Instrument za povezivanje Europe zajedno s Planom ulaganja za Europu ima važnu ulogu u premošćivanju investicijskog jaza u Europi, što je jedan od glavnih prioriteta Komisije.

Današnjom objavom popisa 195 projekata u području prometa koji će primiti 6,7 milijardi EUR  u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) Europska komisija konkretno pridonosi glavnom prioritetu predsjednika Junckera, a to je otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta u Europskoj uniji. Očekuje se da će se tim ulaganjem potaknuti dodatno javno i privatno sufinanciranje u ukupnom iznosu od 9,6 milijardi EUR. U skladu sa širim političkim programom sadašnje Komisije odabrani projekti posebno će pridonijeti digitalizaciji i dekarbonizaciji prometa. Države članice koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda[1] primile su gotovo 85 % sredstava, kojima će se pomoći da se smanje razlike u infrastrukturi unutar EU-a.

Jyrki Katainen, potpredsjednik nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Drago mi je da Komisija daje još jedan važan doprinos ulaganju u sektoru prometa kojim će se u Europi potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast.Ovom prilikom također bih želio pozvati sve potencijalne promotore projekata da istraže mogućnosti ulaganja u okviru Plana ulaganja za Europu, a posebno upravo pokrenuti Europski portal projekata ulaganja (EIPP), kojim se omogućuje da projekti u području prometa budu vidljivi u cijelom svijetu.”

Violeta Bulc, povjerenica EU-a za promet, izjavila je: „Ukupnim ulaganjem od 9,6 milijardi EUR moglo bi se u europskom gospodarstvu do 2030. otvoriti do 100 000 radnih mjesta[2]. Projektima će se europska infrastruktura učiniti sigurnijom, održivijom i učinkovitijom za putnike i poslovne subjekte. Drago mi je da će i regija zapadnog Balkana primiti dio sredstava, kojima će se njezina infrastruktura približiti infrastrukturi EU-a.”

Odabrani projekti prvenstveno su usmjereni na glavne dijelove transeuropske prometne mreže (TEN-T). Među korisnicima vodeće su inicijative kao što je obnova željezničke dionice Brasov – Sighisoara u Rumunjskoj, željeznička veza Aveiro – Vilar Formoso u Portugalu, razvoj željeznice standardne širine kolosijeka u koridoru Rail Baltic, provedba programa uvođenja SESAR-a i modernizacija željezničke linije E30 (Zabrze – Katowice – Krakow) u Poljskoj.

Drugi poziv na podnošenje prijedloga u okviru CEF-a koji je otvoren u studenome 2015. rezultirao je s 406 prihvatljivih projektnih prijedloga. Zatraženo je financiranje u ukupnom iznosu od 12,49 milijardi EUR, čime su znatno premašena predviđena sredstva. Zahvaljujući tome Komisija je mogla odabrati projekte s najvećom europskom dodanom vrijednošću i zajamčiti ravnomjernu raspodjelu s obzirom na zemljopisni položaj i različite vrste prijevoza. Državama članicama koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda namijenjeno je 5,6 milijardi EUR. Tijekom postupka odabira ocjenjivao se i doprinos drugim prioritetnim mjerama Komisije, kao što su energetska unija i jedinstveno digitalno tržište.

Financijski doprinos EU-a daje se u obliku bespovratnih sredstava, čija je stopa sufinanciranja između 20 % i 50 % prihvatljivih troškova određenog projekta, ovisno o njegovoj vrsti. Za projekte podnesen u okviru kohezijskog poziva za financiranje iz Kohezijskog fonda, najviše stope sufinanciranja mogu dosegnuti 85 % prihvatljivih troškova.

Sljedeći koraci

Predloženu odluku o financiranju sada mora službeno prihvatiti Koordinacijski odbor za Instrument za povezivanje Europe koji će se sastati 8. srpnja 2016. Donošenje odluke Komisije očekuje se krajem srpnja 2016., nakon čega će Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) sastaviti pojedinačne ugovore za dodjelu bespovratnih sredstava koje će potpisati s korisnicima u drugoj polovini 2016.

Pozadina

Za sufinanciranje projekata TEN-T u državama članicama EU-a u okviru Instrumenta za povezivanje Europe dodijelit će se 24,05 milijardi EUR iz proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. Od tog iznosa 11,305 milijardi EUR bit će raspoloživo samo za projekte u državama članicama koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda. U okviru godišnjih i višegodišnjih radnih programa određuje se skup prioriteta i ukupni iznos financijske potpore koja će se dodijeliti za svaki od tih prioriteta u određenoj godini. Godina 2014. bila je prva programska godina u okviru CEF-a. CEF zajedno s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) i europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF) ima važnu ulogu u premošćivanju investicijskog jaza u Europi, što je jedan od glavnih prioriteta Komisije.

Dodatne informacije

• Najčešća pitanja: drugi poziv u okviru CEF-a
• Obavijest o ulaganju u promet
• Informativni članci o pojedinačnim državama
• Instrument za povezivanje Europe (web-mjesto GU-a MOVE)
• INEA

[1] Za razdoblje 2014. – 2020. potpora Kohezijskog fonda odnosi se na Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku, Estoniju, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

[2] Metodologija Europske investicijske banke (EIB). EIB prikuplja podatke o stalnom i privremenom zaposlenju. Privremeno zaposlenje temelji se na troškovima projekta: u sektoru prometa svakom se uloženom milijardom eura godišnje otvori u prosjeku oko 11 000 radnih mjesta. Stalno zaposlenje temelji se na procjeni promotora projekta.