U svjetlu raznih komentara u bosanskohercegovačkim medijima o trenutačnim razgovorima između BiH i Evropske unije o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nakon pristupanja Hrvatske, Delegacija Evropske unije i Ured specijalnog predstavnika žele razjasniti nekoliko relevantnih pitanja.

Prije svega, prilagodba trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (i njegovog Privremenog sporazuma) između EU i BiH nakon ulaska Hrvatske u EU, koja je još uvijek u toku, ne predstavlja bilateralnu aktivnost između Bosne i Hercegovine i Hrvatske već pitanje između Bosne i Hercegovine i svih 27 zemalja članica Evropske unije.

Nadalje, Evropska unija ne zahtijeva od BiH da dodijeli Hrvatskoj iste beneficije koje je imala prema pravilima CEFTA-e. Naprimjer, Hrvatska više ne uživa koristi u potpunosti liberaliziranih trgovinskih sporazuma (bez ikakvih kvota) sa svojim bivšim partnerima iz CEFTA-e. Pristup Hrvatske tim tržištima sada je reguliran manje liberalnim bilateralnim trgovinskim sporazumima (SSP-i) koje EU ima sa svakom pojedinačnom članicom CEFTA-e. Ovi ugovori se temelje na kvotama.

Metodologija EU-a u ovoj stvari se sastoji, u načelu, od čisto tehničkih/matematičkih prilagodbi kvota u okviru SSP-a/Privremenog sporazuma kako bi se uzela u obzir, u ukupnom odnosu trgovine između EU i BiH, tradicionalna preferencijalna trgovina koja je postojala između BiH s Hrvatskom, u skladu s pravilima CEFTA-e. Cilj je osigurati što manje moguće poremećaje u ustaljenim trgovinskim obrascima, premda je utvrđivanje novih kvota moguće u određenim slučajevima.

Naprimjer, ako je BiH odobrila godišnju kvotu od 1.000 tona proizvoda za slobodan uvoz iz EU, a bescarinski uvoz iz Hrvatske u skladu s pravilima CEFTA-e iznosio je 100 tona, nova (adaptirana/prilagođena) kvota za bescarinski uvoz iz proširene EU (28 umjesto 27 država članica) iznosi 1.100 tona. Važno je imati na umu da se takve kvote dodjeljuju prema redoslijedu podnošenja zahtjeva (engl. first come, first serve) tako da u načelu bilo koja država članica EU-a, ne nužno Hrvatska, može uživati koristi novih kvota.

Snažno naglašavamo da se ovakva prilagodba, odnosno adaptacija, radi u oba smjera, s obostranim povećanjem kvota i stoga tvrdnje o nepravednosti kvota na štetu BiH idu u pogrešnom pravcu. Naprimjer, ako je za određeni proizvod EU odobrila godišnju kvotu od 10.000 hl za bescarinski uvoz iz BiH u EU, a BiH je izvezla u prosjeku 20.000 hl u Hrvatsku, u okviru bescarinskog aranžmana prema pravilima CEFTA-e, nova (adaptirana) kvota za bescarinski uvoz iz BiH u EU će se povećati na 30.000 hl.

Metodologija EU-a za prilagodbu SSP-a na temelju tradicionalne trgovine prihvaćena je od strane svih država zapadnog Balkana, s izuzetkom BiH. Evropska komisija je poduzela korake u pravcu suspenzije BiH iz određenih trgovinskih povlastica ukoliko proces prilagodbe ne bude okončan do kraja 2015. godine.