Bruxelles, 23. maja 2017.

Predstavnici država članica EU, zapadnog Balkana i Turske, Europske komisije i Europske središnje banke, kao i predstavnici središnjih banaka zapadnog Balkana i Turske^[1] susreli su se u sklopu godišnjeg dijaloga o gospodarskoj politici.^[2] Podnesenim programima gospodarskih reformi za 2017. zapadnog Balkana i Turske ocrtani su srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir, kao i strukturne reforme, (u područjima kao što su tržišta rada i obrazovanje, energetika, inovacije i poslovno okružje) s ciljem povećanja konkurentnosti i dugoročnog rasta. Sudionici su izrazili žaljenje zbog toga što je program gospodarskih reformi Srbije podnesen uz znatno kašnjenje. Programima je obuhvaćeno razdoblje 2017. – 2019.

Sudionici su primili na znanje zaključke predsjedništva od 13. prosinca 2016. u kojima se navodi da je Vijeće za opće poslove primilo na znanje komunikaciju Komisije o politici proširenja EU i izvješća u kojima se veća pozornost daje gospodarskom upravljanju. Dijalogom o gospodarskom upravljanju želi se pripremiti zapadni Balkan i Tursku za njihovo buduće sudjelovanje u koordinaciji ekonomskih politika EU. Dijalog u određenoj mjeri odražava proces europskog semestra na razini EU.

Sudionici su podsjetili na obvezu utvrđivanja novog paketa ciljanih smjernica politika kako bi se podržali napori na ispunjavanju kopenhaških gospodarskih kriterija. Sudionici su se u tom kontekstu složili da su sastavni dijelovi smjernica politika za 2016. koji još nisu potpuno provedeni i dalje valjani te da se njima trebaju baviti tvorci politika na zapadnom Balkanu i u Turskoj.

[1] Crna Gora, Srbija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Albanija i Turska zemlje su kandidatkinje za pristup Europskoj uniji.

[2] Zaključci tog dijaloga ne dovode u pitanje stajališta država članica EU-a o statusu Kosova.