04.07.2014

Govoreći na konferenciji ‘Podrška razvoju
politika za borbu protiv korupcije u BiH’ Richard Wood, šef Sektora
unutrašnjih poslova i javne sigurnosti je rekao:

”Zadovoljstvo
mi je obratiti se uvaženim učesnicima ove konferencije i upoznati ih sa
glavnim karakteristikama Okvira za borbu protiv korupcije u BiH u
kontekstu pristupanja EU.

Započeti ću tako što ću nas podsjetiti
da, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za
2013. godinu, BiH zauzima 72. mjesto od 177. zemalja u svijetu, te je
najniže rangirana zemlja u regiji Zapadnog Balkana. Zemlja je
zabilježila pad od gotovo 30 mjesta u odnosu na prošlu godinu, kada je
BiH bila na 43. mjestu.

U tom smislu, veliko anketno ispitivanje
koje je proveo UNODC pod nazivom “Korupcija u BiH,  iskustva građana” i
objavio ga 2011. godine, pokazalo je da građani korupciju smatraju
četvrtim po redu najvažnijim problemom nakon nezaposlenosti, rada vlade i
siromaštva odnosno niskog standarda života.

Iz toga razloga je
EU više puta ponavljala da borba protiv korupcije mora ostati jedan od
osnovnih prioriteta za domaće vlasti na svim nivoima.

U ovom
kontekstu, u Izvještaju o napretku za 2013. godinu istaknuto je da
složene veze između političkih aktera, poslovnih subjekata i medija
izlažu riziku demokratske institucije i procedure te otežavaju
otkrivanje koruptivnih praksi. U zaključku tog izvještaja navodi se da
“Sve u svemu, Bosna i Hercegovina se nalazi u ranoj fazi borbe protiv
korupcije. Potrebno je pojačati implementaciju državne strategije i
akcionog plana za borbu protiv korupcije. Izvršene su izmjene ključnih
zakonskih propisa koji se tiču finansiranja političkih stranaka, sukoba
interesa i pristupa informacijama, i to na način kojim se narušava ono
što je ranije postignuto. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena,
uz nedovoljne rezultate u istraživanju i procesuiranju značajnijih
predmeta koji imaju negativan uticaj na društvo i ekonomiju”.

Više
ključnih područja je već ranije identifikovano. Neka od njih proizilaze
iz seminara održanog 07. marta, kojom prilikom je utrt put za
proširenje struktiriranog dijaloga o pravosuđu dodatnim pitanjima iz
oblasti vladavine prava. U nastavku je navedeno nekoliko njih koji su
povezani sa borbom protiv korupcije:

• Vršenje procjene procesuiranja privatizacijskih predmeta,
• Praćenje implementacije novih zakonskih propisa u oblasti javnih nabavki,
• Promovisati i provesti zaštitu zviždača u cijeloj zemlji,
• Promovisati
  pristup informacijama. U ovom kontekstu je potrebno tražiti ravnotežu
  između prava na zaštitu ličnih podataka/prava na privatnost i prava na
  pristup informacijama,
• Osigurati da Agencija za prevenciju
  korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije nastavi izgradnju svojih
  kapaciteta. U ovom kontekstu je spomenuto da nove nadležnosti koje su
  nedavno povjerene Agenciji (koje obuhvataju sukob interesa, zakon o
  zviždačima) ne utiču negativno na njen rad,
• Unaprijediti oduzimanje i upravljanje nezakonito stečenom imovinom,

 Propisi koji regulišu sukob interesa trebaju se implementirati u političkoj areni, ali isto tako i u pravosuđu,

•  
  Povećati poticaje za sudije i tužioce da rade na složenim predmetima
  (na primjer, to se može uraditi revizijom sistema ocjenjivanja),
•  U prošlosti su identifikovane i druge općenitije karakteristike, među kojima su i:
•   Nedostatak pouzdanih i pravovremenih podataka i analiza o problemima upravljanja i integriteta.
•  Slabi institucionalni kapaciteti i nesposobnost formulisanja/koordinacije politike,
•  Slabi kapaciteti parlamenata za razvoj, koordinaciju i praćenje
  implementacije politika, strategija i zakona za borbu protiv korupcije,
•  Opšti nedostatak političke volje za suočavanje sa korupcijom,
• Visok nivo prihvatanja korupcije i posljedičan slab pritisak javnosti da se uvedu promjene,
• Slaba etika u javnom sektoru,
• Politički sistem bez prave alternative, netransparentno finansiranje stranaka i upitni postupci javnih nabavki,

Dva su glavna razloga zašto je borba protiv korupcije važna u procesu pristupanja EU:

Prvi
razlog je politički, jer je uslovima za članstvo u EU (takozvanim
Kriterijima iz Kopenhagena) propisano da zemlja kandidat mora postići,
između ostalog, stabilnost institucija koje garantuju vladavinu prava.
Jasno
da je ne može postojati vladavina prava tamo gdje korupcija sprječava
policiju i pravosuđe da rade efikasno, gdje su sistemi javne
administracije i pravosuđa slabi, i gdje su novinari koji pišu o
korupciji izloženi prijetnjama. Drugi razlog je ekonomski, jer korupcija
koči privredni razvoj i narušava pravilno funkcionisanje tržišne
ekonomije.

Postoje jasni dokazi da korupcija, što se privrede
tiče, ima visoku cijenu: manje javnih prihoda, slabiji rast, više
potrošačke cijene, viši troškovi investicija, veći neformalni sektor i
smanjena konkurencija.  Osim toga, korupcija koči investicije – naročito
strane investicije koje su prijeko potrebne, posebno u ovo vrijeme
ekonomske krize.  Poslovnoj zajednici potrebna je pravičnost,
transparentnost i predvidljivost.

U praktičnom smislu, novi
pristup koji je EU zauzela u odnosu na Poglavlje 23 pravne stečevine EU
zahtijeva iskrenu posvećenost zemalja koje teže pristupanju EU da se
pozabave korupcijom i pokažu rezultate u borbi protiv korupcije,
naročito u smislu solidnog broja istraga, procesuiranja i presuda u
predmetima korupcije pred sudovima.

Što se tiče prevencije, EU
pridaje značajnu pažnju implementaciji relevantnih međunarodnih i
evropskih standarda. EU je borbu protiv korupcije stavila kao prioritet u
svojim aktivnostima time što ju je odredila za mjerilo u okviru
mehanizma praćenja nakon vizne liberalizacije.

U ovom kontekstu
se vrši pažljivo praćenje efikasnosti i održivosti rada Agencije za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, a samim time
i Strategije za borbu protiv korupcije. Ovo praćenje će postati još
strože nakon što zemlja direktno otvori pregovore o pristupanju.

Borba
protiv korupcije je složena i zahtijeva vrijeme. Dakle, nema vremena za
gubljenje. Ovo su prepoznali EU i domaće vlasti tokom posljednje
plenarne sjednice Strukturiranog dijaloga o pravosuđu održane u maju ove
godine.

Tom prilikom Evropska komisija je dala niz konkretnih
preporuka na osnovu nalaza koje su iznijele domaće vlasti. Te preporuke
ilustriraju potrebu da se preispita zakonodavni okvir i njegova
implementacija.

Mogu se razmotriti prakse drugih zemalja u regionu:

Na
primjer, u Srbiji je fokus stavljen na poboljšavanje postignutih
rezultata u smislu da su 24 slučaja privatizacije istaknuti radi
revizije, pri čemu je nedjelovanje nadležnih tužilaca navelo Evropski
parlament i Evropsku komisiju da zahtijevaju konkretne dodatne
informacije o radu na ovim slučajevima.

Crna Gora je provela
sveobuhvatnu analizu pravnog i institucionalnog ustroja kao i
organizacije, kapaciteta i nadležnosti svih državnih organa i organa
javne administracije uključenih u borbu protiv organizovanog kriminala i
korupcije – što je dovelo do usvajanja mjera ili je prevedeno u niz
mjera politike i pravnih mjera kojima je pripremljen put za otvaranje
pregovora za pristupanje Evropskoj uniji sa Poglavljem 23 i 24 u julu
mjesecu 2013. godine.

Iz perspektive pravosuđa u BiH, moglo bi
biti korisno preispitati postojeću 100-postotnu diskreciju Glavnih
tužilaca u cijeloj zemlji da raspoređuju predmete. Budući da princip
nasumične alokacije ne ide u prilog procesuiranju od strane manjih
struktura (posebnih odjeljenja, multidisciplinarnih radnih tijela za
borbu protiv korupcije i sl.), pri čemu je teško izbjeći opasnost da
isti tužioci/istražitelji uvijek rade na istoj vrsti predmeta, svakako
bi dobrodošla razmjena iskustava sa sličnim uspješnim strukturama u
zemljama članicama EU (na primjer, Hrvatskoj i Italiji). 

Od
jednake koristi bi moglo biti i unapređenje vođenja predmeta i nadzora
kao i povećanje odgovornosti unutar ureda Glavnih tužilaca na način da
se izvrši revidiranje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji.   Iz
operativne perspektive, moguće je predvidjeti postizanje široke
saglasnosti za jačanje / institucionaliziranje multidisciplinarnih
istražnih timova, korištenje Zajedničkih istražnih timova / radnih
grupa, kao i raditi na usklađivanju rada tužilaštava, npr. kroz redovne
sastanke Glavnih tužilaca kako bi se, na primjer, definisali zajednički
kriteriji za “slučaj korupcije na visokom nivou”.

Posljednje,
ali ne i najmanje bitno, potrebno je imati vjerodostojnu krivičnu
politiku i uvjerljiv krivično-pravni postupak. U tom pogledu, uslov koji
se mora zadovoljiti jeste da pravosudni organi i agencije za provođenje
zakona budu neopterećeni političkim uplitanjima i da budu u stanju
vršiti efikasno istraživanje i procesuiranje korupcije na koordinisan
način.
Sve u svemu, nužno je postići da korupcija za sobom vuče
toliku cijenu da učešće u korupciji bude preskupo u smislu koristi i
troškova.

Dozvolite mi da istaknem jedan od ključnih instrumenata
politike u borbi protiv korupcije: to je postojeća strategija za borbu
protiv korupcije i s njom povezani akcioni plan, koji ističu krajem ove
godine.

U ovom kontekstu, EU je posvetila značajan iznos sredstava pružanju podrške domaćim vlastima u BiH.

Iz
projektne perspektive, EU u ovom trenutku pruža podršku BIH kroz IPA
projekat vrijedan dva miliona eura, kojim se direktno pruža podrška
Agenciji za pripremu nove Strategije za borbu protiv korupcije kao i
podrška za 6 NVO-a kako bi podržali implementaciju postojećeg akcionog
plana za borbu protiv korupcije.

U ovom kontekstu je Evropska
komisija dala niz preporuka za domaće vlasti u okviru Strukturiranog
dijaloga o pravosuđu i dodatnim pitanjima u oblasti vladavine prava.
Navedenim preporukama je, između ostalog, istaknut ključni značaj
inkluzivnosti u pristupu pripremanju nove strategije za borbu protiv
korupcije za period 2015-2019.

U ovom kontekstu je, u saradnji
sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv
korupcije (u nastavku, Agencija), Evropska komisija pozvala Vijeće
ministara da formira adekvatno reprezentativnu Radnu grupu na nivou BiH
koju bi činili članovi iz različitih oblasti i različitih jurisdikcija, a
u cilju izrade i usvajanja realistične nove strategije za borbu protiv
korupcije usmjerene na rezultate na nivou BiH za period 2015-2019.,
zajedno sa odgovarajućim akcionim planom.
Evropska komisija je osim
toga naglasila da bi prioriteti u novoj strategiji trebali biti utvrđeni
na osnovu sveobuhvatne kvalitativne analize implementacije postojeće
strategije, temeljite ocjene rizika od korupcije, kao i na osnovu
dostupnih sektorskih istraživanja. U ovom pogledu Evropska komisija je
iznijela i zabrinutost koju su izrazili predstavnici organizacija
civilnog društva u kontekstu plenarne debate u okviru Strukturiranog
dijaloga.

Plenarna sjednica se također dotakla neophodnosti
postojanja adekvatnog zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije,
usklađenog sa međunarodnim zahtjevima u oblastima kao što su
finansiranje političkih stranaka, sukob interesa i javne nabavke.
Konačno,
Evropska komisija je preporučila vlastima na držanom nivou da se
pozabave problemom upravljanja oduzetom imovinom u toku krivičnih
postupaka pred Sudom BiH te da nađu rješenje u skladu sa onime što su
entiteti do sada učinili po tom pitanju (RS već ima Agenciju koja se
bavi tim pitanjima, dok je FBiH na putu da uspostavi takvu agenciju).

 
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Kao
rezime, možemo reći da su nova strategija za borbu protiv korupcije i
njen akcioni plan ključni instrumenti kojima se podržava razvoj politika
za borbu protiv korupcije u BiH.

Zbog toga bi se nova strategija
trebala izraditi u duhu inkluzivnosti, i u njenu pripremu bi trebalo
biti uključeno i civilno društvo.

Novu strategiju treba izraditi
Radna grupa koju imenuje Vijeće ministara, koje će je kasnije i
usvojiti, kako bi se osigurala njena maksimalna prihvaćenost.

Konačno,
predviđene mjere moraju biti realistične i provodive, dok pokazatelji
za mjerenje moraju voditi ka stvarnom napretku u prevenciji i suzbijanju
korupcije.

EU prepoznaje korupciju kao ozbiljan izazov i
prepreku demokratskom i ekonomskom razvoju, te stoga smatramo da je
krajnje vrijeme da BiH isto tako prepozna u kolikoj mjeri korupcija
šteti funkcionisanju institucija i privrede, te da borbu protiv
korupcije postavi kao jedan od svojih najvažnijih prioriteta na svim
nivoima vlasti.

Vjerujem da će prezentacije u nastavku
okupljenima dati dosta materijala za razmišljanje, služeći se iskustvom
zemalja u okruženju i dragocjenim znanjem posebnih međunarodnih i
domaćih institucija, kako bi se dobre riječi prevele u konkretne,
mjerljive i efikasne rezultate.

EU ostaje privržena koordinisanom
pristupu sa drugim međunarodnim akterima u BiH, kao što su UNDP, koji
pružaju nedvosmislenu podršku borbi protiv korupcije. Dozvolite mi da
zaključim tako što ću ponoviti da EU nedvosmisleno podržava borbu protiv
korupcije i tako što ću vam zaželjeti uspješno učešće na ovoj
konferenciji.

Hvala Vam.