Mostar, 19. septembar 2017.

19. septembra 2017. godine, u Mostaru su se sastali predstavnici Evropske komisije (Komisija) i Bosne i Hercegovine (BiH) na drugom Pododboru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) za unutarnje tržište i konkurenciju, uključujući zaštitu potrošača i zdravlja. Ovaj sastanak predstavlja forum za diskusiju o provedbi SSP-a i usklađivanju zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonskim propisima Evropske unije (‘acquis’) u ovim oblastima. Sastankom je u ime BiH kopredsjedavao g. Hamdo Tinjak, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te g. Georg Ziegler iz Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR).

Komisija je istaknula sveobuhvatnu važnost tema o kojima se razgovaralo tokom sastanka, koje su također relevantne za reformu javne uprave i provedbu Reformske agende, odnosno Programa ekonomskih reformi BiH. One su ključne i u pogledu uspostavljanja regionalnog ekonomskog područja na Zapadnom Balkanu, koje je podržano na Samitu u Trstu 12. jula 2017.  

U oblasti bankarstva, osiguranja i finansijskih usluga, Komisija je pozdravila usvajanje novog bankarskog zakonodavstva u oba entiteta, kojim se ono dalje usaglašava sa propisima pravne stečevine EU. BiH je još uvijek u ranoj fazi kad je riječ o pravu na osnivanje preduzeća i slobodu pružanja usluga, što je područje koje je također od važnosti za regionalnu integraciju. Posebno treba ubrzati “Direktivu EU o uslugama”. Kad je riječ o Zakonu o privrednim društvima, Komisija je konstatovala neke pozitivne pomake u pojednostavljivanju procedura registracije privrednih društava, naročito u Republici Srpskoj, iako opći, pravni okvir u BiH i dalje ostaje previše fragmentiran.

Pravni i institucionalni okvir za javne nabavke u BiH pokazuje određen nivo pripreme. Neophodno je dalje usklađivanje sa pravnom stečevinom EU, naročito u oblasti koncesija. BiH je postigla određen nivo pripremljenosti u politici konkurencije. Tu prioritet treba biti unapređenje funkcioniranja i procesa donošenja odluka kod organa državne pomoći i konkurencije, naročito kroz odustajanje od “etničkih vetoa”. Osim u slučajevima spajanja, ne bi trebalo da postoje rokovi kojim se rukovodi rad Konkurencijskog vijeća. Obje institucije treba da grade ubjedljivu evidenciju izvršenja. Komisija je izrazila žaljenje u pogledu nedostatnog finansiranja Državnog vijeća za pomoć, usljed stalnog odbijanja Republike Srpske da doprinosi njegovom budžetu u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći. U pogledu prava na intelektualnu svojinu, gdje BiH bilježi umjeren nivo pripremljenosti, prioritet treba biti na efektivnoj provedbi postojećih pravila.

Najzad, po pitanju politike javnog zdravlja, Komisija je zaključila da je BiH još uvijek u ranoj fazi pripremljenosti. Potrebni su dalji napori, naročito u poboljšanju jednakog pristupa zdravstvenoj njezi, te u izradi propisa o ograničavanju duhana i usvajanju neophodnih zakonskih rješenja. BiH se također podstiče da izradi djelotvoran okvir zaštite potrošača.

Sve u svemu, Komisija je istaknula važnost koordinisane postupne primjene zakonskih propisa EU na različitim nivoima vlasti u zemlji. Komisija je ponudila pomoć u procesu približavanja i putem instrumenta TAIEX, između ostalog.