretne mjere za brže utvrđivanje normi:

  • utvrđivanje pet prioritetnih područja na koja bi se industrija i tijela nadležna za normizaciju trebala usmjeriti pri izradi normi: 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne tehnologije i kibernetička sigurnost
  • sufinanciranje eksperimentiranja i testiranja tehnologija za bržu uspostavu normi, uključujući u okviru relevantnih javno-privatnih partnerstava. Time će se osigurati pravodobno donošenje normi za poticanje inovacija i rasta poslovnih subjekata.

Taj je pristup brži i usmjereniji te će se njime ubrzati razvoj i uvođenje tehnologija kao što su pametne mreže, usluge mobilnog zdravstva i povezana vozila te tehnologija iz drugih sektora. EU namjerava poduprijeti sudjelovanje europskih stručnjaka u donošenju odluka o normizaciji na međunarodno razini kako bi se osiguralo da europske ideje pridonesu rješenjima na globalnoj razini.

Digitalne javne usluge

Građani i poduzeća još ne uživaju sve prednosti digitalnih javnih usluga koje bi trebale biti lako dostupne diljem EU-a. Svrha danas predstavljenog akcijskog plana za e-upravu jest modernizirati javne usluge i u EU-u poboljšati životne i radne uvjete te uvjete ulaganja.

Komisija je predložila 20 mjera koje namjerava pokrenuti do kraja 2017. Riječ je, prije svega, o sljedećim mjerama:

  • uspostava jedinstvenog digitalnog pristupnika s pomoću kojeg će se korisnicima omogućiti pristup svim potrebnim uslugama informiranja, pomoći i rješavanja problema potrebnima za učinkovito prekogranično poslovanje
  • uzajamno povezivanje svih poslovnih i stečajnih registara te njihovo povezivanje s portalom e-pravosuđe, koji će postati jedinstvena točka za informacije
  • uspostava pilot-projekata u suradnji s upravama, u okviru kojih će se na poduzeća koja posluju prekograničnoprimjenjivati načelo „samo jednom”. To znači da će trgovačka društva biti dužna dostaviti dokumentaciju javnim tijelima samo jedne države članice, čak i ako posluju i u drugim državama članicama.
  • pomoć državama članicama u razvoju prekograničnih usluga e-zdravstva kao što su e-recepti i elektronički zdravstveni kartoni pacijenata
  • brži prijelaz na e-nabavu i e-potpise te brža provedba načela „samo jednom” u području javne nabave.

Kontekst

Danas predstavljeni niz inicijativa prvi je paket mjera u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta koji se odnosi na industriju. Riječ je o paketu koji je predsjednik Juncker najavio u listopadu 2015. u Parizu (govor).

Taj se paket nadovezuje na prvi niz prijedloga donesenih u prosincu 2015., a koji se odnose na autorsko pravo (priopćenje za tisak) i digitalne ugovore (priopćenje za tisak) te na nacrt odluke o koordinaciji spektra donesen u veljači 2016. (priopćenje za tisak). Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta obuhvaća 16 ključnih inicijativa koje će biti predstavljene do kraja ove godine.

Komisija i dalje radi na ambicioznim mjerama za potporu industrije u okviru projekata kao što su strategija jedinstvenog tržišta, investicijski plan, energetska unija, unija tržišta kapitala ikružna ekonomija.

Dodatne informacije

– Pitanja i odgovori o nizu mjera za digitalizaciju europske industrije

– Priopćenje za tisak: Inicijativa Europski oblak za globalno vodstvo Europe u podatkovnom gospodarstvu

Danas donesene komunikacije:

– Komunikacija o digitalizaciji europske industrije: Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta

– Komunikacija o inicijativi Europski oblak: Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi

– Komunikacija o Akcijskom planu EU-a za e-upravu 2016. – 2020.: Ubrzavanje digitalne transformacije uprave

– Komunikacija o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište

Na društvenim mrežama

#DigitiseEU (digitalizacija EU) #DigitalSingleMarket (jedinstveno digitalno tržište) #OpenScience (otvorena znanost)

 

 

 

Europa.ba