Bruxelles, 26. aprila 2017.
Zajednički smo odgovorni da evropski stup socijalnih prava postane stvarnost za građane.
© European Union 2017 Director: Diana Cioponea
Iako je većina sredstava za njegovo ostvarivanje u rukama država članica te socijalnih partnera i civilnog društva, institucije Evropske unije, posebice Evropska komisija, mogu u tome pomoći uspostavljanjem okvira i pružanjem smjernica. Uz to što je predložila evropski stup socijalnih prava, Komisija je danas predložila i nekoliko zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa u područjima ravnoteže poslovnog i privatnog života, informiranja radnika, pristupa socijalnoj zaštiti i radnog vremena.
Taj posao, obavljen pod vodstvom potpredsjednika Dombrovskisa i prvog potpredsjednika Timmermansa, prije svega uključuje prijedlog za poboljšanje uvjeta za zaposlene roditelje i skrbnike, kako bi im se olakšalo usklađivanje porodičnog života s karijerom.
Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: “Za život u 21. stoljeću potreban nam je stav prema životu i radu te ženama i muškarcima koji je primjeren tom stoljeću. Naše kćeri i sinovi ne bi trebali ponavljati uloge svojih baka i djedova. Savršena ravnoteža ne postoji. Bit je u izboru, te je već krajnje vrijeme da svim ljudima omogućimo stvarno pravo na odlučivanje o oblikovanju vlastitih života, napredovanju u karijeri, brizi o roditeljima i o tome kako će živjeti svoj život.”
Komesarka za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: “Povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada nije samo pitanje pravednosti, nego je i trostruka prednost. Dobro je za zaposlene roditelje i skrbnike koji će moći bolje uskladiti privatni i poslovni život, dobro je za poduzeća koja će imati korist od privlačenja i zadržavanja kvalitetnih zaposlenika te je dobro i za države članice koje godišnje gube 370 milijardi eura zbog rodno uvjetovane razlike u razini zaposlenosti.”
“Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života svakodnevni je izazov za žene i muškarce diljem Evrope,“ izjavila je Vĕra Jourová, komesarka za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova. “Naša je dužnost da uspostavimo najprikladniji okvir kako bi ljudi sami mogli odlučivati. Našim novim prijedlogom učvršćuju se prava zaposlenih roditelja i skrbnika te se poboljšavaju uvjeti za usklađivanje njihovih obiteljskih i poslovnih obveza. Njime se daje veća fleksibilnost te se pruža bolja zaštita majkama, očevima i skrbnicima, bilo da žele uzeti dopust kako bi skrbili o svojoj djeci, koristiti se fleksibilnim radnim uvjetima ili vratiti se na posao.”
U prijedlogu o ravnoteži poslovnog i privatnog života utvrđuje se nekoliko novih ili viših minimalnih standarda za roditeljski, očinski ili skrbnički dopust. Uključeno je i novo pravo očeva na barem desetodnevni dopust u vrijeme rođenja djeteta. U prijedlogu se predviđa da se postojeće pravo na četiri mjeseca roditeljskog dopusta može iskoristiti sve dok dijete ne navrši dvanaestu godinu, u usporedbi sa sadašnjim smjernicama o dobi od osam godina, koje nisu ni obvezujuće. Roditeljski dopust postaje zasebno majčinsko i očinsko pravo, bez mogućnosti prijenosa četiri mjeseca na drugog roditelja, što je snažan poticaj očevima da iskoriste taj dopust. Prvi će put biti uvedeno pravo na pet dana dopusta svake godine za skrbnike u slučaju bolesti izravnog srodnika. Svi će ti obiteljski dopusti biti plaćeni barem na razini plaće tijekom bolovanja. Usto će se prijedlogom roditeljima djece u dobi do dvanaest godina i skrbnicima omogućiti pravo da zahtijevaju fleksibilne radne uvjete, primjerice skraćeno ili fleksibilno radno vrijeme ili fleksibilnost u pogledu mjesta rada. Njime će se uzeti u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća te će se paziti da ona ne budu nerazmjerno pogođena.
Najvažniji je cilj predloženih mjera proširiti muškarcima mogućnosti za preuzimanje roditeljskih i skrbničkih obveza. To će biti dobro za djecu te će se time potaknuti veće sudjelovanje žena na tržištu rada, čime bi se smanjila razlika u zaposlenosti koja je 2015. i dalje iznosila 11,6 % postotnih bodova u korist muškaraca, te čak 30 % kad je riječ o obiteljima koje imaju mlađu djecu u dobi do šest godina. To je jedan od glavnih uzroka rodno uvjetovanih razlika u plaći (16,3 %) i mirovinama (40 %). Države članice mogu zadužiti socijalne partnere za provedbu te Direktive ako se može jamčiti postizanje rezultata koji su njome predviđeni.
Osim tog zakonodavnog prijedloga Komisija je danas započela i dva savjetovanja sa socijalnim partnerima, što pokazuje koliko je doprinos socijalnih partnera bitan za ostvarivanje evropskog stupa socijalnih prava i u skladu je s njihovom ulogom prema Ugovorima. Tema prvog savjetovanja sa socijalnim partnerima osuvremenjivanje je pravila za ugovore o radu. Na temelju Direktive o pisanoj izjavi (91/533/EEZ) zaposlenici koji počinju raditi na novom radnome mjestu imaju pravo na pisanu obavijest o osnovnim uvjetima radnog odnosa. To je pravo i dalje vrlo bitno, ali bi ga trebalo prilagoditi novim okolnostima i praksama na tržištima rada kako bi se osigurali pravedni uvjeti rada u svijetu rada koji prolazi kroz promjene. Stoga Komisija želi otvoriti raspravu o minimalnim zaštitnim uvjetima koje zaslužuje svaki radnik, uključujući one koji su zaposleni u nestandardnim oblicima. Komisija namjerava predložiti reviziju te direktive do kraja godine.
Komisija je pokrenula i savjetovanje o pristupu socijalnoj zaštiti kako bi se odredila moguća nova pravila za to područje. Prava i obveze povezani sa socijalnom zaštitom nastajali su tijekom vremena uglavnom za osobe sa standardnim ugovorima o radu, a nedovoljno su razrađeni za osobe koje su samozaposlene ili zaposlene u nestandardnim oblicima. Današnji fleksibilniji uvjeti rada omogućuju nove prilike za zapošljavanje, posebice mladih, ali bi mogli uzrokovati i nove oblike neizvjesnosti i nejednakosti. Komisija želi otkloniti te nedostatke i istražiti kako svakoj zaposlenoj osobi na temelju njezinih doprinosa osigurati pristup socijalnoj zaštiti i službama za zapošljavanje.
Naposljetku, Komisija je danas donijela pojašnjenje Direktive o radnom vremenu u kojem je navela smjernice za tumačenje raznih elemenata te direktive u skladu sa sve većom sudskom praksom. Time će se državama članicama pomoći da pravilno provode pravnu stečevinu i izbjegnu nove postupke zbog povrede prava.
Kontekst
Napredak u ostvarivanju načela i prava utvrđenih u okviru evropskog stupa socijalnih prava zajednička je obveza i odgovornost institucija Unije, država članica, socijalnih partnera i drugih dionika. Evropska komisija pomoći će u uspostavljanju okvira i usmjeravati provedbu tog stupa, potpuno poštujući nadležnosti država članica i uzimajući u obzir različite okolnosti u državama članicama te sadašnju i buduću stvarnost.
U danas predstavljenim inicijativama odražavaju se i bit pitanja koja se moraju riješiti i načini djelovanja nadahnuti stupom. Za učinkovitu primjenu niza načela i prava obuhvaćenih stupom bit će potrebne daljnje zakonodavne inicijative, kao što je primjerice predložena direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života. Bude li potrebno, postojeće zakonodavstvo EU ažurirat će se, nadopuniti i bolje provoditi, za što je primjer pojašnjenje Direktive o radnom vremenu. Komisija će u svim slučajevima nastojati provesti opsežna savjetovanja i uključiti sve dionike, u čemu posebnu ulogu imaju socijalni partneri, kao što to pokazuju dva nova savjetovanja.
Sve inicijative koje su danas donesene dio su Programa rada Komisije za 2017. Daljnje inicijative na razini EU mogu se razmotriti u kontekstu godišnjeg programa rada Komisije.
Dodatne informacije
MEMO: Ostvarivanje evropskog stupa socijalnih prava – pitanja i odgovori
Komunikacija: Inicijativa za potporu ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika