Proširenje EU: Prioriteti za 2014. godinu

U sklopu danas usvojenih godišnjih izvještaja, Evropska komisija preporučuje [da se Albaniji dodijeli status kandidata i, po peti put zaredom, otvaranje pristupnih pregovora sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom]. Komisija je takođe ocijenila napredak u pogledu pristupanja EU koji je tokom protekle godine ostvaren u drugim područjima zapadnog Balkana i Turskoj. S obzirom na odluku Vlade Islanda da zaustavi pristupne pregovore, u pojednostavljenom izvještaju za Island daje se pregled sadašnjeg stanja usklađivanja sa EU.

Predstavljajući godišnji Paket proširenja, komesar Stefan Füle je rekao: „Proširenje je proces koji je u toku i uprkos ekonomskoj krizi predstavlja dobru politiku – predstavlja dio rješenja.  Proširenje i dalje spada u najdjelotvornije politike EU. Rješavanjem prvo “osnova” – kao što je borba protiv korupcije, dobro ekonomsko upravljanje, sloboda izražavanja i medija, ljudska prava i zaštita manjina – jača se politička i ekonomska stabilnost zemalja koje teže ka članstvu i EU u cjelini”.

Danas usvojena strategija proširenja potvrđuje trajnu relevantnost osnova kriterijuma za članstvo iz Kopenhagena koje je EU usaglasila prije 20 godina. Među njima je i vladavina prava, koja ostaje čvrsto usidrena u srži procesa proširenja. Date zemlje treba da se pozabave pitanjima kao što su reforma pravosuđa i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije u ranoj fazi pristupnih pregovora i pokažu solidnu evidenciju ostvarenih i održivih rezultata.

Globalna ekonomska kriza naglašava potrebu poboljšanja ekonomskog upravljanja i konkurentnosti u svim zemljama. Komisija je dala nekoliko prijedloga u tom cilju, uključujući uvođenje nacionalnih strategija za ekonomsku reformu i akcionih planova za upravljanje javnim finansijama.

Nedavna kretanja u nekim zemljama u procesu proširenja naglašavaju značaj jačanja demokratskih institucija i povećanje inkluzivnosti demokratskih procesa. Sve zemlje zapadnog Balkana i Turska treba da preduzmu dalje reforme i u praksi obezbijede poštovanje načela slobode izražavanja i pripadnika manjina, uključujući Rome.  Potrebne su strožije mjere na zaštiti ostalih ugroženih grupa od diskriminacije, posebno na osnovu seksualne orijentacije. Komisija će povećati prioritet koji je dat tim pitanjima u procesu pristupanja, između ostalog i boljim usmjeravanjem pretpristupnih sredstava i većom pomoći sa ciljem podrške inkluziji Roma putem „romskog instrumenta”.  

Detaljne nalaze i preporuke za svaku zemlju možete naći u memorandumima:

Crna Gora: MEMO/13/893

Srbija: MEMO/13/894

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija: MEMO/13/890

Albanija: MEMO/13/888

Bosna i Hercegovina: MEMO/13/889

Kosovo*: MEMO/13/892

Turska: MEMO/13/895

Island: MEMO/13/891

* ovaj natpis ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa rezolucijom
1244 i mišljenjem MSP-a o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti

Pozadina

Ukratko o zemljama

Crna Gora: kandidat – zahtjev podnijela 2008. Pristupni pregovori otvoreni u junu 2012. Otvorena i privremeno zatvorena dva poglavlja u pregovorima. “Skrining” sastanci završeni. Crna Gora je u junu usvojila akcione planove za poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravosuđe, sloboda i bezbjednost). Nakon pozitivne ocjene Komisije, EU je u septembru zatražila od Crne Gore da dostavi svoje pregovaračke stavove o ovim poglavljima. Crna Gora je stavove dostavila.

Srbija: kandidat – zahtjev podnijela 2008, status kandidata dobila u martu 2012. Dijalog između Beograda i Prištine, koji se vodi uz pomoć EU, otvoren je u martu 2011. Prvi sporazum o načelima kojima će se rukovoditi normalizacija odnosa postignut je sa Kosovom u aprilu 2013. U Srbiji je takođe ubrzan impuls reformi. Evropski savjet je u junu 2013.  donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Prva međuvladina konferencija o pristupnim pregovorima Srbije biće održana najkasije u januaru 2014. godine, nakon što Savjet usvoji pregovarački okvir, koji je Komisija predložila u julu 2013. U međuvremenu, “skrining” je počeo u septembru 2013. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) stupio je na snagu 1. septembra.

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija: kandidat – zahtjev podnijela 2004. Zemlja nastavlja da u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterijume, a politička kriza nešto ranije ove godine ukazuje na potrebu za inkluzivnijom i konstruktivnijom politikom. Dijalog o pristupanju na visokom nivou doveo je do veće usmjerenosti na reforme koje se tiču pitanja EU i njihovo sprovođenje. Veću pažnju treba pridati efektivnoj implementaciji uz rješavanje manjkavosti u domenu slobode izražavanja i veće nezavisnosti i nadležnosti sudova. Komisija preporučuje, peti put zaredom, otvaranje pristupnih pregovora. Savjet još uvijek nije donio svoju odluku. Komisija smatra da bi odluka o otvaranju pristupnih pregovora doprinijela stvaranju uslova za iznalaženje rješenja u pogledu pitanja naziva i unapređenja dobrosusjedskih odnosa.

Albanija: potencijalni kandidat – zahtjev podnijela 2009. Junski parlamentarni izbori generalno su protekli uredno. Albanija je usvojila nekoliko važnih pravnh instrumenata, uključujući ključne uslove za dobijanje statusa kandidata, i nastavila da radi na borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na osnovu toga, Komisija [preporučuje da se Albaniji dodijeli status kandidata uz shvatanje da će Albanija nastaviti borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije]. Prije nego što Komisija bude mogla da preporuči otvaranje pristupnih pregovora, Albanija mora da intenzivira reforme u ključnim prioritetnim područjima, naročito u pogledu vladavine prava.

Bosna i Hercegovina: potencijalni kandidat – ima evropsku perspektivu kao i ostale zemlje zapadnog Balkana. Prošlogodišnje otvaranje dijaloga sa Bosnom i Hercegovinom na visokom nivou bilo je pozitivno, ali rezultati koje su postigli lideri Bosne i Hercegovine ostali su ispod očekivanja. Odnosi sa EU miruju, a potrebni su suštinski napori na ispunjavanju uslova za stupanje na snagu SSP-a i podnošenje vjerodostojnog zahtjeva za članstvo.

Kosovo*: potencijalni kandidat – ima evropsku perspektivu kao i ostale zemlje zapadnog Balkana. Dijalog između Prištine i Beograda, koji se vodi uz pomoć EU, otvoren je u martu 2011. Prvi sporazum o načelima kojima će se rukovoditi normalizacija odnosa postignut je sa Srbijom u aprilu 2013. U junu 2013, Savjet je ovlastio Komisiju da otvori pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom. Pregovori treba da počnu.
*Na osnovu Rezolucije SBUN 1244/99

Turska: kandidat – zahtjev podnijela 1987. Pristupni pregovori otvoreni u oktobru 2005;otvoreno je 13 poglavlja, od čega je 1 privremeno zatvoreno. U junu 2013, Savjet je prihvatio otvaranje pregovora o poglavlju 22 o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, gdje je zajednički stav predmet potvrde Savjeta za opšte poslove nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja Komisije o napretku. Komisija naglašava značaj većeg angažovanja EU sa Turskom kako bi ostala reper za reforme u toj zemlji.
Island: kandidat – zahtjev podnio 2009. Pristupni pregovori otvoreni su u junu 2010, a Island je u maju 2013. zatražio mirovanje; otvoreno je 27 poglavlja, od čega je 11 privremeno zatvoreno. Island je članica EEA-e i šengenske zone, a veliki dio njegovih propisa već je usklađen sa propisima EU.

Dodatne informacije:

Dokument možete naći na adresi: http://ec.europa.eu/enlargement/countries/strategy-and-progress-report/index_en.htm

Europa.ba