Bruxelles, 31. svibnja 2017.
Komisija iznosi prijedlog mogućih daljnjih mjera za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije
Nakon što je 1. ožujka predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe, Komisija sada iznosi prijedlog mogućih daljnjih mjera za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije.
Danas objavljeni dokument za razmatranje temelji se na Izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., a cilj mu je potaknuti raspravu o ekonomskoj i monetarnoj uniji i pridonijeti izgradnji zajedničke vizije njezina budućeg oblika. U dokumentu se u obzir uzimaju rasprave provedene u državama članicama i stajališta ostalih institucija EU-a, utvrđuju konkretne mjere koje se mogu poduzeti do izbora za Europski parlament 2019.i niz mogućnosti za razdoblje nakon toga, u kojem bi se trebala dovršiti struktura ekonomske i monetarne unije.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog, financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Euro je jedno od najvažnijih europskih postignuća, on je mnogo više od valute. Zamišljen je kao obećanje blagostanja. Kako bi to obećanje održali i za buduće naraštaje, sada nam je potrebna politička hrabrost da ojačamo i dovršimo europsku ekonomsku i monetarnu uniju. Danas objavljeni dokument za razmatranje donosi različite prijedloge za izgradnju zajedničke vizije eura i konkretne mjere kojima bi to ostvarili.
Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Euro je građanima Europe već simbol jedinstva i jamstvo stabilnosti. Sada ga trebamo pretvoriti u instrument zajedničkog blagostanja. Opasni populizam koji je posljedica gospodarskih i društvenih razlika u europodručju može se pobijediti jedino njihovim uklanjanjem. Došlo je vrijeme da okončamo putovanje na koje smo krenuli u Maastrichtu i ostvarimo istinsku ekonomsku i monetarnu uniju sa snažnim institucijama i demokratskom odgovornosti.
Euro je po mnogim aspektima primjer uspjeha: zajednička je valuta čak 340 milijuna građana Europe u 19 država članica. Od država članica koje su pristupile EU-u 2004. sedam ih je već uvelo euro. Prošlo je tek 25 godina otkad su Ugovorom iz Maastrichta postavljeni temelji za uvođenje jedinstvene valute i 15 godina od izdavanja prve kovanice. Euro je druga najraširenija valuta u svijetu, njegovim uvođenjem stabilizirane su cijene te je postao dijelom svakodnevnice većine građana Europe.
Posljednjih godina europodručje je prolazilo kroz teška vremena, tako da euro nije uvijek smatran uspješnim, premda je danas potpora zajedničkoj valuti ponovno na najvišoj razini od 2004. (72 % građana europodručja). Globalna financijska i gospodarska kriza koja je započela u Sjedinjenim Državama 2007. – 2008. dovela je do najgore recesije u šezdesetogodišnjoj povijesti Europske unije. Države članice i institucije EU-a donijele su čvrste političke odluke usmjerene na očuvanje integriteta eura i izbjegavanje najgorih posljedica i te reforme počinju donositi rezultate. No kriza nije završena dok god je razina nezaposlenosti tako visoka. Kako bi euro svim građanima donio veće koristi, potrebne su daljnje reforme upravljanja europodručjem.
Svrha je prijedloga sadržanih u dokumentu za razmatranje pridonijeti izgradnji širokog konsenzusa o načinu rješavanja izazova koji nas očekuju i ponovno potaknuti ovu važnu raspravu.
Dovršetak ekonomske i monetarne unije nije sam po sebi cilj, nego je potreban kako bi se osigurala radna mjesta, rast, socijalna pravednost, ekonomska konvergencija i financijska stabilnost. Odgovornost i solidarnost, smanjenje rizika i njegova podjela neće se moći razdvojiti. Sve države članice EU-a trebale bi moći postati dio ekonomske i monetarne unije, a postupak odlučivanja mora postati transparentniji i demokratski odgovorniji. Na tim vodećim načelima temeljit će se buduće djelovanje. Ključni su uvjeti za uspjeh izgradnja širokog političkog konsenzusa o smjeru djelovanja i sveobuhvatan plan s jasnim redoslijedom.
Napredak bi trebao obuhvaćati djelovanja u sljedeća tri ključna područja:
1) dovršetak istinske financijske unije
Integriran financijski sustav koji dobro funkcionira ključan je za djelotvornu i stabilnu ekonomsku i monetarnu uniju. Na temelju postignuća iz proteklih godina potrebno je postići konsenzus o daljnjim mjerama. To uključuje napredak u pogledu elemenata koji su već predstavljeni i dogovor o dodatnim mjerama koje je potrebno poduzeti od sada do 2025. To znači dovršetak bankarske unije i napredak u pogledu smanjenja i podjele rizika u bankarskom sektoru te mjere za povećanje otpornosti europskih banaka. Iznimno je bitan i napredak u području unije tržišta kapital kako bi se realnom gospodarstvu osigurali raznovrsniji i inovativniji načini financiranja, među ostalim i na tržištima kapitala.
2) uspostava integriranije ekonomske i fiskalne unije
Već se u Izvješću petorice predsjednika konvergencija prema otpornijim gospodarskim i društvenim strukturama u državama članicama ističe kao ključan element uspješnog dugoročnog funkcioniranja ekonomske i monetarne unije.Države članice mogle bi ojačati već postojeće elemente, kao što su Europski semestar koordinacije ekonomskih politika ili povezati financijsku pomoć iz proračuna EU-a sa strukturnim reformama, a mogle bi i odlučiti poboljšati kapacitet makroekonomske stabilizacije europodručja. U dokumentu se iznosi nekoliko različitih mogućnosti za njihovo ostvarenje, koje će Komisija razmotriti.
3) učvršćivanje demokratske odgovornosti i jačanje institucija europodručja
Ekonomska i monetarna unija osnažit će samo ako države članice prihvate dijeliti veću odgovornost i odlučivanje u vezi s europodručjem unutar zajedničkog pravnog okvira. To se može postići Ugovorima o EU-u i kroz institucije EU-a, međudržavnim pristupom ili, kao što je to slučaj danas, njihovom kombinacijom. U okviru daljnje političke integracije mogla bi se preispitati ravnoteža između Komisije i Euroskupine, što bi moglo opravdati imenovanje stalnog predsjednika Euroskupine, te objediniti vanjsko zastupanje europodručja. Predmet javne rasprave su riznica europodručja – vjerojatno s proračunom europodručja – i europski monetarni fond, koji bi se mogli razmotriti u kasnijoj fazi produbljenja ekonomske i monetarne unije u okviru EU-a.
Kontekst
Ovaj je dokument za razmatranje treći u nizu od pet dokumenata najavljenih u Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, u kojoj se iznose glavni izazovi i mogućnosti s kojima će se Europa suočiti u idućem desetljeću. Bijela knjiga obilježava početak procesa u kojem će EU-u sa 27 država članica odlučiti o budućnosti Unije. Kako bi potaknula tu raspravu, Europska komisija će, zajedno s Europskim parlamentom i zainteresiranim državama članicama, organizirati niz rasprava o „Budućnosti Europe” u nizu europskih gradova i regija.
Danas objavljeni dokument za razmatranje poziv je svima da iznesu svoje mišljenje o budućnosti naše ekonomske i monetarne unije u okviru opće rasprave o budućnosti Europe. Daljnje djelovanje mora se temeljiti na općem konsenzusu i uzeti u obzir globalne izazove koji nas očekuju. U tom pogledu dokumenti za razmatranje o svladavanju globalizacije, socijalnoj dimenziji Europe i nadolazeći dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a, potiču raspravu o budućnosti naše ekonomske i monetarne unije.
Komisija će objaviti i dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane.
Dodatne informacije
Izvješće petorice predsjednika
Bijela knjiga o budućnosti Europe
Dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije
Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis
Pratite povjerenika Moscovicija na Twitteru: @Pierremoscovici
