Bruxelles, 1. veljače 2017.

Drugo izvješće o stanju energetske unije pokazuje da su u Europi u tijeku modernizacija gospodarstva Europske unije i prelazak na niskougljično gospodarstvo.

Kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, Europa je na dobru putu da ostvari svoje ciljeve za 2020. godinu. Za daljnje jačanje tog procesa Komisija danas najavljuje novu turneju o energetskoj uniji.

U skladu s obvezom godišnjeg izvještavanja o stanju energetske unije Europska unija danas objavljuje drugo izvješće. U izvješću se razmatra napredak postignut od objavljivanja prvog izvješća o stanju energetske unije u studenome 2015. Spomenuta izvješća središnji su elementi za praćenje provedbe te prioritetne strategije Junckerove Komisije.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik nadležan za energetsku uniju, izjavio je: Energetska unija ne odnosi se samo na energetiku i klimu, već i na ubrzavanje korjenite modernizacije cjelokupnog europskoga gospodarstva, koje će na na socijalno pravičan način postati niskougljično, održivo i energetski učinkovito. Trebali bismo ojačati i vanjsku dimenziju energetske unije radi jačanja vodeće uloge EU-a u svijetu. Budući da već raspolažemo većim dijelom relevantnih zakonodavnih prijedloga, 2017. bi trebala biti godina provedbe. To je poruka koju ću prenijeti državama članicama tijekom nove turneje o energetskoj uniji koju ću pokrenuti 3. veljače.

Miguel Arias Cañete, povjerenik za klimatsku i energetsku politiku, rekao je: Europa je na dobru putu da ostvari svoje ciljeve u pogledu klime i energetike za 2020. godinu. Unatoč trenutačnoj geopolitičkoj nesigurnosti Europa nastavlja s radom na prelasku na čistu energiju; nema druge mogućnosti. Činjenice dovoljno govore: obnovljivi izvori energije danas su cjenovno konkurentni, a ponekad i jeftiniji od fosilnih goriva. U tom je sektoru zaposleno više od milijun ljudi u Europi i on privlači veća ulaganja od brojnih drugih sektora, a naš je uvoz fosilnih goriva smanjen za 16 milijardi EUR. Sada moramo ustrajati u naporima dok je Europa s partnerima na čelu globalne utrke za postizanje održivijeg i konkurentnijega gospodarstva.

Od objavljivanja prvog izvješća o stanju energetske unije nastavili su se i ojačali određeni trendovi u prelasku EU-a na niskougljično gospodarstvo. Komisija će dodatno temeljito analizirati politike država članica koristeći se novom turnejom o energetskoj uniji tijekom 2017.

Za energetsku uniju 2016. bila je godina uspjeha tijekom koje se vizija Okvirne strategije za energetsku uniju pretvorila u konkretne zakonodavne i nezakonodavne inicijative, ponajviše paketom mjera „Čista energija za sve Europljane” predstavljenim 30. studenoga 2016.

Europska unija u cjelini i dalje dobro napreduje u ostvarivanju ciljeva energetske unije, osobito s obzirom na energetske i klimatske ciljeve za 2020. (vidjeti MEMO/17/162 i MEMO/17/163), i već je ostvarila svoj cilj u pogledu konačne potrošnje energije za 2020. Isto vrijedi za emisije stakleničkih plinova: 2015. emisije stakleničkih plinova u EU-u bile su 22 % manje u odnosu na razine iz 1990. EU je na dobru putu i u sektoru obnovljivih izvora energije u kojem je, na temelju podataka iz 2014., udio obnovljivih izvora dosegnuo 16 % konačne bruto potrošnje energije u EU-u. Važan je i trend nastavka uspješnog odvajanja gospodarskog razvoja EU-a od njegovih emisija stakleničkih plinova. Od 1990. do 2015. ukupni se bruto domaći proizvod EU-a povisio za 50 %, a ukupne su se emisije smanjile za 22 %.

Nakon sklapanja Pariškog sporazuma u prosincu 2015. upravo je to što ga je EU brzo ratificirao omogućilo njegovo stupanje na snagu 4. studenoga 2016. kao prvoga univerzalnog, pravno obvezujućega globalnoga klimatskog sporazuma.

U geopolitičkom okruženju podložnom brzim promjenama uspješna energetska unija od ključne je važnosti za zaštitu dugoročnih gospodarskih interesa i dobrobiti Europe i Europljana. Zbog toga je rad na razvoju energetske unije zadnjih mjeseci uključivao i veću usmjerenost na energetsku diplomaciju osmišljenu za jačanje sigurnosti opskrbe energijom, veći izvoz niskougljičnih tehnoloških rješenja EU-a i jačanje industrijske konkurentnosti Europe.

Komisija je 2016. predstavila i Europsku strategiju za mobilnost uz nisku razinu emisija s jasnom ambicijom da se do sredine stoljeća emisije stakleničkih plinova iz prometa smanje za najmanje 60 % u odnosu na vrijednosti iz 1990. i da se nastave približavati nuli, osiguravajući pritom potrebe ljudi i robe u pogledu mobilnosti te globalnu povezanost.

Dodatne informacije

Drugo izvješće o stanju energetske unije i popratni dokumenti koji su danas doneseni dostupni su na internetskim stranicama Komisije:

MEMO/17/162 o napretku u pogledu energetske učinkovitosti

MEMO/17/163 o napretku u pogledu obnovljivih izvora energije

Informacije o turneji o energetskoj uniji 2017. možete pronaći na internetskim stranicama potpredsjednika nadležnog za energetsku uniju, Maroša Šefčoviča