Visoka predstavnica i Evropska komisija utvrdili su integriran odgovor na izazove koje predstavlja Arktik.
Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Evropska komisija danas su donijele prijedlog politike kojom će se usmjeriti djelovanje Evropske unije u arktičkoj regiji. Evropska unija intenzivirat će svoje postojeće djelovanje i angažiranost u regiji s pomoću 39 mjera usmjerenih na klimatske promjene, zaštitu okoliša, održivi razvoj i međunarodnu suradnju. U svim tim prioritetnim područjima ističe se osobita važnost istraživanja, znanosti i inovacija.
Federica Mogherini, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, izjavila je: “Siguran, održiv i prosperitetan Arktik nije od koristi samo za 4 miliona svojih stanovnika, za Evropsku uniju te ostatak svijeta, već je riječ o regiji od goleme okolišne, društvene i gospodarske važnosti za sve nas. Mjerama koje danas donosimo naglašavamo našu predanost toj regiji, njezinim državama i stanovnicima te cilju da ta regija i dalje bude primjer konstruktivne međunarodne suradnje. Jer Arktik je ključan i u pogledu regionalne i globalne sigurnosti te je strateški važna komponenta naše vanjske politike.”
Karmenu Vella, evropski komesar za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, poručio je: “Mi utječemo na Arktik i Arktik utječe na nas. Globalni vremenski obrasci, naši oceani, ekosustavi i lokalna bioraznolikost – na sve to utječe Arktik. Sve veći ljudski razvoj neizbježan je, ali na nama je da on bude održiv. To moramo postići poštovanjem načina življenja stanovnika te regije te zaštitom njezina najvrjednijeg resursa: okoliša.”
U Zajedničkoj komunikaciji uzimaju se u obzir postojeće zakonodavstvo EU, uključujući predanost smanjenju emisija stakleničkih plinova, te tekuće i buduće aktivnosti i projekti EU. Ona je i nadogradnja te nadopuna politikama o Arktiku država članica EU.* O predloženim mjerama raspravljat će se s državama članicama EU u Vijeću i Evropskom parlamentu.
Kontekst
Vijeće i Evropski parlament 2014. zatražili su od Komisije i Visoke predstavnice da razviju dosljedniji okvir za djelovanje EU-a i njegove programe financiranja na Arktiku. Nova, integrirana politika EU za Arktik nastala je na temelju tog zahtjeva te je njezin cilj dodatno ojačati ulogu EU na Arktiku, temeljeći se nizu postojećih aktivnosti i odluka EU-a koji već utječu na tu regiju, što je uslijedilo nakon komunikacije o politikama iz 2008. te ažuriranja i pregleda aktivnosti u 2012.
Arktik obuhvaća središnji Arktički ocean, njegova regionalna mora, kao što su Barentsovo, Karsko i Čukotsko more, te područja Kanade, Kraljevine Danske, Finske, Islanda, Norveške, Ruske Federacije, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država. Prema tome, tri države članice EU-a istovremeno su i arktičke države, dok su Island i Norveška članice Evropskog ekononskog prostora.
Zadnjih godina uloga Arktika postala je mnogo istaknutija i s dalekosežnim posljedicama u pogledu klimatskih promjena, s obzirom na to da ta regija djeluje kao regulator klime na Zemlji, što uključuje i vremenske obrasce u Europi. U proteklim desetljećima stopa zagrijavanja Arktika bila je gotovo dvostruko veća od prosječne svjetske stope zagrijavanja. Znanstvenici su istaknuli i da Arktik doprinosi klimatskim promjenama zbog postupnog otpuštanja metana tijekom zagrijavanja te regije. Klimatske promjene na Arktiku pak potiču sve veću gospodarsku aktivnost u regiji. Osnovano je nekoliko međunarodnih institucija i foruma za poticanje međunarodne suradnje u pogledu zajedničkog upravljanja arktičkom regijom.
*Nacionalni politički okviri uspostavljeni su u Kraljevini Danskoj te u Finskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Francuska, Nizozemska i Španjolska objavit će u 2016. dokumente o politikama za Arktik ili polarno područje.