Države članice napreduju u reformama i rješavanju makroekonomskih neravnoteža, ali za konsolidaciju oporavka Europe potrebno je uložiti još napora.

Europska komisija danas izdaje preporuke po državama članicama za 2016. u kojima utvrđuje smjernice ekonomske politike za pojedine države članice za sljedećih 12 do 18 mjeseci. Osim već utvrđenih postojećih napora na europskoj razini, te su smjernice usredotočene na prioritetne reforme za jačanje oporavka gospodarstava država članica poticanjem ulaganja, provođenjem strukturnih reformi i jačanjem fiskalne odgovornosti.

U preporukama se odražavaju i napori koje Komisija ulaže kako bi europski semestar za ekonomsko upravljanje bio učinkovitiji i relevantniji. Ove je godine Komisija predložila manji broj preporuka koje su usmjerene na ključne ekonomske i socijalne prioritete utvrđene u njezinu Godišnjem pregledu rasta za 2016. Kako bi ojačala nacionalnu odgovornost, osigurala je više vremena i više prilika za suradnju i komunikaciju s državama članicama i dionicima na svim razinama. Više se usredotočila i na izazove u europodručju i međuovisnost gospodarstava, u skladu s dogovorenom preporukom za ekonomsku politiku u europodručju.

Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: „Današnji je ekonomski paket posebno usmjeren na strukturne reforme koje su potrebne za jačanje gospodarskog oporavka EU-a, smanjenje prepreka rastu i poticanje zapošljavanja. Modernizacijom tržišta rada, proizvoda i usluga te pojednostavnjenjem poslovanja, na primjer s pomoću reforme javne uprave i pravednijeg i učinkovitijeg poreznog sustava, pridonijelo bi se otvaranju radnih mjesta i stvaranju prilika za ulaganja u EU-u. Iz fiskalne perspektive očekuje se da će se ove godine ukupna razina deficita u europodručju smanjiti na 1,9 % u odnosu na najvišu razinu od 6,1 % zabilježenu u 2010., čemu pridonosi i trenutačni oporavak. Očekuje se da će fiskalna politika u europodručju ove godine biti blago ekspanzivna. Međutim, potrebno je uložiti još napora u prilagodbi u brojnim državama, posebno u onima u kojima su visoke razine duga i dalje prepreka rastu te izvor ranjivosti.”

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: „S obzirom na brze promjene na tržištu rada potrebno je nastaviti s provedbom reformi u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima. Nezaposlenost se smanjuje, ali još ima puno prostora za napredak. Ovogodišnje preporuke posebno su usmjerene na socijalna pitanja i zapošljavanje. Socijalnu Europu u pravom smislu možemo postići samo ako socijalna pitanja u većoj mjeri uključimo u sva područja politika EU-a.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: „Sporiji globalni rast i visoki stupanj nesigurnosti upućuju na to da moramo ubrzati napore za jačanje europskog gospodarstva s pomoću dobro ciljanih reformi. Odgovornim fiskalnim politikama trebalo bi pridonijeti i otvaranju radnih mjesta te daljnjem širenju učinaka oporavka. To su vodeća načela na kojima se temelje Komisijine ekonomske i fiskalne političke smjernice za države članice za razdoblje 2016. –2017.”

Preporuke po državama članicama za 2016.

S obzirom na to da vanjski čimbenici koji pridonose umjerenom oporavku Europe slabe, na važnosti dobivaju domaći izvori rasta. Stoga su današnje preporuke usmjerene na tri prioritetna područja Komisije: u usporedbi s razinama prije krize ulaganja su i dalje mala, ali se povećavaju, čemu pridonosi i Plan ulaganja za Europu. Potreban je brži napredak u pogledu strukturnih reformi kako bi se potaknuo oporavak i povećao dugoročni potencijal rasta gospodarstava EU-a. Sve države članice trebaju nastaviti provoditi odgovorne fiskalne politike i osigurati strukturu proračuna kojom se pridonosi rastu.

Tijekom posljednje godine države članice napredovale su u reformama, ali tempo napretka potrebno je ubrzati kako bi se, što je i cilj tih reformi, pridonijelo zapošljavanju, rastu i ulaganjima. Provedba preporuka po državama članicama različita je s obzirom na područja politike. To je vjerojatno posljedica složenosti reformi koje treba poduzeti, kao što su reforme tržišta rada i tržišta proizvoda, mirovinskih sustava i bankarskog sektora. Najznačajniji napredak ostvaren je u pogledu preporuka u području financijskih usluga i aktivnih politika tržišta rada. S druge strane, veći se napredak mogao očekivati u razvoju regulatornog okruženja kojim se potiče poduzetništvo i zapošljavanje, povećanju zastupljenosti žena na tržištu rada i smanjenju prepreka u uslužnom sektoru. Utvrđen je veći napredak kod država članica koje bilježe neravnoteže nego kod država članica bez neravnoteža, što je vjerojatno posljedica veće potrebe za reformama, intenzivnijeg političkog dijaloga, a u nekim je slučajevima to odgovor na veći pritisak tržišta.

U državama s velikim vanjskim obvezama visoki deficiti tekućeg računa iz razdoblja prije krize znatno su smanjeni ili su čak prešli u suficite. U nekim drugim državama članicama suficiti i dalje postoje i vrlo su visoki. Troškovna konkurentnost uglavnom se poboljšala i postoje dokazi o strukturnim prilagodbama u smislu preusmjeravanja resursa u sektor razmjenjivih dobara. Nezaposlenost se smanjuje, premda u različitoj mjeri među državama članicama. U tijeku je postupak čišćenja bilanci, a provodi se razduživanje kućanstava i korporativnog sektora te se poboljšava kapitalizacija banaka. U većini država razduživanje je većinom povezano sa smanjenom potrošnjom, dok se u nekim državama relativna razina duga smanjila zahvaljujući snažnom rastu. U tom kontekstu ranjivosti povezane s trajnom prezaduženošću u nekim sektorima i dalje uzrokuju zabrinutost, dok na financijski sektor utječe niska profitabilnost zajedno s visokom razinom preostalih loših kredita te potreba za prilagodbom zahtjevnijem regulatornom okruženju.

U pogledu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža (MIP) Komisija je potvrdila da se smatra da Hrvatska i Portugal imaju prekomjerne neravnoteže. Svoje bi programe reformi te države članice trebale provoditi strogo i pravodobno. Razina ambicija nacionalnih programa reformi dviju država općenito je odgovarajuća i potvrđuje njihovu namjeru da smanje prekomjerne neravnoteže.

Komisija i dalje odlučno podupire napore u provedbi reformi na razini država članica. Služba za potporu strukturnim reformama osnovana prošle godine, na temelju svojeg iskustva u Cipru i Grčkoj već pruža pomoć u učinkovitoj provedbi reformi. O zakonodavnom prijedlogu da ta služba postane instrument EU-a dostupan svim državama članicama trenutačno se raspravlja sa suzakonodavcima u cilju uspostavljanja programa za potporu strukturnim reformama, kojim bi se omogućila mobilizacija tehničke podrške za brojna ključna područja reformi.

Fiskalna kretanja i odluke

Ove bi godine ukupna razina deficita u europodručju trebala pasti na 1,9 % u odnosu na najvišu razinu od 6,1 % zabilježenu u 2010.

Komisija je poduzela i brojne korake u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Prvo, s obzirom na najnovije podatke Europska komisija preporučuje Vijeću da zaključi postupak u slučaju prekomjernog deficita za Cipar, Irsku i Slovenijujer su te države u 2015. smanjile svoje deficite na razinu ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom, a očekuje se da će smanjenje biti trajno. To znači da se predviđa da će njihovi deficiti u 2016. i 2017. i dalje biti manji od 3 % BDP-a. Za Cipar bi to značilo zaključenje postupka godinu dana prije roka utvrđenog za 2016. Ako Vijeće tako odluči, ukupni broj država članica obuhvaćenih postupkom u slučaju prekomjernog deficita smanjio bi se na šest (Hrvatska, Francuska, Grčka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina) u odnosu na proljeće 2011. kad su 24 države članice bile obuhvaćene postupkom u slučaju prekomjernog deficita.

Drugo, Komisija je donijela izvješća za Belgiju, Italiju i Finsku u skladu s člankom 126. stavkom 3. UFEU-a, u kojima preispituje njihovo poštovanje kriterija duga iz Ugovora. Iako se čini da te države nisu usklađene s referentnom vrijednosti za dug i tempom smanjenja prema toj vrijednosti, u izvješćima se, nakon analize relevantnih čimbenika, upućuje na to da bi se trebalo smatrati da se Pakt o stabilnosti i rastu trenutačno poštuje. Komisija će svoju ocjenu relevantnih čimbenika za Italiju preispitati u novom izvješću do studenoga, kad dodatne informacije o nastavku kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju za 2017. budu dostupne.

U pogledu Portugala i Španjolske Komisija preporučuje Vijeću da preporuči trajno smanjenje prekomjernog deficita u 2016. odnosno 2017. poduzimanjem potrebnih strukturnih mjera i uporabom svih neočekivanih prihoda za smanjenje deficita i duga. U skladu sa svojom obvezom praćenja provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita iz članka 126. Ugovora Komisija će ponovno razmotriti situaciju tih dviju država članica početkom srpnja.

Naposljetku, Komisija je pokrenula završno savjetovanje s državama članicama koje su ugovorne stranke Fiskalnog ugovora kako bi zatražila dodatne informacije o njihovu napretku u prenošenju odredaba Fiskalnog ugovora u nacionalno zakonodavstvo. Predmetne države članice svoja očitovanja mogu podnijeti Komisiji u roku od dva mjeseca.

Kontekst:

Preuzevši mandat, ova je Komisija uvela niz izmjena u europski semestar kako bi on postao učinkovitiji i relevantniji. Te su izmjene najavljene u studenome 2014. u Godišnjem pregledu rasta za 2015., razrađene početkom 2015. i potvrđene u listopadu 2015. u Komunikaciji o koracima prema dovršetku europske ekonomske i monetarne unije.

Te izmjene znače na primjer da je Komisija tijekom posljednjih mjeseci surađivala s vladama, nacionalnim parlamentima, socijalnim partnerima i drugim dionicima te je održala nekoliko bilateralnih sastanaka s nacionalnim nadležnim tijelima kako bi raspravljala o prioritetima politike.

Komisija je još u veljači predstavila svoju detaljnu analizu gospodarskog i socijalnog stanja za svaku od država članica u obliku izvješća po državama članicama u okviru takozvanog zimskog paketa 2016.

U travnju su države članice dostavile svoje nacionalne programe reformi te svoje programe stabilnosti (za države članice europodručja) ili programe konvergencije (za države članice izvan europodručja), uključujući daljnje mjere poduzete u odnosu na zimski paket.

Današnje se preporuke temelje na tim dijalozima, programima, podatcima Eurostata i nedavno objavljenoj Komisijinoj proljetnoj prognozi 2016.

Grčka, u kojoj se trenutačno provodi program potpore za stabilnost, nije obuhvaćena današnjim paketom i neće primiti preporuku. Procjena usklađenosti Grčke s njezinim ciljevima provodi se u okviru tog programa.

Sljedeći koraci:

Komisija poziva Vijeće da prihvati predloženi pristup za 2016. –2017. te donese preporuke po državama članicama, a države članice da ih provedu u potpunosti i pravodobno. Očekuje se da će ministri država članica EU-a raspravljati o preporukama po državama članicama prije nego ih šefovi država i vlada EU-a prihvate. Nakon toga, zadaća je država članica da provedu preporuke s pomoću svojih nacionalnih ekonomskih i proračunskih politika u razdoblju 2016. – 2017.

Dodatne informacije:

Tablica država članica obuhvaćenih europskim semestrom

Preporuke po državama članicama za 2016.

Odluke u okviru Pakta o stabilnosti i rastu

Memorandum o preporukama po državama članicama

Ključna područja: Tematski dokumenti

Europski semestar 2016.: Komisija podsjeća države članice na fiskalne obveze

Proljetna ekonomska prognoza 2016. U istom smjeru unatoč visokim rizicima

Europski semestar 2016.: manje država članica bilježi ekonomske neravnoteže nego prije godinu dana

Ekonomsko upravljanje u EU-u

Europski semestar 2016.: zimski paket

Twitter:

@VDombrovskis

@mariannethyssen

@pierremoscovici

Stanje u državama članicama u pogledu postupka zbog makroekonomskih ravnoteža

*Grčka provodi program potpore stabilnosti

Stanje u državama članicama u pogledu Pakta o stabilnosti i rastu