Komentari visoke predstavnice EU Ketrin Ešton nakon sjednice Savjeta za inostrane poslove

“Imali smo dug i veoma važan sastanak Savjeta, koji je otvoren diskusijom o situaciji u Siriji, koju ne mogu drugačije da opišem nego kao užasnu. Naravno, nastavićemo da podržavamo napore Lahdara Brahimija, koji pokušava da ostvari napredak u političkom procesu. Nastavićemo sa našom diplomatskom pomoći Siriji kako bismo bili sigurni da će svi naši partneri ostati angažovani. Takođe insistiramo na tome da se Rezolucija Savjeta bezbjednosti broj 2139 o humanitarnom pristupu u potpunosti sprovede.  To se odvija u sklopu razgovora koje smo, kao što kolege znaju, tokom proteklih nekoliko dana vodili i u Egiptu.

Smatramo da je zadatak režima da obezbijedi konkretno i dugotrajno unapređenje situacije, a posebno humanitarnu pomoć. Želimo da se ispoštuje rok za uništenje hemijskog oružja, a to je 30. juni.  To je izuzetno bitno. Isto tako, uvažavamo značaj podrške susjedima Sirije. Želimo da im pomognemo u zbrinjavanju izbjeglica, i nastavićemo da pružamo podršku i tim zemljama, kao i interno raseljenim licima u Siriji.

Takođe smo govorili i o situaciji u Bosni i Hercegovini i društveno-ekonomskim i političkim izazovima sa kojima se ta zemlja suočava. Prevashodna odgovornost za njihovo rješavanje leži na rukovodstvu zemlje, i pozivamo ga da konkretno i u kratkom roku odgovori na legitimne bojazni i težnje naroda. Uoči oktobarskih izbora, mora biti učinjeno više, a ne manje.

U kratkoročnom periodu, bitno je da se institucije i lideri u Bosni i Hercegovini usmjere na određene ključne prioritete, naročito društveno-ekonomska pitanja i posbeno visoku stopu nezaposlenosti mladih ljudi. Spremni smo da podržimo napore koje ulažu kroz određene inicijative, uključujući Sporazum za rast. To je aktivnost koja se odvija u koordinaciji sa međunarodnim partnerima sa da se institucijama u Bosni i Hercegovini pomogne u reformi privrede i otvaranju novih mogućnosti za građane. Nakon izbora, biće potrebno da se institucije angažuju na širem skupu pitanja. Potrebno je unaprijediti efikasnost i funkcionalnost institucija na svim nivoima. Naravno, mi ostajemo opredijeljeni za evropsku perspektivu BiH. Međutim, potrebno je intenzivirati rad kako bi se vratio pozitivan impuls, te ćemo nastaviti da napore usmjeravamo ka obezbjeđivanju pomoći i podrške.

Krajnje zabrinjavajuća situacija u Ukrajini bila je na vrhu današnjeg dnevnog reda. Evropska unija bezrezervno osuđuje akcije koje preduzimaju naoružani pojedinci u gradovima u istočnoj Ukrajini. Ovakvi pokušaji destabilizacije Ukrajine moraju prestati.

Snažno podržavamo jedinstvo, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Pozivamo Rusiju da učini to isto i povuče svoje snage sa ukrajinske granice. Svaka dalja akcija sa ciljem destabilizacije Ukrajine mora prestati.

U svjetlu najnovijih događaja, odlučili smo da proširimo listu lica koja podliježu zabrani putovanja i zamrzavanju imovine.

Neophodna je krajnja uzdržanost i zato upućujemo pohvale ukrajinskim vlastima što operacije reda i mira sprovode na odmjeren način i podstičemo vladu u Kijevu da dâ doprinos daljem smanjenju tenzija.

Slobodni i pravični presjednički izbori, koji će se održati 25. maja, i proces ustavne reforme najbolji su način da građani izraze svoju volju,. Nastavićemo da ulažemo napore usmjerene ka stabilizaciji situacije u Ukraijini, ekonomski, finansijski i politički. Imajući ovo u vidu, danas su odobrene dvije ključne mjere iz paketa prijedloga čiji je cilj ekonomska i finansijska pomoć Ukrajini.

Prva mjera podrazumijeva odluku da se Ukrajini dodijeli makro-finansijska pomoć u vrijednosti od jedne milijarde evra za ekonomsku stabilizaciju i program strukturnih reformi. Druga mjera tiče se uredbe kojom se Ukrajini daju jednostrane trgovinske povlastice. U međuvremenu, razmotrićemo eventualno slanje CSDP misije u oblasti reforme civilnog bezbjednosnog sektora. Ministri su tražili od Evropske komisije da odgovori, na osnovu konsultacija sa državama članicama, na pismo predsjednika Putina o snabdijevanju energentima.

Takođe ćemo nastaviti sa diplomatskim radom na smirivanju krize i stabilizovanju situacije. Neophodno je da Rusija i Ukrajina započnu sadržajan dijalog sa ciljem iznalaženja političkog rješenja, a mi smo spremni da učestvujemo u naporima da se ovaj dijalog otvori. 

Održavam redovne kontakte sa ministrima inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine, sa kojima ću se sastati u četvrtak u Ženevi. Cilj ovog sastanka je otvaranje dijaloga o mogućnostima smirivanja situacije u Ukrajini i vraćanje mira i stabilnosti u cijelu Ukrajinu.”

Europa.ba