Dobro večer svima,

Zadovoljstvo mi je da sam ovdje u svojstvu domaćina predsjedavajuće [Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Borjane] Krišto i njene delegacije na Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Bosne i Hercegovine. Ispred Evropske unije, tu smo zajedno sa komesarom [za susjedstvo i proširenje, Olivérom] Várhelyijem, državama članicama, uključujući ministre [vanjskih poslova] Grčke, Hrvatske i Slovenije.

Kao što vam je poznato, ovo Vijeće je najviši nivo institucionalnih struktura između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Istovremeno je i redovna prilika da se osvrnemo na sve što je urađeno na pripremama za članstvo u Evropskoj uniji i šta još treba da se uradi kako bismo napredovali na evropskom putu.

Sastanak je bio intenzivan. Sastajemo se u ovom formatu nakon dvije godine. Prošle godine to nije bilo moguće zbog političke blokade u zemlji. Ali danas smo bili u mogućnosti da se sastanemo jer je zemlja uspjela napraviti pomak od političkog zastoja do političke prilike, i mislim da ta rečenica dobro rezimira prošlogodišnja dešavanja:

Dakle, Bosna i Hercegovina je iz političkog zastoja došla do političke prilike, a od decembra je dobila status zemlje kandidata.

Zamislite samo koja je to važna prilika. Tu priliku treba iskoristiti za brzu implementaciju reformi na čekanju i prilagođavanje evropskim standardima.

Naravno, priliku prati i očekivanje da će naši partneri bez odlaganja iskoristiti ovaj zamah i napraviti odlučujući napredak u reformama i posvećenosti vrijednostima Evropske unije.

O tome smo danas razgovarali – kako stoji Bosna i Hercegovina i gdje je potrebno više napora. Od predsjedavajuće i drugih ministara smo dobili dosta detaljnih informacija o aktivnostima vlasti. Razgovarali smo kako se to odvija i koji napori su još potrebni.

Zamolit ću svog kolegu komesara Olivera Varhelyija da dâ više detalja. Pokušat ću da ne ponavljam ono što on može da objasni, ali dozvolite mi da se fokusiram na neka pitanja.

Najprije moram pohvaliti napore Vijeća ministara pod Vašim vodstvom, predsjedavajuća Krišto, u održavanju konstruktivnog dijaloga o ubrzanju evropskih reformi i dosadašnjim koracima na nivou Bosne i Hercegovine.

Drugo, cijenimo veći stepen usklađenosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Sada ste na 94%, što je gotovo potpuna usklađenost. Ali usklađivanje nije samo deklarativno, usklađivanje nije puko izražavanje želja – dobrih želja. Usklađivanje podrazumijeva efikasnu implementaciju. I moramo sačekati tu implementaciju.

U međuvremenu, moram se zahvaliti i Bosni i Hercegovini na doprinosu našim misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i odbrambene politike u drugim zemljama. Sa svoje strane, pokazujemo našu predanost odbrambenim kapacitetima Bosne i Hercegovine – ili sposobnostima – uključujući našu podršku kroz Evropski mirovni fond (EPF), čija je vrijednost do sada dosegla 20 miliona eura.

Treće, također upućujemo pohvale vlastima na državnom nivou za očuvanje pozitivnog zamaha. Znamo – i objasnili smo to tokom sastanka – da postoje ozbiljni izazovi. Ovdje posebno želim da se osvrnem na inicijative, zakone i najave iz Republike Srpske, koje su, po mom shvaćanju, u suprotnosti sa evropskom perspektivom zemlje i dodatno izoluju ovaj entitet od Evrope.

Potrebno je odmah okončati aktivnosti na podrivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Ove radnje, ukoliko se nastave, mogle bi imati ozbiljne posljedice.

Mora se prestati sa provokativnom retorikom i djelovanjem, uključujući i dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca, jer u Evropi nema mjesta za one koji time bave.

Nedavno smo u regionu pokazali da će nekonstruktivno ponašanje dovesti do odlučne akcije sa evropske strane. I to smo vidjeli.

Istovremeno, vjerujem da ljudi u Bosni i Hercegovini zaslužuju stalan napredak ka Evropskoj uniji – a ne krizu, izolaciju, zastoj i nazadovanje koje izazivaju politički lideri.

Naprotiv, tokom sastanka apelovali smo na sve političke aktere – i tu mislim na sve – da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se pozabavili unutrašnjim političkim pitanjima.

To je ono što smo radili tokom sastanka i to je ono što sada radim: pozivam sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da svoju energiju usmjere ne na podjele, već na zajednički sadržalac pristupanja Evropskoj uniji i brzo provedu sve obaveze. Jer onaj koji će imati najviše koristi nije Evropska unija, već ljudi u Bosni i Hercegovini, i država u cjelini.

Osim rješavanja 14 ključnih prioriteta, nužnih za otvaranje pristupnih pregovora, ovo bi prvenstveno uključivalo i rješavanje obaveza navedenih u Sporazumu od 12. juna o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu.

Čvrsto vjerujem da su građanima Bosne i Hercegovine potrebni politički lideri koji poduzimaju konkretne korake za promociju jednog okruženja koje pogoduje pomirenju za prevazilaženje naslijeđa prošlosti i preduzimanje akcija za poboljšanje kvaliteta života, uz njegovo usklađivanje sa evropskim standardima.

Da, godine zastoja i neopravdane blokade već su previše koštale zemlju i njen narod. Spriječile su prijeko potrebne investicije i razvoj i natjerale mnoge građane da napuste zemlju.

Evropska unija je dosljedno pokazivala da je lojalan i velikodušan partner Bosni i Hercegovini, što uključuje, na primjer, naš Paket energetske podrške od 70 miliona eura, namijenjenih najugroženijim domaćinstvima, pomažući im da se suoče s posljedicama rata u Ukrajini u smislu visokih cijena energenata.

Također želim naglasiti važnost operacije EUFOR Althea. Ja sam odgovoran za misije i operacije Evropske unije. Veoma sam ponosan na posao koji su obavili muškarci i žene koji služe u [EUFOR] Althei. I ostajemo opredijeljeni da doprinesemo sigurnom i bezbjednom okruženju u Bosni i Hercegovini. [Misija] Althea daje najvažniji doprinos ovoj svrsi.

Ukratko, opredijeljeni smo za evropsku perspektivu zemlje, kao jedinstvene, ujedinjene i suverene Bosne i Hercegovine, te ćemo ostati čvrsto uz nju dok se kreće na svom evropskom putu.

Ali posao treba da obave domaći politički akteri. Malo je toga što možemo uraditi iz Brisela. Vi ste ti koji morate odraditi posao u zemlji. Vi ste ti koji snosite odgovornost da ne iznevjerite svoje ljude i njihove nade da će uskoro postati dio porodice Evropske unije.

Hvala.

Pitanja i odgovori

PITANJE: Pomenuli ste ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku ako se nastavi ovim putem. Šta to znači? Kakve posljedice? Čuli smo i ranije slična upozorenja. Milorad Dodik je rekao da vam je uputio dopis u kojem predlaže svoj način rješavanja političke krize u BiH. Jeste li vidjeli taj dopis? Koliko je to relevantno? Da li je to realno provesti – ako ste vidjeli – na primjer ideju Ustavnog suda u BiH bez stranih sudija?

Pa, nisam spomenuo [nikoga] konkretno. Rekao sam „sve“. Nisam rekao taj ili ta. Obraćao sam se svima. A kada sam rekao [da] osuđujem neodgovorne secesionističke izjave, svako će razumjeti na koga mislim. Kada kažem da sam pozvao da se suzdrže od retorike podjela i poteza, nisam rekao Republika Srpska. Rekao sam „svi“.

Svakako, imamo kapacitet da reagujemo ako se situacija pogorša. Imamo alate. Ali nećemo ih koristiti osim ako je to isključivo neophodno. U svakom slučaju, na državama članicama je da odlučuju o bilo kojoj mjeri. Moja uloga je da ohrabrim lidere da riješe situaciju kroz dijalog, i pozdravljam dijalog i pozdravljam svaki prijedlog koji može doći od bilo koga ko ima dobru volju da pokuša da doprinese da se zemlja okrene konstruktivnoj agendi u skladu s evropskom perspektivom .

Svakako, ako želite da budem precizniji, osudili smo nedavnu odluku Narodne skupštine Republike Srpske jer smatramo da je to jasno odstupanje od očekivanja koja su pratila dodjelu kandidatskog statusa. Ali, ponavljam, naša uloga je da se zalažemo za dijalog, da pokušamo izbjeći jednostrane poteze i tražimo od svih da se fokusiraju na približavanje zemlje Evropskoj uniji.

Link na video: https://audiovisual.ec.europa.eu/en/video/I-244029