Dijelovi zaključaka Vijeća za opće poslove o proširenju EU i Procesu stabilizacije i pridruživanja, koji se direktno odnose na Bosnu i Hercegovinu, nalaze se na kraju teksta.
Za potpunu verziju Zaključaka molimo kliknite na link ispod članka.
Sjednica Vijeća za opće poslove
Brisel, 16.12.2014.
Vijeće je usvojilo sljedeće zaključke:
“1. Vijeće konstatuje saopštenje Komisije od 8.10.2014. o Strategiji proširenja EU i glavnim izazovima u periodu 2014-2015. i izvještaje o napretku za Tursku, Crnu Goru, Srbiju, Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo*, kao i zaključke i preporuke istih.
2. U skladu sa obnovljenim konsenzusom o proširenju, koji je Evropsko vijeće postiglo 14-15. 12.2006. godine, i zaključcima Vijeća od 13.12.2013. godine, Vijeće ponovo ističe da proširenje i dalje ostaje ključna politika djelovanja EU te da nastavlja doprinositi uzajamnim koristima koje donose mir, demokratija, sigurnost i prosperitet u Evropi. Vijeće nastavlja pridavati veliku važnost vjerodostojnosti procesa proširenja koji je i dalje od suštinske važnosti za održavanje zamaha započetih reformi i podrške javnosti proširenju, kako u regionu, gdje treba biti promoviran kroz poboljšanu komunikaciju, tako i u zemljama članicama Evropske unije.
3. Aktivni i kredibilni pregovori o pristupanju, koji uvažavaju obaveze pristupanja EU i utvrđenu uslovljenost proširenja, zajedno sa svim ostalim dimenzijama odnosā EU i Turske koji su predmet ovih zaključaka, omogućit će odnosima EU i Turske da ostvare svoj puni potencijal. Vijeće ponavlja svoju jasnu posvećenost evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana. U skladu sa prethodnim zaključcima Vijeća, i u okviru Kopehagenških političkih kriterija i Procesa stabilizacije i pridruživanja, koji i dalje predstavlja zajednički okvir za odnose sa zemljama Zapadnog Balkana do njihovog prisupanja, Vijeće također ponavlja potrebu, u skladu sa obnovljenim konsenzusom o proširenju, za poštenim i rigoroznim uslovljavanjem i principom vlastitih zasluga, u kombinaciji sa kapacitetom EU, u svim njegovim dimenzijama, da integriše nove članice.
4. Vijeće pozdravlja napore Komisije na jačanju fokusa na provedbi temeljnih reformi na početku procesa, a naročito naglasak na tri stuba: vladavinu prava, ekonomsko upravljanje i reformu javne uprave. Ova pitanja, povezana sa Kopenhagenškim kriterijima, imaju horizontalni značaj, potpadaju pod utvrđenu uslovljenost, i treba ih odlučno rješavati.
5. Vijeće naglašava ključnu važnost vladavine prava. U skladu sa novim pristupom, ključni izazovi koji zahtjevaju posebnu i hitnu pažnju uključuju, naročito, reformu pravosuđa, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, slobodu izražavanja i medija, prava osoba koja pripadaju manjinama, nediskriminatoran tretman nacionalnih manjina, i rješavanje diskriminacije osjetljivih grupa kao što su Romi te lezbijke, homoseksualci, biseksualne, tansrodne i transseksualne osobe (LGBTI osobe). Također, neophodno je dalje raditi na promovisanju jednakosti spolova i prava žena. Vijeće očekuje završetak priprema za učešće zemalja kandidata kao posmatrača u radu EU Agencije za temeljna prava. Vladavina prava je, također, od suštinske važnosti za ekonomski razvoj i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i investicijske klime.
6. Vijeće pozdravlja pojačan fokus Komisije na jačanje ekonomskog upravljanja i konkurentnosti, s ciljem unapređenja poslovnog okruženja i jačanja rasta, stvaranja novih radnih mjesta te ulaganja. Kako bi se dala podrška u cilju ispunjavanja Kopenhagenških ekonomskih kriterija, Vijeće konstatuje da će to za zemlje Zapadnog Balkana uključivati pripremu Programā ekonomske reforme. Vijeće naročito pozdravlja napore da se Proces evropskog semestra, na nivou EU, reflektuje u novom pristupu ekonomskog upravljanja, te podstiče dalje djelovanje u tom smislu. Na osnovu tih programa, Vijeće će utvrditi ciljane smjernice politike djelovanja. U tom kontekstu, Vijeće podsjeća na važnost tačnih i pouzdanih statistika kao ključnog faktora u ekonomskom upravljanju. Vijeće očekuje uspostavljanje ekonomskog dijaloga s Turskom na visokom nivou. Naglašava važnost koju za evropske građane i kompanije ima unapređenje energetskih i transportnih mreža i povezanosti. U tom smislu, Vijeće također poziva na tješnju saradnju sa državama članicama EU kao doprinos energetskoj sigurnosti Unije, uključujući infrastrukturu za diversifikaciju izvora snabdijevanja. Podrška ekonomskom rastu i razvoju bi, također, trebala olakšati useljenički pritisak na EU.
7. Vijeće pozdravlja osnaženi pristup Komisije reformi javne uprave. Očekuje još više strukturiranu, političku diskusiju u tijelima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i korištenje pregovora o pristupanju za podsticanje provedbe neophodnih reformi, s ciljem rješavanja pitanja politizacije javne službe i izazova u smislu njene transparentnosti, odgovornosti, profesionalizma i efektivnosti.
8. Jačanje funkcionisanja i nezavisnosti demokratskih institucija je od suštinske važnosti. To uključuje osiguranje konstruktivnog, inkluzivnog i održivog dijaloga širom političkog spektra, posebno unutar parlamenta te sa civilnim društvom. U tom smislu, neophodno je više uraditi kako bi se njegovalo okruženje koje omogućava rad i djelovanje organizacija civilnog društva.
9. Dešavanja izvan granica EU naglašavaju važnost daljeg produbljavanja saradnje na pitanjima vanjske politike. Treba jačati bilateralni dijalog o vanjskoj politici. U tom smislu, Vijeće naglašava važnost sve većeg usklađivanja sa stavovima EU o vanjskoj politici, a naročito u onim pitanjima u kojima su glavni zajednički interesi u pitanju, kao što su Rusija i Ukrajina.
10. Vijeće podsjeća na stalnu finansijsku pomoć EU, naročito u formi novog Instrumenta predpristupne pomoći (IPA II) za period 2014-2020. Istovremeno sa pokretanjem IPA II uvodi se sektorski pristup, jača povezanost između finansijske pomoći i opšteg napretka postignutog u provođenju predpristupne strategije, povećava budžetska podrška i vrši prioritizacija projekata. Dodatno se osnažuje koordinacija sa međunarodnim finansijskim institucijama.
11. Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja predstavljaju ključne elemente procesa proširenja kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja, i doprinose prosperitetu, stabilnosti i pomirenju te stvaranju atmosfere koja pogoduje rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa prošlosti. Vijeće pozdravlja napore koji su učinjeni s ciljem prevazilaženja nasljeđa prošlosti, njegovanja pomirenja i pružanja podrške inkluzivnoj regionalnoj saradnji, uključujući i one putem kojih se promoviše klima tolerancije i osuđuju svi oblici govora mržnje ili ratne retorike. Vijeće ponavlja potrebu izbjegavanja bilo kakvih izvora trvenja ili djelovanja koje može naštetiti dobrosusjedskim odnosima i mirnom rješavanju sporova. U tom pogledu su neophodni trajni napori, uključujući zaštitu svih manjina, osiguranje jednakih prava za sve građane, te rješavanje pitanja nestalih osoba i povratka izbjeglica. Vijeće naglašava potrebu nastavka suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, rješavanja pitanja nekažnjivosti ratnih zločina te osiguranja odgovornosti, uključujući i kroz punu saradnju i podršku radu ICTY-a i posebnog istraživačkog tima EULEX-a.
12. Općenito, neophodni su stalni napori na rješavanju iznimnih bilateralnih sporova, uključujući sporove oko granice, kako bi se osiguralo da oni ne štete procesu pristupanja. Neriješene sporove i pitanja treba rješavati u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim principima, kao i putem provođenja pravno obavezujućih sporazuma, između ostalog i sporazuma o pitanjima sukcesije.
13. Iako prepoznaje naročitu važnost liberalizacije viznog režima za građane, Vijeće podstiče Komisiju da nastavi pomno pratiti, uključujući i putem svojih mehanizama, primjenu svih uslova utvrđenih za viznu liberalizaciju. Vijeće podstiče relevantne organe da aktivno nastave svoje djelovanje na preduzimanju svih neophodnih mjera protiv zloupotrebe bezviznog režima putovanja, kako bi se osigurao njegov neograničen nastavak, i podstiče ih da nastave s konstruktivnom saradnjom u oblasti upravljanja migracionim tokovima.
14. Vijeće u potpunosti podržava aktivnosti Procesa za saradnju u jugoistočnoj Evropi (SEECP) i rad Regionalnog vijeća za saradnju, operativne ruke SEECP-a, te njegov fokus na rješavanju zadatih ciljeva i prioriteta Strategije jugoistočne Evrope 2020. Vijeće s pažnjom konstatuje odluku SEECP-a iz juna 2014. godine o tome da Kosovo postane učesnik Procesa. Vijeće naglašava važnost regionalne ekonomske saradnje, razmjene najboljih iskustava o ekonomskom upravljanju, te promocije povezanosti i inkluzivnosti unutar regije i sa EU. U tom smislu, Vijeće pozdravlja rad Investicijskog okvira za Zapadni Balkan, koji podržava ulaganja kojima se jačaju zapošljavanje i rast te promoviše povezanost, na osnovu koordiniranog pristupa za velika ulaganja duž osnovnih infrastrukturnih koridora. Vijeće pozdravlja sve regionalne inicijative usmjerene ka jačanju inkluzivnog dijaloga i saradnje.
BOSNA I HERCEGOVINA
48. Vijeće izražava ozbiljnu zabrinutost daljim zastojem zemlje u procesu evropskih integracija usljed nedostatka zajedničke političke volje među političkim liderima da pokrenu reforme neophodne za napredak na putu ka EU. Vijeće stoga pozdravlja obnovljeni pristup Evropske unije kao što je to definirano u zaključcima od 15.12.2014.
49. Osim toga, uzimajući u obzir lošu socio-ekonomsku situaciju, koja je dodatno pogoršana velikim poplavama u maju ove godine, Vijeće pozdravlja inicijative Komisije da se fokus stavi na reforme i pitanja od direktne važnosti za građane. Vijeće pozdravlja širi opseg Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i Bosne i Hercegovine, kojim se pokrivaju dodatna pitanja vladavine prava a naročito borba protiv korupcije, kao i uspostavljanje Zajedničke radne grupe EU-BiH za ubrzavanje provođenja projekata koje finansira EU i razvoj „Sporazuma za rast i zapošljavanje“ zajedno sa ključnim akterima, uključujući međunarodne finansijske institucije.
50. Vijeće konstatuje da bi osnivanje efektivnog mehanizma za koordinaciju o pitanjima EU integracija unaprijedilo interakciju države sa EU, uključujući i onu u pogledu finansiranja iz IPA fondova. Napredak u ovom pogledu bi otvorio put Bosni i Hercegovini prema punom korištenju raspoloživih fondova.
51. Vijeće također poziva Bosnu i Hercegovinu da hitno revidira svoj stav kako bi prilagodba Privremenog sporazuma/Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mogla biti što prije završena na osnovu tradicionalne trgovine Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom.
52. Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da brzo i odlučno djeluje po zaključcima Vijeća od 15. 12.2014.
Kompletna verzija zaključaka Vijeća o proširenju EU i Procesu stabilizacije i pridruživanja može se naći ovdje: http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/genaff/146326.pdf
