9. jun, 2014. godine.
Dame i gospodo,
Izuzetno mi je zadovljstvo što sam danas ovdje da otvorim konferenciju u sklopu inicijative Partnerstvo za otvorenu vladu.
Principi vladavine prava i demokracije, otvorenog dijaloga i transparentnosti, te umijeća izvršavanja vlasti i odgovornosti su u srži evropskog projekta. Članice Evropske unije teže ostvarenju i očuvanju tih složenih principa, koji, sami po sebi, vremenom evoluiraju.
Evropska unija putem pristupnog procesa i u političkom dijalogu sa Bosnom i Hercegovinom pruža podršku u realizaciji navedenih principa. To je vidljivo u kontekstu četiri preuzete obaveze iskazane u Deklaraciji o otvorenoj vladi.
Dozvolite mi da istaknem glavne poruke Evropske unije u vezi sa pomenutim preuzetim obavezama.
Prva se odnosi na dostupnosti javih podataka.
Sloboda pristupa informacijama ne predstavlja samo jedno od osnovnih prava. Radi se o ključnom mehanizmu onemogućavanja sukoba interesa i korupcije. Primjera radi, blagovremeno omogućavanje pristupa podacima sadržanim u imovinskoj kartici, te o donacijama koje je politička partija zaprimila, istinski predstavlja djelotvoran način da se uspostavi kultura odgovornosti.
Bosna i Hercegovina sada ima Zakon o slobodi pristupa informacijama. Međutim, ono što je mnogo važnije jeste primjena, i upravo tu dimenziju valja unaprijediti. Budući da je pokrenuta inicijativa da se revidira pomenuti zakon, ovo je i dobra prilika da se postaramo da naredna forma zakona sadrži pravične mehanizme zaštite ličnih podataka s jedne, i očuvanje transparentnosti s druge strane.
Želim da nagalasim da pristup informacijama predstavlja ključnu kariku u borbi protiv korupcije. Bez nje, nevladine organizacije ne mogu obnašati funciju nadzora rada vlade. Bez nje, istraživačko novinarstvo ne postoji, a građani su uskraćeni za priliku da saznaju da li vlada ispunjava svoje obaveze. No, primjerena ravnoteža u odnosu na principe ostalih ljudskih prava, kao što je žaštita privatnosti, se mora ostvariti.
Valja imati na umu da građani ne žele samo mogućnost da vide kako vlada radi, već da žele i uzeti aktivno učešće u njenom radu. Na tom fonu dolazimo do drugog temeljnog principa i preuzete obaveze u Deklaraciji o otvorneoj vladi. Podrška učešću građana.
Bosna i Hercegovina ima na raspolaganju određene instrumente putem kojih obavezuje javne institucije da sprovode javnu raspravu kada formulišu mjere od značaja za javnost.
Donedavno smo imali slučajeve nepoštovanja ovog principa i činjenice da su zakoni donošeni bez prethodno adekvatno sprovedenih savjetovanja i uključivanja građana koji su za pomenuta pitanja neposredno zainteresovani, te šireg civilnog društva.
Oni na koje se dobre mjere neposredno odnose trebalo bi da daju doprinos. Stučno mišljenje civilnog društva je također neophodno. U interesu same vlade je da joj se omoguće ovi doprinosi. Ukoliko bismo propustili priliku da ih uzmemo u razmatranje, rizikujemo loš i skup zakonodavni postupak.
Svjedočimo strukturalnim inicijativama koje nas ohrabruju. Nadamo se da će zajamčiti širi obuhvat javih rasprava i učešća u budućnosti. Vijeće ministara je u maju imenovalo radnu grupu uz zaduženje da revidira sporazm o saradnji sa civilnim društvom. Taj bi zadatak trebalo da realizuju u saradnji sa civilnim društvom. Nadamo se da ovaj proces biti implemetiran pravovrmeno i sveobuhvatno.
Treća obaveza koje su države preuzele pridruživši se Partnerstvu za otvorenu vladu odnosi se na implementaciju visokih standarda profesionalnog integriteta na svim nivioma administracije.
Poznato vam je da prevencija i borba protiv korupcije predstavlja jedan od najznačajnijih prioriteta Evropske unije. Naglasio bih tri oblasti:
Bosna i Hercegovina mora načiniti značajniji napredak kada je u pitanju formulisanje adekvatnog zakonskog okvira po pitanju dojavljivača. Ovaj okvir mora da obuhvati sve nivo, te je neophodno da se izvrši implementacija pomenutog zakona kako bi se osigurali mehanizmi putem kojih će javnost, bez obzira na mjesto prebivališta, pružiti informacije, a da pritom nisu u strahu od mogućih odmazdi.
Zatim, bitno je poraditi na transparentnijem zapošljavanju u javnom sektoru, koje će biti zasnovano na zaslugama. Takav princip moramo podupirati. Evropska unija podržava rad administracije i trenutno finansira projekt revidiranja i obedinjavanja sistematizacije i deskripcije radnih mjesta, te strukturisanja okvira stručnosti. Insistiramo na zapošavanju i unapređenju, koje će biti zasnovano na zaslugama.
Kada je u pitanju adminstracija u Bosni i Hercegovini, hod od načelnog prihvatanja do suštinskog zapšljavanja po osnovu zasluga i kompetencija će biti dug.
Naposljetku, moraju se ustrojiti bolji mehanizmi kontrolisanja sukoba interesa kako bi se zagarantovalo efektivno djelovanje javnih službi, te kako bi njihov rad bio istinski transparentan. Bosna i Hercegovina je na razini zajedničkih institucija, odnosno na nivou države usvojia amadmane Zakona, koji sada omogućava ostvarenje ovog načela.
Federacija BiH i Distrikt Brčko moraju po hitnom postupku usvojiti ove amandmane i inkorposrisati ih u svoje postojeće zakone kako bi se prevazišao ovaj pravni jaz koji je nastao usvajanjem zakona na državnom nivou.
Četvrta preuzeta obaveza – primjena novih tehnologija sa ciljem postizanja većeg stepena otvorenosti i transparentnosti.
Jasno je da živimo u eri u kojoj brzina komunikacije, kao i mogućnosti pohranjivanja i pristupa složenim informacijama pruža nove prilike povezivanja građana i vlade i njenih usluga.
Kako bismo ovo iskoristili na najbolji način, neophodno je detaljno promišljanje i planiranje. U tom smislu su neophode i adekvatne investicije. Evropska unija putem različitih projekata, pod okriljem Predpristupnog instrumenta, podržava unapređenje informacionih tehnologija i sistema komunikacije u javom sektoru. Pomogli smo pri uspostavljanju jednog od tehnološki najrazvijenijeg sistema pravosuđa u regionu.
Rezultat je vidljiv na polju smanjenja neobrađenih sudskih predmeta. Sudstvo sada lakše podliježe principu odgovornosti, a zainteresovanom građanstvu je omogućen pristup podacima o predmetima. Ovaj model možemo primijeniti i u drugim oblastima. Povećanje razine odgovornosti je moguće i podrazumijeva intenzivnije korišćenje mehanizama obajvljivanja informacija o javnim nabavkama, kao i saopštavnje odluka o prigovorima na javne nabavke.
Mnogobrojne inicijative koje Evropska unija promoviše u Bosni i Hercegovini idu ruku pod ruku sa Partnerstvom za otvornu vladu. Stoga nam je drago da je u prethodnoj godini načinjen napredak na tom planu.
Nadam se da skorašnja odluka Vijeća ministara da pripremi pristup Bosne i Hercegovine Partenrstvu za otvorenu valdu predstavlja još jedan pokazatelj bržeg napretka u budućnosti.
