Uvodno obraćanje komesara za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesa
Hahna u Centru za europske politike u Briselu, 03.12.2014. godine

Poštovani ministre, uvaženi gosti, dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da vam se mogu obratiti na ovom događaju, a posebno sam ponosan da je Styria inicirala održavanje ovoga događaja u ovaj pravi trenutak. Kao što vam je poznato, Bosna i Hercegovina postepeno postaje jedna od bitnih tačaka europske agende. Smatram da za to postoje dobri razlozi – formirano je novo državno predsjedništvo, nadamo se da će uskoro biti formirana i nova vlada, a ne smijemo zaboraviti da se sljedeće godine obilježava 20 godina dešavanja u Srebrenici. Tragično nasljedstvo nedavne historije i dalje utiče na shvatanja, djelovanja i odnose u ovoj državi. Daytonski mirovni sporazum, koji je parafiran u Daytonu (SAD) u novembru, a kasnije i zvanično potpisan u Parizu u decembru 1995. godine, okončao je konflikt i omogućio da država i njeni građani počnu sa ponovnom izgradnjom, uz međunarodnu podršku, i to na jedan miran i stabilan način. Pa ipak, 20 godina nakon Daytona, možemo vidjeti da BiH još uvijek stagnira. Kao što sam rekao u obraćanju koje sam imao pred Europskim parlamentom, potrebno je da iz dejtonske logike pređemo u briselsku logiku, koja se ne ogleda u zadržavanju neprihvatljivog statusa quo, već u konačnom ostvarivanju ekonomskih rezultata i prosperiteta građana ove zemlje.

Osnovno pitanje će biti: Na koji način EU može pomoći da BiH postane država koja je sposobna da za svoje građane adekvatno iskoristi ogromni potencijal procesa EU integracija?

2012. godine Europskoj uniji, našoj Uniji, dodijeljena je Nobelova nagrada za mir jer “preko šest decenija doprinosi unaprjeđenju mira i pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Europi. ” Mišljenja sam da ovo iskustvo trebamo iskoristiti u odnosima koje imamo sa našim najbližim susjedima, i to pogotovo sa državama zapadnog Balkana.

Ono što je bilo moguće postići u proteklih 60 godina na nivou cijelog jednog kontinenta, treba –  a usudio bih se reći: mora – biti moguće ostvariti na nivou jedne države, tj. Bosne i Hercegovine.

Dame i gospodo,

Danas je Bosna i Hercegovina na raskršću. Razni pokušaji i inicijative poduzete u proteklim godinama pokušale su pokrenuti složenu političku stagnaciju i omogućiti da ova država krene naprijed, ostavi rat iza sebe i krene ka izgradnji mira. Uspjeh ovih nastojanja bio je ograničen. Nedostatak vizije i dogovora među vodećim političkim predstavnicima u BiH, složenost načina na koji su postavljene institucije BiH, kao i socioekonomski problemi koji opterećuju ovu zemlju onemogućili su njen razvoj. BiH je potencijalna država kandidat, ali i dalje nije u mogućnosti da ostvari napredak, dok u isto vrijeme ostale države u regionu ostvaruju odlučne korake u tom pravcu.

Ovakva situacija se može promijeniti, i osobno smatram, dame i gospodo, da su se stekli uslovi za novi impuls:

– nova situacija u BiH nakon izbora održanih u oktobru i formiranje nove vlasti koje se upravo odvija;

– nova Europska komisija koja se snažno fokusira na ekonomske mjere koje je potrebno poduzeti, ne samo u okviru EU, već i u državama koje se nastoje priključiti EU; te

– nova inicijativa koju su pokrenule neke države članice EU, a koja se trenutno razmatra na nivou EU;

Potrebno je da na ovim osnovama odmah krenemo naprijed i sarađujemo sa našim kolegama iz Bosne i Hercegovine kako bi im pomogli da prevaziđu naslijeđe prošlosti.

Dayton ne treba biti kraj priče, nekakav nesavladivi horizont za ovu državu, već treba biti njen početak! Postoji potreba da se krene naprijed, da konačno iza sebe ostavimo rat koji je završio prije 19 godina i krenemo, uz podršku EU, ka ostvarivanju mira i zajedničkoj izgradnju prosperitetne budućnosti svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnost. To je ustvari ono što svi građani Bosne i Hercegovine bez izuzetka žele, kako bi se prevazišla teška socioekonomska situacija.

A činjenice govore same za sebe:

– Bosna i Hercegovina ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih osoba u Europi (59% aktivnog stanovništa starosti od 15 do 24 godine);

– Ima i drugu najvišu stopu cjelokupne nezaposlenosti u Europi (28% radne snage);

– Također, najniže je rangirana Europska država na listi pokazatelja Svjetske banke u pogledu lakoće poslovanja, odnosno jedna je od najniže rangiranih Europskih države prema podacima Indeksa percepcije korupcije.

Stoga, svi građani BiH, bez obzira na etničku pripadnost, imaju velika očekivanja i smatraju da će izabrani politički predstavnici konačno početi ostvarivati svoja obećanja. Socijalni nemiri iz februara 2014. godine, koji su potresli BiH, pokazali su da se zahtjevi njenih građana prije svega odnose na osnovne potrebe koje stanovnici Bosne i Hercegovine imaju. Demonstracije građana BiH nisu bile usmjerene protiv zakonskih nadležnosti  različitih nivoa složene institucionalne strukture uspostavljene u BiH. Demonstracije građana BiH nisu bile usmjerene ni protiv nacionalnog ključa u nadležnim organima na lokalnom, entitetskom ili državnom nivou. Njihove demonstracije odnosile su se na pravo na rad, bolje obrazovanje za njihovu djecu i bolje uslove života za cijelo BiH društvo. A građani BiH će kroz te aspekte ocjenjivati rad svojih političkih predstavnika, kroz njihovu sposobnost da zadovolje njihove socioekonomska zahtjeve, kao i poduzimanje svih neophodnih reformi usmjerenih ka jačanju vladavine prava na cijeloj teritoriji ove zemlje, čime će poduzimati konkretnije mjere ka približavanju EU.

Dame i gospodo,

Europska unija je shvatila poruku građana Bosne i Hervegovine, postupila u skladu s njom, te će nastaviti pružati pomoć u preduzimanju konkretnih koraka. Sporazum za rast i zapošljavanje, dogovoren nakon iscrpnih konsultacija sa svim relevatnim akterima u Bosni i Hercegovini, i objavljen u julu ove godine, predstavlja jedan od puteva napretka. U njemu su predstavljene prioritetne mjere o kojima bi nova vlast trebalo da razmisli ukoliko namjerava započeti obnovu privrede i potaknuti investicije i zapošljavanje. Također smo početkom ove godine proširili i Strukturalni dijalog o pravosuđu, koji sad ubuhvata i borbu protiv diskriminacije, a posebno korupcije. Upravo to su složena međusektorska pitanja koja negativno utiču na život građana Bosne i Hercegovine, a za čije hitno rješavanje su potrebne odgovarajuće politike, mjere, kao i politička volja. 
Poštovani ministre, uvaženi gosti, dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da vam se mogu obratiti na ovom događaju, a posebno sam ponosan da je Styria inicirala održavanje ovoga događaja u ovaj pravi trenutak. Kao što vam je poznato, Bosna i Hercegovina postepeno postaje jedna od bitnih tačaka europske agende. Smatram da za to postoje dobri razlozi – formirano je novo državno predsjedništvo, nadamo se da će uskoro biti formirana i nova vlada, a ne smijemo zaboraviti da se sljedeće godine obilježava 20 godina dešavanja u Srebrenici. Tragično nasljedstvo nedavne historije i dalje utiče na shvatanja, djelovanja i odnose u ovoj državi. Daytonski mirovni sporazum, koji je parafiran u Daytonu (SAD) u novembru, a kasnije i zvanično potpisan u Parizu u decembru 1995. godine, okončao je konflikt i omogućio da država i njeni građani počnu sa ponovnom izgradnjom, uz međunarodnu podršku, i to na jedan miran i stabilan način. Pa ipak, 20 godina nakon Daytona, možemo vidjeti da BiH još uvijek stagnira. Kao što sam rekao u obraćanju koje sam imao pred Europskim parlamentom, potrebno je da iz dejtonske logike pređemo u briselsku logiku, koja se ne ogleda u zadržavanju neprihvatljivog statusa quo, već u konačnom ostvarivanju ekonomskih rezultata i prosperiteta građana ove zemlje.

Osnovno pitanje će biti: Na koji način EU može pomoći da BiH postane država koja je sposobna da za svoje građane adekvatno iskoristi ogromni potencijal procesa EU integracija?

2012. godine Europskoj uniji, našoj Uniji, dodijeljena je Nobelova nagrada za mir jer “preko šest decenija doprinosi unaprjeđenju mira i pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Europi. ” Mišljenja sam da ovo iskustvo trebamo iskoristiti u odnosima koje imamo sa našim najbližim susjedima, i to pogotovo sa državama zapadnog Balkana.

Ono što je bilo moguće postići u proteklih 60 godina na nivou cijelog jednog kontinenta, treba –  a usudio bih se reći: mora – biti moguće ostvariti na nivou jedne države, tj. Bosne i Hercegovine.

Dame i gospodo,

Danas je Bosna i Hercegovina na raskršću. Razni pokušaji i inicijative poduzete u proteklim godinama pokušale su pokrenuti složenu političku stagnaciju i omogućiti da ova država krene naprijed, ostavi rat iza sebe i krene ka izgradnji mira. Uspjeh ovih nastojanja bio je ograničen. Nedostatak vizije i dogovora među vodećim političkim predstavnicima u BiH, složenost načina na koji su postavljene institucije BiH, kao i socioekonomski problemi koji opterećuju ovu zemlju onemogućili su njen razvoj. BiH je potencijalna država kandidat, ali i dalje nije u mogućnosti da ostvari napredak, dok u isto vrijeme ostale države u regionu ostvaruju odlučne korake u tom pravcu.

Ovakva situacija se može promijeniti, i osobno smatram, dame i gospodo, da su se stekli uslovi za novi impuls:

– nova situacija u BiH nakon izbora održanih u oktobru i formiranje nove vlasti koje se upravo odvija;

– nova Europska komisija koja se snažno fokusira na ekonomske mjere koje je potrebno poduzeti, ne samo u okviru EU, već i u državama koje se nastoje priključiti EU; te

– nova inicijativa koju su pokrenule neke države članice EU, a koja se trenutno razmatra na nivou EU;

Potrebno je da na ovim osnovama odmah krenemo naprijed i sarađujemo sa našim kolegama iz Bosne i Hercegovine kako bi im pomogli da prevaziđu naslijeđe prošlosti.

Dayton ne treba biti kraj priče, nekakav nesavladivi horizont za ovu državu, već treba biti njen početak! Postoji potreba da se krene naprijed, da konačno iza sebe ostavimo rat koji je završio prije 19 godina i krenemo, uz podršku EU, ka ostvarivanju mira i zajedničkoj izgradnju prosperitetne budućnosti svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnost. To je ustvari ono što svi građani Bosne i Hercegovine bez izuzetka žele, kako bi se prevazišla teška socioekonomska situacija.

A činjenice govore same za sebe:

– Bosna i Hercegovina ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih osoba u Europi (59% aktivnog stanovništa starosti od 15 do 24 godine);

– Ima i drugu najvišu stopu cjelokupne nezaposlenosti u Europi (28% radne snage);

– Također, najniže je rangirana Europska država na listi pokazatelja Svjetske banke u pogledu lakoće poslovanja, odnosno jedna je od najniže rangiranih Europskih države prema podacima Indeksa percepcije korupcije.

Stoga, svi građani BiH, bez obzira na etničku pripadnost, imaju velika očekivanja i smatraju da će izabrani politički predstavnici konačno početi ostvarivati svoja obećanja. Socijalni nemiri iz februara 2014. godine, koji su potresli BiH, pokazali su da se zahtjevi njenih građana prije svega odnose na osnovne potrebe koje stanovnici Bosne i Hercegovine imaju. Demonstracije građana BiH nisu bile usmjerene protiv zakonskih nadležnosti  različitih nivoa složene institucionalne strukture uspostavljene u BiH. Demonstracije građana BiH nisu bile usmjerene ni protiv nacionalnog ključa u nadležnim organima na lokalnom, entitetskom ili državnom nivou. Njihove demonstracije odnosile su se na pravo na rad, bolje obrazovanje za njihovu djecu i bolje uslove života za cijelo BiH društvo. A građani BiH će kroz te aspekte ocjenjivati rad svojih političkih predstavnika, kroz njihovu sposobnost da zadovolje njihove socioekonomska zahtjeve, kao i poduzimanje svih neophodnih reformi usmjerenih ka jačanju vladavine prava na cijeloj teritoriji ove zemlje, čime će poduzimati konkretnije mjere ka približavanju EU.

Dame i gospodo,

Europska unija je shvatila poruku građana Bosne i Hervegovine, postupila u skladu s njom, te će nastaviti pružati pomoć u preduzimanju konkretnih koraka. Sporazum za rast i zapošljavanje, dogovoren nakon iscrpnih konsultacija sa svim relevatnim akterima u Bosni i Hercegovini, i objavljen u julu ove godine, predstavlja jedan od puteva napretka. U njemu su predstavljene prioritetne mjere o kojima bi nova vlast trebalo da razmisli ukoliko namjerava započeti obnovu privrede i potaknuti investicije i zapošljavanje. Također smo početkom ove godine proširili i Strukturalni dijalog o pravosuđu, koji sad ubuhvata i borbu protiv diskriminacije, a posebno korupcije. Upravo to su složena međusektorska pitanja koja negativno utiču na život građana Bosne i Hercegovine, a za čije hitno rješavanje su potrebne odgovarajuće politike, mjere, kao i politička volja. 

Cilj nam je poboljšati situaciju u zemlji kojoj pružamo finansijsku pomoć kroz IPA podršku. To je nešto što posebno želim naglasiti. Ne zaboravimo da su EU i ostali veliki donatori ključ ekonomske i budžetske stabilnosti Bosne i Hercegovine. Od dvadeset donatora, tri su dala značajnu pomoć, a to su EBRD, EU i EIF. Prema tome, naš zadatak bi trebalo da bude ujedinjene svi donatora, kako bi oni poslali zajedničku poruku političkim i institucionalnim liderima u zemlji na svim nivoima vlasti o tome šta je to što očekujemo od njih.    

Na kraju, ali ništa manje važno, pokazali smo solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom i za vrijeme majskih poplava, te pored mjera civilne zaštite kroz grantove pružili i značajnu finansijsku pomoć  za oporavak i obnovu u vrijednosti od skoro 90 miliona EUR. U julu smo zajedno sa Francuskom i Slovenijom organizirali i uspješnu donatorsku konferenciju  za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu za pomoć u oporavku od poplava. 

Što se tiče napretka, pored rada na terenu u raznim sektorima, o kojem sam upravo govorio, istovremeno namjeravam da radim i na političkom planu zajedno sa visokom predstavnicom Evrospke unije i potpredsjednicim Evropske komisije gđom Mogherini na angažiranju političkih lidera i institucija u zemlji. Nakon posljednjeg sastanka Vijeća za vanjske poslove održanog 17. novembra razgovarali smo o mogućim idejama za pokretanje Bosne i Hercegovine na putu prema EU. Tu spadaju i prijedlozi Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i ostalih zemalja članica EU. Razgovori će se nastaviti u narednih par sedmica i odvijati uporedo sa formiranjem vlasti u Bosni i Hercegovini.   

Visoka predstavnica i potpredsjednica Vijeća za vanjske poslove i ja ćemo sutra otputovati u Sarajevo kako bismo se u petak sastali sa novoizabranim članovima predsjedništva, velikim brojem političkih lidera, kao i predstavnicima civilnog društva i poslovne zajednice. Ovo će biti prva zajednička posjeta u novom mandatu Komisije, te znak naše posvećenosti napretku zemlje. Saslušaćemo ih, te ih pozvati na akciju, koja će započeti formiranjem nove vlade. EU je spremna da novim očima gleda situaciju u Bosni i Hercegovini i preduzme nove korake, a za to nam je potreban odlučan odgovor političkih lidera i institucija u Bosni i Hercegovini.   

Formula proširenja je jednostavna: EU je tu da pruži podršku onda kad postoji volja među zemljama kandidatima. To vidimo i na primjeru susjednih zemalja – Hrvatska je postala zemlja članica, a Srbija i Crna Gora su na putu prema EU. Zemlje Zapadnog Balkana, a među njima i Bosna i Hercegovna, imaju jasnu perspektivu na svom putu ka EU, međutim, članice mogu postati samo onda kad postanu spremne za to i kad ispune određene kriterije. U slučaju Bosne i Hercegovine to znači da nove vlasti i politički lideri moraju dokazati da imaju ozbiljne namjere i da su pravilno odredili prioritete za put ka Evropskoj uniji.  

Sada je sve u rukama novih vlasti, koje moraju opravdati očekivanja svojih birača. Ovo će zahtijevati jednistvenu viziju u zemlji, hrabrost za donošenje teških odluka, kao i odlučnost da svoje riječi podrže djelima. Moguće je ponovo uhvatiti zalet. Izabrani lideri u Bosni i Hercegovini treba da iskoriste ovu historijsku mogućnost i odlučno rade na stvaranju uslova za bolji život svojih građana. To bi trebalo da bude njihov prioritet, a ja ću dati sve od sebe da ih podržim u tome.

Hvala.

VAŽI IZGOVORENA RIJEČ