Pripreme su dovele do prekretnice u novoj makro-regionalnoj strategiji za podršku saradnji između osam zemalja Jadransk i Jonske regije. Konferencija zainteresovanih strana na visokom nivou, čiji će domaćini biti Grčka kao zemlja koja predsjedava Vijećem Evropske unije i Evropska komisija, održaće se u Atini 6. i 7. februara. Ona će označiti kraj obimnim konsultacijam u kojima je učestvovalo civilno društvo i zainteresirane strane iz 8 zemalja.
To će se uvrstiti u formalni prijedlog koji do kraja ove godine treba da podnese komesar za regionalnu politiku, Johannes Hahn, u vezi sa strategijom koja će biti primjerena i koja će odražavati regionalne potrebe i kapacitete. Ona je i odgovor na zahtjev lidera EU-a iz decembra 2012. da se dostavi nova makro-regionalna strategija do kraja 2014.

Ove sedmice, ministrima vanjskih poslova iz uključenih država na konferenciji će se pridružiti komesar Hahn, te Maria Damanaki, komesarka za pomorstvo i ribarstvo. Oni trenutno sudjeluju u postojećoj Jadransko-jonskoj inicijativi. Više od 500 zastupnika iz nacionalnih, regionalnih i lokalnih uprava, poduzeća, civilnog društva, akademija, medija i regionalnih udruženja sudjelovati će u raspravi na konferenciji. Konferenciju će otvoriti grčki premijer, Antonis Samaras.
Ovo je prvi put da je u makro-regionalnoj strategiji uspostavljena ravnoteža između zemalja članica EU (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) kao i zemalja koje nisu članice EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija), koje rade zajedno kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove i gradilo udruženim snagama. Posebno u regiji koja je doživjela neke od najozbiljnijih sukoba u Evropi, ova će strategija pridonijeti približavanju Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Naglasak će biti prije svega na plavom rastu, saobraćaju, održivom turizmu i zaštiti okoline. Kroz to, strategija će pridonijeti stvaranju prosperiteta i radnih mjesta u toj regiji

Govoreći uoči konferencije u Atini, Johannes Hahn, evropski komesar za regionalnu politiku, izjavio je: “Nalazimo se u ključnoj fazi priprema za po mjeri načinjenu strategiju za Jadransku i Jonsku makroregiju. Zahvaljujući širokoj konsultaciji i njenom pristupu odozdo prema gore, ona će se usmjeriti upravo na potrebe i izazove ovoga dijela Evrope i ljudi koji tu žive. Uz sudjelovanje četiri članica EU i četiri koje to nisu, ova će strategija također pridonijeti daljnjoj integraciji Zapadnog Balkana time da će susjednim državama ponuditi priliku da surađuju na područjima od zajedničkog interesa. To je treća makroregionalna strategija Evrope i shvatili smo od kakvog je značenja politički angažman
sudjelujućih država kada ulože napor u makroregionalni pristup. To će biti od ključnog značenja za uspjeh ove strategije.”

Maria Damanaki, komesarka za pomorstvo i ribarstvo dodala je: “Kao što je naglašeno u našoj strategiji za plavi rast, mora i oceani imaju potencijal za generiranje ogromnog ekonomskog rasta i preko potrebnih radnih mjesta. Jadransko-jonske nacije već su pokazale da imaju jednaku volju za zajedničko rješavanje izazova u regiji: od 2007. godine bilo je 135 projekata suradnje na području mora i pomorstva u ukupnoj vrijednosti skoro pola milijarde. Sa radošću očekujem raspravu sa državama članicama i zainteresiranim stranama o tome, kako nadgraditi taj uspjeh i pogurati proces za prevazilaženje preostalih izazova da osiguramo koliko je moguće produktivnu i održivu upotrebu svega što nam naša mora i obale nude.”

Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more koju je Komisija usvojila 30. novembra 2012. godine uključena je u strategiju koja će se strukturirati oko četiri ključna područja: morski i pomorski razvoj, povezivanje regije (saobraćajna i energetska mreža), kvalitet okoline i održivi turizam. Pored toga, ova četiri glavna područja će se osloniti na jačanje sposobnosti i istraživanje, inovacije te mala i srednja poduzeća.
Rasprave zainteresovanih strana održale su se u periodu od septembra do decembra 2013. godine. Dvije države, jedna članica i jedna ne-članica EU bile su zadužene za koordiniranje rasprave za svakog od 4 stupa: Grčka i Crna Gora za morski i pomorski razvoj, Italija i Srbija za transport i energetiku, Slovenija te Bosna i Hercegovina za okolinu, a Hrvatska i Albanija za turizam. Od oktobra 2013 do januara 2014, Komisija je lansirala i opću javnu elektronsku raspravu o toj strategiji.

Pozadina
Pod vodstvom komesara Johannesa Hahna uspješno je razvijen novi pristup za saradnju regija. Makroregionalne strategije pomažu državama kod rješavanja zajedničkih problema kao što su zagađivanje okoline, kriminal, nepostojeće saobraćajne veze te nedostatak konkurencije.
Evropsko vijeće 13. i 14. decembra 2012. formalno je zatražilo od Evropske komisije da predstavi Strategiju EU za Jadransku i Jonsku regiju prije završetka 2014. godine, temeljeći na pozitivnim iskustvima Dunavske i Baltičke regije. Zahtjev Evropskog vijeća bio je podvrgnut ocjeni koncepta makroregionalnih strategija koje je u junu 2013 usvojila Komisija a Vijeće EU potvrdilo 22. oktobra 2013.

Te se strategije između ostalog finansiraju iz regionalnih fondova sa raspodjelom sredstava država članica u okviru Kohezijske politike. Državama koje nisu članice EU na raspolaganju su pretpristupni fondovi (IPA). Reforma Kohezijske politike za razdoblje 2014-2020 unapređuje takav makroregionalni pristup i olakšava kombiniranje različitih evropskih fondova preko granica i unutar projekata.

Detaljne informacije
Towards an EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region
Stakeholder Conference on the EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region
Maritime Strategy for the Adriatic and Ionian Seas
Twitter: @EU_Regional @JHahnEU #EUSAIR