Šesti sastanak Specijalne grupe za reformu javne uprave (PAR) u Bosni i Hercegovini (BiH) održan je 6. juna 2023. Sastankom su zajednički predsjedavali g. Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine, i g. Vassilis Maragos, voditelj odjela pri Generalnoj direkciji za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Evropske komisije (DG NEAR), uz učešće ministara zaduženih za javnu upravu na nivou entiteta i Distrikta Brčko.
Komisija je pozdravila učešće nadležnih ministara u prvom dijalogu o reformi javne uprave od formiranja vlasti nakon izbora koji su održani u oktobru 2022. i istakla potrebu i mogućnost da se Bosna i Hercegovina fokusira na EU agendu i provede reformu javne uprave tako što će završiti tražene ključne korake za unapređenje ukupnog funkcioniranja javne uprave osiguranjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa donošenju politika širom zemlje, u skladu s Mišljenjem Komisije o članstvu Bosne i Hercegovine u EU iz 2019. i izvještaju o napretku iz 2022.
Što se tiče ukupne politike o reformi javne uprave, Komisija je ponovno istakla potrebu da se revidira Akcioni plan za reformu javne uprave uz davanje prioriteta digitalizaciji usluga i uspostavljanju političkog tijela za donošenje odluka koje će usmjeravati reforme, kao i jačanju koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou. Po pitanju finansijske održivosti reformi javne uprave, Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi vlasništvo nad Akcionim planom, uključujući i tako što će osigurati vjerodostojno obračunavanje troškova i upotrebu vlastitih administrativnih resursa u što većoj mjeri.
Što se tiče javnih finansija, Komisija je pozdravila usvajanje sveobuhvatne Strategije upravljanja javnim finansijama 2022. godine i pozvala na njenu dosljednu implementaciju. Također je naglasila potrebu da se pokrene dijalog o upravljanju javnim finansijama do jeseni 2023. kako bi se osiguralo transparentno i učinkovito trošenje javnih sredstava za bolje usluge, a to je ključni element javne politike i osigurava poveznice između donošenja politika i usvajanja budžeta.
Po pitanju reforme državne službe Komisija je naglasila potrebu rješavanja problema fragmentiranosti i politiziranosti koji koče profesionalizaciju uprave i pružanje usluga građanima. Komisija je također ponovno istakla važnost transparentnosti podataka o upravljanju ljudskim resursima koja se treba postići uspostavljanjem funkcionalnih registara i izgradnjom kapaciteta agencija za državnu službu za praćenje i prikupljanje podataka do decembra 2023.
Što se tiče pristupa donošenju politika u cijeloj zemlji, Komisija je pozdravila sve skorašnje propise o donošenju politika i sistemu planiranja na svim nivoima kao prvi korak u ovom reformskom procesu koji će također zahtijevati dodatni angažman na državnom nivou.
Komisija također naglašava da je odgovornost ključni element reforme javne uprave. U tom smislu je ohrabrila redovno objavljivanje izvještaja o praćenju, izvještavanje parlamenta i dijalog s civilnim društvom. Odgovornost također podrazumijeva veći napredak u implementaciji preporuka Ombudsmana i poboljšano proaktivno objavljivanje informacija na svim nivoima uz osiguranje usklađenog pristupa uređenju i standardima za slobodu pristupa informacijama. Konačno, u pogledu pružanja usluga, Komisija je pozvala na uspostavljanje svih potrebnih preduslova za digitalizaciju usluga, između ostalog i putem usvajanja zakona o elektronskom potpisu, definiranja političkog i tehničkog vodstva i izrade sveobuhvatne politike za e-vladu.